UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
ZAMAMNE, A ZDRAVE GRICKALICE
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 20:02
- Hitovi: 5605
Objavljeno:Časopis Vaše zdravlje, br. 68 (listopad, 2009.)
Sušeno voće i orašasti plodovi sadrže visoko vrijednu kombinaciju hranjivih tvari, stoga im dajmo prednost
Današnji ubrzan tempo života, osobito u urbanim sredinama, doslovno iscrpljuje. Od pojedinca se u svakom trenutku očekuje maksimum, kako na radnome mjestu, tako i u školi, na fakultetu i u obitelji. Ostaje premalo vremena za osmišljeno pripremanje obroka, a istodobno je ponuda brze, fast food hrane u snažnom porastu. No, unatoč tome važno je pomno isplanirati obroke i međuobroke, kako bismo organizam opskrbili funkcionalno vrijednim tvarima, pa nije naodmet podsjetiti se što nam nudi priroda.
Orašasto voće
Plodovi oraha, badema i lješnjaka pravi su izvori visokovrijednih tvari: nezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, vitamina i minerala. U kombinaciji sa sušenim voćem, primjerice smokvama, grožđicama ili marelicama, mogu biti zamjena za obrok. Posebna vrijednost tih plodova je u sadržaju minerala (mikroelemenata) ili elemenata u tragovima, kao što su željezo, cink i bakar, koji se najčešće nedostatno unose svakodnevnom prehranom. Budući da su to energetski visokovrijedne namirnice, treba ih konzumirati u manjim količinama.
Orasi, lješnjaci i bademi
Sadrže mnogo bjelančevina i masnoća, vitamine B skupine i vitamin E, a od minerala kalcij, magnezij, željezo, fosfor i cink. Veći dio masnoća čine nezasićene masne kiseline koje ne štete organizmu. Osobito mladi orasi imaju mnogo vitamina C, a njihova kombinacija s medom (orasi u medu) najbolji je način konzerviranja vitamina C.
Bogatstvo vitamina i minerala iz tih plodova, uz učinak nezasićenih masnih kiselina i biljnih vlakana, djeluje antioksidativno, tako da sprječava i usporava razvoj ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila). Pritom je važno spriječiti oksidaciju lošeg LDL kolesterola, ključnog za razvoj ateroskleroze.
Nedavna epidemiološka istraživanja pokazala su da postoji izražena obrnuta povezanost između konzumiranja različitih vrsta orašastog voća i rizika od koronarne bolesti. Oni koji jedu takvo voće jedan do tri puta na dan imali su 22 posto manji rizik obolijevanja od infarkta miokarda i moždanog udara, u usporedbi s onima koji ga jedu rjeđe. Pritom valja istaknuti da je dovoljno samo nekoliko jezgri oraha, badema ili lješnjaka u jednom obroku, primjerice tri do četiri oraha ili pet do šest badema.
Dakle, savjetuju se svakodnevno, ali u manjoj količini. Kod djece se sporadično mogu javiti alergije na orašaste plodove, osobito lješnjake, a slično je u posljednje vrijeme i s kikirikijem i sezamom. U tom slučaju svakako se primarno treba istražiti uzrok pogrešno usmjerena imunološkog odgovora i sklonosti alergiji, ali treba obratiti pozornost i na često neprepoznatu dehidraciju kod djece (prije svega zbog nedostatna unosa vode), koja dovodi do pojačana lučenja histamina, medijatora alergijskih reakcija.
Drugim riječima, dehidrirano dijete više je predisponirano na alergijski odgovor. Deficit određenih vitamina, minerala i esencijalnih tvari, primjerice masnih kiselina, može imati isti učinak, pa se, imate li nedoumica vezanih uz prehranu svojeg djeteta, svakako posavjetujte sa stručnom osobom.
Sušeno voće
Sušeno voće dobar je izvor jednostavnih šećera (monosaharida) kakva je fruktoza, šećer koji zadovoljava želju za slatkim, a da pritom nema velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi, zbog čega odlično nadoknađuje izgubljenu energiju. Uz to, osjećaj sitosti dulje traje, a glukoza se bolje iskorištava kao energija na razini stanice. U odnosu na svježe, suho voće postupkom dehidriranja samo je izgubilo vodu i nešto više vitamina C, a zadržalo je minerale, određene vitamine, vlakna i korisne flavonoide, koji su u osušenim plodovima koncentrirani, zbog čega su intenzivnije boje, ali i okusa u odnosu na svježi plod.
Sušeno voće prava je riznica minerala: kalija, magnezija, kalcija, cinka i željeza, te vitamina A, B i C. Među vitaminima B kompleksa izdvajaju se vitamin B1, B2, B3 i B6.
Grožđice, sušene smokve i suhe šljive
Sadrže i bakar, mikroelement važan za stvaranje eritrocita (crvenih stanica krvi) i sintezu krvnog pigmenta hemoglobina. Savjetuju se kod slabokrvnosti i umora. Datulje, koje nisu domaća vrsta voća, imaju specifičan okus, pa ih vole djeca i odrasli. Sadrže vit
amin B5 koji pospješuje vitalnost i sposobnost koncentracije, zbog čega su datulje primjeren zalogaj za vrijeme ispita. Datulje sadrže i triptofan, aminokiselinu važnu za funkcioniranje imunološkog sustava, ali i za mirniji san.
Bogatstvo magnezija
Suhi orah, badem, rogač i sušene smokve prednjače kad je posrijedi količina magnezija u 100 grama ploda. Magnezij je poslije kalija najvažniji elektrolit staničnog prostora, ujedno i jedan od tri glavna elementa kostiju, uz kalcij i fosfor. Magnezij je od vitalne važnosti za organizam, jer aktivira više od 300 enzimskih sustava. Cjelokupna količina magnezija u organizmu iznosi oko 25 g, a preporučljiva dnevna doza je 300 mg.
Uloge magnezija u organizmu:
- za stvaranje energije unutar stanice (pretvorba glukoze u ATP, koja se odvija u staničnim energetskim centralama koje nazivamo mitohondriji);
- za sintezu bjelančevina u stanici;
- nužan je za prijenos živčanih impulsa;
- regulira metabolizam kalcija preko hormona do štitne žlijezde;
- zajedno s kalijem djeluje protuupalno;
- važan je za normalnu funkciju žučnog mjehura;
- pomaže kod funkcionalnih poremećaja debelog crijeva;
- magnezij je antioksidans (sudjeluje u borbi protiv slobodnih radikala) i jedan je od čuvara imuniteta:
Iskoristimo pozitivan učinak
Orašasti plodovi i sušeno voće sadrže sve potrebno za optimalnu funkciju moždanih stanica. Primjerice, jednostavni šećeri jedini su energetski izvor za mozak, a nezasićene masne kiseline, kojima su bogati orašasti plodovi, potrebne su za mijelinske ovojnice živaca. Dakle, vrlo su učinkoviti kod intelektualnih napora, kad se uči i polažu ispiti, tako da se ta kombinacija negdje popularno naziva i studentska hrana. Upravo zbog navedenih svojstava, ova kombinacija odlična je i u svim drugim situacijama, kad je potrebna veća psihofizička izdržljivost i budnost, a savjetuje se i:
- kod astenije i slabokrvnosti;
- djeci i mladima tijekom rasta i razvoja;
- osobama koje se neredovito hrane;
- kod oslabljena imuniteta;
- kod stresa;
- aktivnim sportašima;
- preventivno za očuvanje zdravlja i vitalnosti;
Sušeno voće i orašaste plodove možemo kombinirati sa žitnim pahuljicama, posijama i klicama žitarica. Mogu zamijeniti omiljene slatkiše, a od njih se mogu raditi i brze nepečene slastice. Budući da su dostupni tijekom cijele godine, a sadrže visoko vrijednu kombinaciju hranjivih tvari, dajmo im prednost u svakodnevnom odabiru i iskoristimo njihov pozitivan učinak na zdravlje.
Autor: Slađana Divković, dr.med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Objavljeno:Časopis Vaše zdravlje, br. 68 (listopad, 2009.)
Preuzeto za Uppt, 4. prosinca 2009.
Vezani tekst
SUŠENO VOĆE UMJESTO SINTETSKIH VITAMINA
SLANO, SLATKO ILI ZAČINJENO?
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 19:48
- Hitovi: 5385
HRANA ZA KOJOM ŽUDIMO OTKRIVA NAŠU OSOBNOST
Znate onaj osjećaj kada vas obuzme strašna želja za slatkim? Ili želja za slanim? To je više od gladi. To je gotovo animalna potreba koja otkriva puno toga o nama.Na svijetu ne postoji čovjek koji u određenom trenutku života nije osjetio žudnju za točno određenom hranom slanom, slatkom, kiselom ili ljutom. Kod nekih se to događa češće, a kod nekih rjeđe.
Zašto je baš taj osjećaj gladi iznimno snažan i gotovo nagonski? 'Žudnja za točno određenom hranom ima fizičku komponentu, ali daje uvid i u čovjekovu osobnost', pojasnio je Alan R. Hirsch, autor knjige 'Kojeg okusa je vaša osobnost?'.
Otkrivamo vam što žudnja za točno određenom hranom govori o vašem organizmu, ali i vašoj osobnosti.
Žudnja za slanim
Tijelo: Ako maštate o slanom, možda vam nedostaje minerala u organizmu. Istraživanja su pokazala da prehrana siromašna kalcijem izaziva želju organizma za slanom hranom. To je najvjerojatnije stoga što natrij privremeno povećava razinu kalcija u krvi koji organizam na prevaru uvjeri da je problem riješen. Postoji mogućnost i da vam u organizmu nedostaje željeza i kalija.
Osobnost: Hirsch kaže da ljudi koji imaju želju za slanim žive na način da ih život nosi. Drugim riječima, takvi ljudi vjeruju da njihovu sudbinu određuju vanjske okolnosti i utjecaji, a ne oni sami.
Žudnja za slatkimTijelo: Za čokoladom i ostalim slatkišima posežemo jer se od toga dobro osjećamo. Naime, čokolada potiče ispuštanje serotonina – hormona zaslužnog za dobro raspoloženje. Slatkiši dijelom imaju ulogu antidepresiva koji brzo djeluje. Problem je to što jednako brzo i prestane djelovati pa organizam traži novu dozu.
Osobnost: Ovisi o tome koju vrstu slatkiša volite, ali uglavnom je riječ o ljudima koji se vole zabavljati i družiti. Hirsch navodi da su to ljudi koji znaju uživati u životu, ali se tu i tamo povlače u osamu.
Žudnja za začinjenimTijelo: Ako se teško smirujete i često ste napeti, moguće je da vaš organizam ima potrebu za vatrenom hranom kako biste se dobro uznojili. Možda se ovo na prvi pogled čini kontradiktornim, ali objašnjava zašto, primjerice, jedemo meksičku hranu čak i kada su temperature nepodnošljivo visoke. Neka istraživanja pokazuju i da ljudi znaju postati ovisni o začinjenoj hrani. Takva hrana povisuje krvni tlak, ubrzava otkucaje srca i ubrzava disanje. Neki ljudi uživaju u takvom osjećaju uzbuđenja.
Osobnost: Ljudi koji vole začinjeno skloni su perfekcionizmu. Vole red i disciplinu, a ne vole gubljenje vremena. Uživaju i u sitnim detaljima.
Žudnja za slatkim i slanim istodobno
Tijelo: Ako primijetite da žudite za kombinacijom slatkog i slanog, znajte da vašem organizmu nedostaje glukoze i natrija. Organizmu to treba kako bi normalno mogao funkcionirati. Kada stanice uspore svoje funkcije, a organizam se umori, javlja se želja za, primjerice, kombinacijom sladoleda i kokica.
Osobnost: Takvi ljudi najviše uživaju u vlastitoj privatnosti. Iznimno su kreativni, ali svoje djela i ideje vole sačuvati za sebe jer su skloni samoći.
Uppt, 4. prosinca 2009.
VAŽNOST VLAKANA
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 10 Studeni 2009 20:27
- Hitovi: 3769
Stručnjaci preporučaju da povećamo unos vlakana da bismo održali dobro zdravlje. Preporučen dnevni unos je 25-35 g ili više, a prosječni europljanin uzima samo 14-15 g vlakana na dan.
Zašto trebamo vlakna?
Tijelo treba vlakna da mu pomognu u ispiranju toksina i otpadnih tvari. Kao neprobavljivi ostatak ugljikohidrata koji se nalazi u hrani, vlakna prolaze kroz tijelo u debelo crijevo, gdje apsorbira vodu i sotale otpadne materijale, te biva izbačeno kao stolica. Vlakna pomažu u ubrzavanju prolaska hrane smanjenjem vremena tijekom kojeg se hrana zadržava u probavnom traktu. Manjak vlakana u hrani je jedan od glavnih čimbenika mnogih zdravstvenih problema.
Hrana bogata vlaknima
1. Voće (Jabuke sadrže mnogo više vlakana nego naranče. Jabuka sadrži oko 4 g vlakana, dok ih mala naranča ima oko 1,6 g).
2. Povrće
3. Integralne žitarice
4. Orasi i lješnjaci
5. Sjemenke
6. Grah
7. Kaša
8. Pšenične mekinje
Vlakna za kontrolu težine
Kada provodite program kontrole težine, od presudne je važnosti da uzimate dovoljno vlakana kako bi vaš organizam dobro funkcionirao. Vlakna su potrebna kao pomoć u procesu eliminacije, pa je stoga podrška vlakana bitna. Ako smanjite unos kalorija , može se desiti i da smanjite količinu vlakana koju unosite u organizma – stoga ne zaboravite nadopuniti količinu vlakana! To se odlično postiže konzumiranjem mnogo šarenog voća i povrća i svakodnevnim uzimanjem visokokvalitetnog dodatka prehrani s vlaknima.
Preuzeto sa: http://www.fitlook.net/herbalife.asp?hrvatska=vaznost_vlakana
Uppt, 10. studenog 2009.
SIR, MLIJEKO I JOGURT POMAŽU PRI MRŠAVLJENJU
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 19:21
- Hitovi: 3983
PUTRA I VRHNJA?
Među učesnicima novog istraživanja najviše su kilograma izgubili oni koji su povećali broj mliječnih obroka u danu s tri na pet.
Sir se često izbacuje iz jelovnika onih na dijeti no upravo bi vam on ogao pomoći da postignete svoju figuru iz snova. Novo istraživanje je pokazalo da bi dijeta s pregršt sira i miliječnih proizvoda mogla pomoći u bitci s kilogramima, piše Večernji list. Među učesnicima istraživanja najviše su kilograma izgubili oni koji su povećali broj mliječnih obroka u danu s tri na pet. Osim gubitka kilograma, oni su imali i bolji krvni pritisak, manje masnog tkiva na trbuhu, te su bili znatno manje izloženi riziku od srčanih bolesti i dijabetesa.
Stručnjaci sa Sveučilišta Curtin u Perthu ističu da bi se mliječni proizvodi trebali naći na meniju svakog tko želi smršaviti, iako vlada uobičajeno mišljenje da ti proizvodi sadrže puno masti - ipak treba paziti na broj kalorija koje se unose.
Mliječni proizvodi bogati su proteinima, pa nam brzo daju energiju, te ubrzavaju metabolizam. Dijabetičari bi, ipak, trebali biti pažljivi pri konzumaciji sira, jer često sadrže puno soli. Preuzeto za Uppt, 4. prosinca 2009.
UMJETNOST KUPOVANJA HRANE
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 10 Studeni 2009 20:11
- Hitovi: 3808
Što je stvarno zdravo?
Svi mi ustrajno nastojimo birati zdrave namirnice kada kupujemo hranu ili jedemo vani, no koliko dobro doista poznajemo našu hranu? Otkrivamo vam kako čitati među redovima, što potražiti na deklaracijama i kako zdravo jesti u restoranima.
Kada kupujete u svom lokalnom supremarketu, lako vas mogu privući šarene police pune čipsa i čokolada. Ponekad je potrebna velika snaga volje da se oduprete nagon uzimanja nekoliko poslastica, naročito ako kupujete hranu prazna želuca! Logično bi bilo uputiti se prema policama koje nude "zdravu" hranu. No koliko je zaista zdrava hrana koju kupujete?
Ona izgleda zdravo, nazivi zvuče zdravo, no moglo bi se desiti da otkrijete da ta hrana zapravo sadrži "skrivene" masnoće, sol i šećer.
Bez masti? Bez šećera? Bez kalorija?
Izrazi kao što su "bez masti" i "bez šećera" u teoriji zvuče odlično, no možda ćete trebati malo bolje proučiti o čemu se radi. Ako na nečemu piše da je "bez masti", to obično znači slijedeće: da bi namirnica bila bez masti, mora joj se dodati nešto drugo da bi bila jestiva.
Stoga provjerite naljepnicu sa stražnje strane i pogledajte što je dodano da bi se nadoknadila masnoća koje nema. Može biti da takav proizvod sadrži vrlo mnogo šećera, pa će – iako nema masti – vjerojatno biti prepun kalorija. Isto vrijedi za proizvode koji se hvale da sadrže malo kalorija ili da uopće ne sadrže šećer – provjerite naljepnicu, jer je možda sadržaj masnoća vrlo visok.
Isto tako provjerite odnose li se podaci o hranjivim tvarima na porciju ili na 100g proizvoda. Kada kuhate obrok, razmišljajte o veličini porcija kako biste mogli bolje procijeniti koliko masnoća i kalorija će stvarno konzumirati svaka osoba.
Vaš brzi vodič kroz naljepnice
Natrij – potražite hranu koja sadrži manje natrija.
Vlakna – veća količina vlakana je zdravija.
Ugljikohidrati – nastojte uvijek izbjeći hranu koja sadrži mnogo ugljikohidrata. Ponekad i hrana s malo ugljikohidrata može biti loša za našu prehranu.
Proteini – što više proteina to bolje.
Energija – potražite hranu koja vam pruža malo energije
Slana hrana koje se treba čuvati
Zapečeni grah
Keksi – slatki i pikantni
Žitne pahuljice
Umaci za kuhanje
Vruća čokolada
Pizza
Gotova jela
Juha
Špageti iz konzerve
Konačno, na što paziti kada jedete u restoranima
Izaberite hranu koja je pečena, kuhana, kuhana na pari ili pečena na roštilju. Zamolite konobara da ne stavlja umak, ali ako ne možete jesti bez umaka, zamolite da vam ga stave sa strane, kako biste mogli vidjeti koliko umaka zapravo ima i kako biste ga mogli pojesti samo malo, a ne da je preliven po čitavom obroku.
Ako možete, kupujte manje porcije – čak i ako veće porcije nisu mnogo skuplje.
Odbijte predjelo ili naručite salatu.
Pojedite predjelo kao glavno jelo.
Ako se jelo koje naručujete poslužuje s prženim krumpirićima, umjesto njih naručite pečeni krumpir.
Ako vam je servisirana velika porcija, zamolite da vam polovicu obroka zamotaju i ponesite je kući za drugi obrok.
Ako se ne možete odreći deserta, podijelite ga s prijateljem.
Preuzeto sa: http://www.fitlook.net/herbalife.asp?hrvatska=kupovanje_hrane
Uppt, 10. studeni 2009.
Više članaka ...
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 49 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.