Prehrana

METABOLIČKI „SINDROM X“ I DEBLJINA

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 12 Listopad 2009 13:34

Hitovi: 4902

Termin METABOLIČKI SINDROM opisuje skup simptoma (bolesti), a najčešće manifestacije 4 najvažnija simptoma su: 

1.) androidni (muški) oblik pretilosti-pretilost gornjeg dijela tijela u obliku jabuke, za razliku     od ženskog tipa u obliku kruške;

2.) dijabetes tipa II-intolerancija glukoze;

3.) dislipidemija (povišeni trigliceridi, a smanjen zaštitni ili HDL kolesterol);

4.) hipertenzija-povišeni krvni tlak; 

Klinička važnost metaboličkog sindroma X je u tome da dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene ateroskleroze. Danas se smatra da ovaj multipli poremećaj zahvaća između 20-30% populacije u srednjoj i starijoj dobi. U osnovi ovih poremećaje je poligenska sklonost, prekomjeran unos hrane i nedovoljno kretanja.  

1)    DEBLJINA

Prema statistikama 59% Hrvata ima prekomjernu tjelesnu težinu (gl.obilježja: premasna, preslatka i preslana prehrana)odnosno povećen unos rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masti što dovodi do povećane količine masnog tkiva u organizmu(dolazi do povećanja broja i veličine masnih stanica)  Prema raspodjeli masnog tkiva razlikujemo 2 oblika pretilosti: 

a) jabukoliki - mušk - centralni -masno tkivo je raspoređeno u predjelu gornjeg dijela trbuha, grudnog koša, vrata i lica: 

b) kruškoliki -ženski - masno tkivo je raspoređeno u području donjeg dijela trbuha, slabinski dio i butine-ekstremiteti. 

Centralna pretilost-označava se još i omjerom struk-bok

>0,90 za muškarce odnosno veći od 0,85 za žene (BMI>30 za oba spola). 

Opseg struka kod žena ne bi smio preći 88 cm , a kod muškaraca 102 cm. 

Mnoge studije su pokazale da pacijenti sa centralnim tipom pretilosti imaju povišenu sekreciju kortizola te niske vrijednosti spolnih steroida i hormona rasta što uzrokuje veće deponiranje masti(jače visceralne nego subkutane masti)Isto tako je dokazano da stres aktivira os hipotalamus-hipofiza –nadbubrežna žlijezda i da može uzrokovati hormonalne promjene povezane sa pretilošću. 

2) DIJABETES TIP II ili INTOLERANCIJA GLUKOZE

Ugljikohidrati u višku se u organizmu pretvaraju u neutralne masti što zahtijeva veće količine inzulina. U početku nastaje uvećanje beta stanica endokrinog pankreasa, a vremenom se one iscrpljuju i javlja se šećerna bolest. Debljina je dijabetogeni stres koji dugo traje. U 40 % dijabetičara postoji umjerena ili izražena debljina. Koronarna bolest srca je 2-5 puta češća u dijabetičara. Osoba sa nereguliranom šećernom bolešću u dužem periodu, za 1/3 povećava učestalost koronarne bolesti nego ona sa reguliranom šećernom bolešću.

Inzulin stimulira sintezu masti u masnim stanicama, a ako ga nema dovoljno(dijabetes),povećava se razgradnja mast, odnosno povećava se količina slobodnih masnih kiselina i triglicerida u krvi . 

3) DISLIPIDEMIJA Označava promjene u lipidnom statusu(porast vrijednosti triglicerida a pad vrijednosti dobrog-HDL kolesterola). Ranija formula za lipidni status 5-3-2-1 je modificirana. 

Vrijednost ukupnog kolesterola biti ispod 5 mmol/L 

Vrijednost LDL (kolesterol male gustoće ili «loš») po novom mora biti ispod 2,5 mmol/L

Vrijednost HDL (kolesterol visoke gustoće, zaštitni ili »dobri»)  mora biti iznad1 mmol/L za muškarce, odnosno iznad 1,2 za žene 

Trigliceridi - optimalno ispod 2 oko 1,7mmol/L 

Za osobe sa kolesterolom između 6-6,5 mmol/L može dijeta, a za one iznad tih vrijednosti koji uz to imaju još neki od navedenih simptoma metaboličkog poremećaja savjetuje se terapija lijekovima koji se moraju stalno uzimati (statini). Osobe sa povišenim trigliceridima moraju apstinirati od alkohola uz dijetu nalik dijabetičkoj(ukloniti sve slatko, med, smanjiti unos kruha i tijesta . 

Alkohol deblja jer 1 g .alkohola daje 7 kcal.  

4) HIPERTENZIJA ili POVIŠENI KRVNI TLAK

Četvrti je simptom ovog sindroma. 

Statistički podaci: 40 % stanovnika Hrvatske ima povišen krvni tlak, od toga se liječi 70%,a 11% se dobro liječi. Kod osoba koje nemaju rizik za KVB(kardiovaskularne bolesti) vrijednosti normalnog krvnog tlaka trebale bi biti do 140/90 mmHg, kod dijabetičara ili kod osoba koje već imaju neki od rizičnih čimbenika za KVB poželjni tlak je 130/85 mmHg. Lijekovi za regulaciju tlaka se moraju uzimati stalno, a ne po potrebi. Potrebna je redovita kontrola.  Niži tlak osigurava bolju perfuziju i opskrbu tkiva kisikom, smanjuje se agregacija (sljepljivanje trombocita) i mogućnost nastanka ugruška, te usporava odlaganje kolesterola u žilama. 

U terapijskom smislu savjetuje se:

1.REDUKCIJA TJELESNE TEŽINE 5-10% ili 5-10 kg težine ima povoljan učinak na rizike krvožilne ugroženosti, isto tako ima povoljan učinak na čimbenike zgrušavanja krvi.Umjereni gubici tjelesne težine također izazivaju regresiju lezija na koronarnim krvnim žilama. Značajno smanjuju učestalost infarkta miokarda, ukupnu srčanu smrtnost i totalni letalitet.  

2. SMANJENJE UKUPNOG KALORIJSKOG UNOSA (hipokalorijska prehrana) na oko 1250 Kcal dnevnog unosa) osnovno je za postizanje poželjne tjelesne težine i predstavlja temelj  nemedikamentoznog liječenja metaboličkog sindroma X..U osnovi je promjena životnog stila, koja uključuje i svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Bilo bi poželjno posavjetovati se sa liječnikom ili nutricionistom. Nepovoljni čimbenici okoline kao što su pušenje,uzimanje većih količina alkohola i stres mogu ubrzati kliničke manifestacije sindroma. Ako pretila osoba dnevno hranom unosi 500 Kcal manje, tjedno će izgubiti 1/2 kg, odnosno mjesečno 2 kg, što je zadovoljavajući ritam mršavljenja koji ne predstavlja rizik. 

3.DNEVNI PROGRAM FIZIČKE AKTIVNOSTI već nakon 6 tjedana dovodi do značajnog poboljšanja profila čimbenika rizika. Potrebno je najmanje ½ sata, odnosno optimalno 45 minuta kontinuirane tjelesne aktivnosti( prilagođene dobi i zdravstvenom stanju svake osobe)Ukoliko je medikamentozna terapija neophodna ne smije izazivati nikakve neželjene metaboličke nuspojave. Za veoma teške slučajeve debljine(BMI>40) primjenjive su invazivne metode, odnosno kirurško liječenje. Terapija u svakom slučaju mora ići paralelno na više kolosijeka i biti upućena na svaki pojedini uzrok sindroma.  

Autor:  Dr. med. Slađana Divković, dopredsjednica Udruge / Članak objavljen u časopisu Zdrav život, 2007. 

PET SUPERNAMIRNICA ZA SMANJENJE APETITA

Detalji

Objavljeno Subota, 10 Listopad 2009 12:07

Hitovi: 3655

Objavljeno: T-Portal, 21.09.09.

HRANA ZA KOJOM ŽUDIMO OTKRIVA NAŠU OSOBNOST

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 12 Listopad 2009 13:16

Hitovi: 3710

Objavljeno: T-portal/05.10.09. 

SLANO, SLATKO ILI ZAČINJENO?                                                         

Znate onaj osjećaj kada vas obuzme strašna želja za slatkim? Ili želja za slanim? To je više od gladi. To je gotovo animalna potreba koja otkriva puno toga o nama.Na svijetu ne postoji čovjek koji u određenom trenutku života nije osjetio žudnju za točno određenom hranom slanom, slatkom, kiselom ili ljutom. Kod nekih se to događa češće, a kod nekih rjeđe.  Zašto je baš taj osjećaj gladi iznimno snažan i gotovo nagonski? '„Žudnja za točno određenom hranom ima fizičku komponentu, ali daje uvid i u čovjekovu osobnost', pojasnio je Alan R. Hirsch, autor knjige 'Kojeg okusa je vaša osobnost?'.
Otkrivamo vam što žudnja za točno određenom hranom govori o vašem organizmu, ali i vašoj osobnosti. 

Žudnja za slanim

Tijelo: Ako maštate o slanom, možda vam nedostaje minerala u organizmu. Istraživanja su pokazala da prehrana siromašna kalcijem izaziva želju organizma za slanom hranom. To je najvjerojatnije stoga što natrij privremeno povećava razinu kalcija u krvi koji organizam na prevaru uvjeri da je problem riješen. Postoji mogućnost i da vam u organizmu nedostaje željeza i kalija.
Osobnost: Hirsch kaže da ljudi koji imaju želju za slanim žive na način da ih život nosi. Drugim riječima, takvi ljudi vjeruju da njihovu sudbinu određuju vanjske okolnosti i utjecaji, a ne oni sami.

Žudnja za slatkim

Tijelo: Za čokoladom i ostalim slatkišima posežemo jer se od toga dobro osjećamo. Naime, čokolada potiče ispuštanje serotonina – hormona zaslužnog za dobro raspoloženje. Slatkiši dijelom imaju ulogu antidepresiva koji brzo djeluje. Problem je to što jednako brzo i prestane djelovati pa organizam traži novu dozu.
Osobnost: Ovisi o tome koju vrstu slatkiša volite, ali uglavnom je riječ o ljudima koji se vole zabavljati i družiti. Hirsch navodi da su to ljudi koji znaju uživati u životu, ali se tu i tamo povlače u osamu. 

Žudnja za začinjenim

Tijelo: Ako se teško smirujete i često ste napeti, moguće je da vaš organizam ima potrebu za vatrenom hranom kako biste se dobro uznojili. Možda se ovo na prvi pogled čini kontradiktornim, ali objašnjava zašto, primjerice, jedemo meksičku hranu čak i kada su temperature nepodnošljivo visoke. Neka istraživanja pokazuju i da ljudi znaju postati ovisni o začinjenoj hrani. Takva hrana povisuje krvni tlak, ubrzava otkucaje srca i ubrzava disanje. Neki ljudi uživaju u takvom osjećaju uzbuđenja.
Osobnost: Ljudi koji vole začinjeno skloni su perfekcionizmu. Vole red i disciplinu, a ne vole gubljenje vremena. Uživaju i u sitnim detaljima.

Žudnja za slatkim i slanim istodobno

Tijelo: Ako primijetite da žudite za kombinacijom slatkog i slanog, znajte da vašem organizmu nedostaje glukoze i natrija. Organizmu to treba kako bi normalno mogao funkcionirati. Kada stanice uspore svoje funkcije, a organizam se umori, javlja se želja za, primjerice, kombinacijom sladoleda i kokica.
Osobnost: Takvi ljudi najviše uživaju u vlastitoj privatnosti. Iznimno su kreativni, ali svoje djela i ideje vole sačuvati za sebe jer su skloni samoći.

 Objavljeno: T-portal/05.10.09.

U SVIJETU SAMACA JEDE SE BRZO

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 28 Rujan 2009 20:37

Hitovi: 3529

Samački život i pravilna prehrana najčešće nisu u prijateljskim odnosima: samci jedu neuredno, ne obraćaju pažnju na nutricionističke norme, često kupuju i jedu “slučajno”, nerijetko uopće ne kuhaju jer uz posao za to nemaju vremena, a hladnjak im je pretrpan jednoličnim namirnicama.

U upitniku koji su ispunjavali stručnjaci njih je 38 posto reklo da samci naprosto jedu “u žurbi”, a 17 posto je izjavilo da oni načinom prehrane direktno nanose štetu svome zdravlju. Koje su najčešće pogreške? Osim preskakanja obroka (41 posto), uopće ne vode brigu o pravilnom unosu kalorija (55 posto), a nije im važna ni redovitost pa ne obraćaju pažnju na vrijeme kada konzumiraju obroke (78 posto), previše često alterniraju periode u kojima drže rigidne dijete, a istovremeno konzumiraju alkohol (39 posto) i ne jedu dovoljno voća i povrća.

A posljedice?

Loše se osjećaju, tjelesna im težina često varira, hvataju ih depresivne krize, a da se i ne spominje nedostatak vitamina i minerala u organizmu. Sve je to proizišlo iz istraživanja što ga je proveo talijanski Opservatorij FederSalus na 110 intervjua upućenih dijetolozima, nutricionistima i stručnjacima za prehranu s ciljem da se utvrde navike, pogreške i opća mjesta na više od 5 milijuna i 500 tisuća samaca u Italiji u odnosu na pravilnu prehranu.

O načinima pravilne prehrane manje su informirani muškarci nego žene, a žene su pak postale prave ovisnice o dijetama koje pronalaze u raznim časopisima i na taj način zapravo postižu baš suprotne efekte od željenih.

No loša informiranost ne znači da nijedan samac ne obraća pažnju na ono što jede, već se za mnoge, naglašava 68 posto intervjuiranih stručnjaka, pravilna prehrana temelji samo na onome što im omogućuje da budu u formi, a da pri tom ne uzimaju u obzir važnost različitih nutritivnih elemenata.

“Single dijeta” ima dugačku listu reperkusija na fizičko i psihičko zdravlje. Prema ispitanim stručnjacima, osim nedostatka vitamina i minerala, te većoj podložnosti variranju u težini, samci su izloženiji i raznim bolestima poput gripe i prehlade jer im je smanjena obrambena funkcija imunološkog sustava, a sve je to povezano s nepravilnom i neredovitom prehranom i stilom života.Uppt,28.09.09.