Prehrana

HAMBURGER U PETAK - GLADNI DO PONEDJELJKA

Detalji

Objavljeno Petak, 16 Listopad 2009 20:10

Hitovi: 3401

Objavljeno: www.net.hr/TT

Zašto vas uživanje u hamburgeru u petak može učiniti nezasitnima do ponedjeljka? Američki znanstvenici identificirali su masti koje manipuliraju mozgom i isključuju osjećaj sitosti. Za burgere, sladolede i čokolade kaže se da idu ravno u bedra i bokove no istraživanja pokazuju da prvo lupe na mozak. Nezdrava mast pronađena u mliječnim proizvodima, burgerima i shakovima brzo pronalazi put do mozga gdje zatvara 'alarmni sustav' koji nam inače treba reći kad bi bilo dosta s jedenjem.

Nezdrava mast koja se nalazi u brzoj hrani može stvoriti požudu za hranom. Glad u tom slučaju nikad nije zadovoljena i jedemo više i više. Efekt je toliko snažan da hamburger koji ste pojeli u petak može biti uzrok neutaživoj gladi i tri dana kasnije, vjeruju američki znanstvenici.

Dr. Deborah Clegg, koja je provela studiju kaže:"U normalnim okolnostima tijelo nam signalizira kad je dosta, no to se često ne dogodi ako jedemo nešto slasno. Ovom studijom smo pokazali da se kemija mozga može potpuno promijeniti u vrlo kratkom periodu."

Dr. Clegg je pokazala da su za promjene u signalizaciji sitosti i gladi odgovorne zasićene masti. Pod njihovim utjecajem mozak ignorira informacije koje dobija od hormona koji reguliraju apetit leptina i inzulina.

U eksperimentima s miševima i štakorima ovaj je efekt ingnoriranja hormona trajao 3 dana. Studija ojavljena u The Journal of Clinical Investigation objašnjava kako je palmitinska kiselina (heksadekadska) posebno dobra u manipuliranju mozga. Riječ je o zasićenoj masnoj kiselini koja se nalazi u maslacu, siru, mlijeku i govedini. Za razliku od nje nezasićena masnoća iz maslinova ulja uopće ne manipulira radom mozga.

Uppt, listopad 2009.

HRVATICE SU VIŠE, DEBLJE, IMAJU SVE VEĆE GRUDI I TANJI STRUK

Detalji

Objavljeno Petak, 16 Listopad 2009 19:32

Hitovi: 6871

Što kažu podaci o mjerenju

Proporcije: Nova antropometrijska istraživanja Tekstilno tehnološkog fakulteta pokazuju da kod nas postoji trend pretilosti, zbog čega će se konfekcijske veličine po JUS-u trebati mijenjati.

Prosječna žena 1962. godine bila je niža za dva centimetra i lakša za 4 do 5 kilograma od današnje Hrvatice koja je visoka 163 cm. Struk joj je bio uži za čak 12 cm, a današnja prosječna Hrvatica ima opseg struka 86 cm.

Blago muškarcima! Barem onima koji vole na Hrvaticama vidjeti veće grudi jer su one sa svakim naraštajem sve veće. U posljednjih 46 godina prosječne proporcije Hrvatica i te kako su se promijenile. One su više, deblje, imaju veće grudi i tanji struk, ali bokovi su nam jednako široki kao i ženama sada već davne 1962. godine, kada je prvi put provedeno istraživanje na temelju pet tisuća stanovnika iz Vojvodine u dobi od 7 do 55 godina. 

Bokovi nepromijenjeni
- Rezultati antropometrijskog istraživanja koje je završeno 2008. godine nisu nas iznenadili, ali bilo je potrebno napraviti ga upravo zbog konfekcijskih veličina jer nam ove stare, koje još koristimo prema sustavu JUS-a, više ne odgovaraju - kaže inicijator projekta Hrvatski antropometrijski sustav i dekan i profesor Tekstilno-tehnološkog fakulteta dr. sc. Darko Ujević. 

Prosječna žena 1962. godine bila je niža za dva centimetra i lakša za 4 do 5 kilograma od današnje Hrvatice koja je visoka 163 cm. Struk joj je bio uži za čak 12 cm, a današnja prosječna Hrvatica ima opseg struka 86 cm. Opseg grudi je danas veći za gotovo tri centimetra te sada iznosi 98,9 cm. Ono što je već više od 40 godina nepromijenjeno su bokovi, jednako su široki već desetljećima te iznose 104 cm. Ako je suditi prema mjerama današnjih tinejdžerica Hrvatice će i biti sve više, ali će, nažalost, biti i sve šire. Osim u Hrvatskoj, trend debljanja zabilježen je i u svijetu. Velika Britanija provela je nova istraživanja, prvi puta nakon 1951. godine, a prema tom istraživanju Britanke su sve deblje.  

Mjerenja trebaju biti češća
- Ako se nastavi ovaj trend debljanja, tada će i Hrvati i Hrvatice biti sve deblji, pa će tako biti i postotak debelih veći. Upravo zbog toga, trebalo bi ovakva antropometrijska mjerenja sve češće početi obavljati jer će se i konfekcijske mjere u svijetu stalno korigirati - objašnjava profesor Ujević.Razlozi debljanja pronalaze se u modernom načinu života, drukčijoj i kvalitetnijoj prehrani koja uključuje i veći unos masnoća. Kakvi ćemo doista biti u budućnosti teško je predvidjeti. Naše proporcije uvelike ovise i o našim nasljednim osobinama, ali i kvaliteti prehrane i načinu života u budućnosti.

 - Ova mjerenja iznimno pomažu i brojnim drugim granama poput medicinske struke i prehrane, sociologije, pedijatrije i brojnim drugima, a ne samo tekstilnoj industriji - dodaje Ujević. 

Kroz pola godine u Hrvatskoj bi se trebao pojaviti i novi sustav veličina odjeće te novo označavanje odjevnih veličina, što će skratiti muke mnogim Hrvatima i Hrvaticama jer svi dobro znamo kako je teško danas pronaći odgovarajući konfekcijski broj. 
 Hrvatski antropometrijski sustav omogućio je i početak mnogih novih istraživanja, pa je tako u tijeku i projekt antropometrijskog mjerenja sportaša u koji su uključeni sportaši iz pet sportova (nogomet, košarka, vaterpolo, rukomet i veslanje). 

Bebe se rađaju duge 50 cm, a s 2 godine blizu su jednog metra
Hrvatske bebe u prosjeku se rađaju dugačke 50 centimetara, a u prvom tromjesečju narastu i za 5 cm. Djevojčice su obično nešto manje od dječaka, a dvogodišnji Hrvati u prosjeku su 98 cm dugi i 15,7 kilograma teški. Kad navrše pet godina visoki su 114 cm i teški 20,6 kg. Prosječne mjere djevojčica i dječaka od 10,5 do 11,4 godina gotovo su jednake.

Visina dječaka u toj dobi je 148 cm, a djevojčice su za jedna centimetar više iako su pola kilograma u prosjeku lakše.  One imaju 40,4 kg dok dječaci imaju 41 kg. Najveće iznenađenje istraživanja iz 2008. je to što su naše tinejdžerice od 17 do 18 godina više i za 3 cm od odraslih Hrvatica.  Pred punoljetnost one su visoke 166 cm, ali su i znatno lakše od odraslih Hrvatica (imaju samo 58,3 kg dok odrasla Hrvatica ima 68 kg).

Opseg grudi im je manji za 10 cm od žena u kasnijim godinama i iznosi 87 cm.  U struku su uže za čak 14 cm od svojih majki i sestara, a opseg bokova im iznosi 95 cm. Što se tiče dječaka na pragu punoljetnosti, on je viši za 3 cm od svog oca. Također su i puno lakši (imaju 73,4 kg dok im očevi imaju 82 kg). Sve brži rast i razvoj tinejdžera stručnjaci objašnjavaju općim poboljšanjem životnih uvjeta i drukčijom odnosno boljom i raznolikijom prehranom.  

ŠTETNE MASTI

Detalji

Objavljeno Petak, 16 Listopad 2009 20:02

Hitovi: 3608

Objavljeno: T-portal/lifestyle/14.08.09. 

Dosad smo svi već čuli da zapadnjački način prehrane koji uključuje veliki udio masti dugoročno nije dobar za naše zdravlje. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da takva hrana nije dobra ni kratkoročno gledano.

Istraživanje je provedeno na štakorima koji su se tijekom 10 dana hranili prema zapadnjačkom načinu prehrane. Otkriveno je da je masna hrana kod štakora prouzročila kratkotrajan gubitak pamćenja, a bila im je smanjena i fizička pokretljivost.

Iako se to otkriće ne može nazvati iznenađujućim, znanstvenici kažu da ipak pokazuje da prehrana s visokim udjelom masti kod ljudi uzrokuje lijenost i zatupljenost.

'Zapadnjačka prehrana ima veliki udio masti i povezana je s dugoročnim komplikacijama u životu kao što su pretilost, dijabetes i srčane bolesti. Kratkoročnim posljedicama od takve prehrane dosad je pridavano manje pažnje. Nadamo se da će naše otkriće potaknuti ljude da ozbiljno razmisle o smanjenju unosa masti u organizam te da se počnu zdravo hraniti', istaknuo je Andrew Murray sa Sveučilišta u Cambridgeu.

NE VEČERAJTE I DOČEKAJTE 100- TU

Detalji

Objavljeno Petak, 16 Listopad 2009 18:59

Hitovi: 3627

Želite li recept za dugovječnost pitajte stogodišnjaka Waltera Breuninga.

I trinaest godina nakon svog 100. rođendana najstariji čovjek na svijetu jede tek 2 obroka na dan, pije puno vode... 

Što jede najstariji muškarac na svijetu? Ne puno toga, ili ne previše. Walter Breuning, napunio je 113 i jede samo 2 obroka na dan, barem zadnjih 35 godina.

"Mislim da se treba maknuti od stola dok si još gladan," kaže Breuning koji već godinama živi na principu polupansiona - isključivo na doručku i ručku.

Na visinu od 172 centimetara i 57 kilograma kaže: "Imam istu kilažu već nekih 35 godina. I tako i treba biti." Od stola ustaje dok je još malo gladan.

Breuning kaže da je zdrav cijeli život, a vjeruje da je tome uvelike doprinjela prehrana. Mlađa generacija po njegovom mišljenju jede prekomjerno."Razviješ naviku da ne jedeš navečer i kasnije shvatiš kako se zbog toga dobro osjećaš. Kad bi se samo moglo reći ljudima da ne jedu tolike količine hrane."

Ustaje u 6 i 15 i obilno doručkuje u 7 i 30. Obično jaja, tost i palačinke. "Svakodnevno jedem i dosta voća. Vodu pijem neprestano. Popijem i šalicu 1/2 kave, šalicu za doručak i pola šalice uz ručak."

Breuning kaže da je zdrav cijeli život, a vjeruje da je tome uvelike doprinjela prehrana. Mlađa generacija po njegovom mišljenju jede prekomjerno.

Uz prehranu za dobro zdravlje zaslužan je i naporan rad, smatra dugovječni starac.

Ovih dana u društvu je sve većeg broja posjetitelja koji posjećuju Rainbow Retirement Center, u Great Falls, Montani samo da bi upoznali najstarijeg čovjeka na svijetu.

Više nije u stanju čitati no rado sluša radio.

Omiljena hrana su mu jetrica i češnjak, a slab je i na kolače od vanilije i čokolade.

 Net.hr

25.09.2009.