UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
VODA - TEKUĆINA ŽIVOTA
- Detalji
- Objavljeno Subota, 15 Svibanj 2010 23:00
- Hitovi: 4903
Piše: Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Objavljeno u časopisu Zdrav život br. 47/2007.
Poslije kisika, voda je na drugom mjestu po vitalnoj važnosti za organizam. Od svih tvari, u našem tijelu najviše ima vode koja je temeljna tvar i pokretač svih zbivanja u organizmu. Kod odrasle normalno uhranjene osobe voda čini više od 60% tjelesne težine, kod novorođene djece i do 75% tjelesne težine.
Tako primjerice osoba od 65 kg u svom tijelu ima oko 40 litara vode. Mozak (moždano tkivo), poglavito siva masa imaju čak 85% vode. Ostale tvari u organizmu su proteini, masti, ugljikohidrati, minerali.Tjelesna tekućina, koja se dijeli u staničnu i izvanstaničnu, u osnovi je tjelesna voda i u njoj rastvorene tvari.
Stanična tekućina (citoplazma) razdvojena je od izvanstanične tekućine staničnim opnama. Najveći dio tjelesne vode 2/3 ili (40%) tjelesne težine je u stanicama, a 1/3 ili (20%) je izvan stanica. Ostatak čini vaskularna tekućina (plazma) i ekstravaskularna tekućina (tekućina u probavnom traktu, cerebrospinalna tekućina, tekućina u očnim komorama i dr.). Osobe s prekomjernom težinom imaju manji postotak vode (40 do 50%). U stalnoj tjelesnoj vodi više je rastvorenih masti, proteina i ugljikohidrata i automatski manje vode. Žene u odnosu prema muškarcima imaju više masnog tkiva i manji težinski postotak vode.
Sadržaj vode u organizmu mijenja se sa životnom dobi. Starenje je praćeno smanjenjem sadržaja vode u organizmu (sušenje organizma), a manje je izražen i osjećaj žeđi pa starije osobe zaborave popiti vodu.Zašto nam je voda toliko važna?
Voda je otapalo i medij kojim se prenosi najveći dio hranjivih tvari i minerala, ali i odnose razgrađeni proizvodi metaboličke izmjene tvari. Dakle, svaka tjelesna funkcija nadzire se i regulira prema dotoku vode. Temeljna jedinica našeg organizma je stanica. Građa stanične opne upućuje na to da joj je najpotrebnija voda, a njezine su pore upravo najpropusnije za vodu.Voda je najvažnija za održavanje normalnog obujma stanice kao i za elektrolitski sastav stanične tekućine koja je u osnovi razblažena otopina kalijevih soli. Kalij je glavni kation stanične tekućine i za meka tkiva je isto što i kalcij za čvrsta (kosti).
Voda se stalno gubi iz organizma i taj gubitak mora biti nadoknađen. Bez hrane čovjek može živjeti jedan mjesec, bez vode jedva jedan tjedan. Voda se gubi iz organizma preko kože (isparavanjem, znojenjem), disanjem, stolicom i mokrenjem (1500 ml vode/24 h). Nešto vode stvara se metaboličkim procesima u organizmu (endogena voda) jer hranjive tvari sadržavaju vodik, a njegovom oksidacijom nastaje voda. Metabolizmom se stvori oko 300 ml vode u 24 sata).
ZNAKOVI DEHIDRACIJE (isušivanje) ORGANIZMA pojavljuju se već pri minimalnom gubitku vode od 2%, a oni su: žeđ, umor, nedostatak energije, usporenost, razdražljivost, lošija koncentracija, blaga dezorijentacija (kod starijih osoba). Suha usta posljednji su vanjski znak krajnje dehidracije.
Voda je potrebna za normalan rad probavnih organa (zatvor može biti znak dehidracije), živčanu aktivnost, optimalan rad bubrega, normalnu strukturu hrskavice zglobova i metabolizam kože. U uvjetima dehidracije aktivira se sustav za prioritetnu raspodjelu vode koja je već u tijelu (borba protiv "suše") te dolazi do zadržavanja natrija (tijelo pokušava održati zapreminu vode), stanična opna postaje manje elastična, (kraća na račun lipidnog sloja koji se ponaša kao ljepljiva glina, odnosno čini stanični zid nepropusnim za prolaz vode). Prevelika sinteza masti i njezino odlaganje u stanice zaštita je od dehidracije. Kod dehidracije više se luči histamin - regulator raspodjele vode u organizmu prema načelu prioriteta pa je za preporučiti preispitati dnevni unos vode kod alergija.
Dehidracija negativno djeluje na probavu, krvni tlak i cirkulaciju.
Zbog dehidracije može se pojaviti bol ili žgaravica u želucu budući da je voda nužna za stvaranje sluzi (98% voda) koja neutralizira agresivan učinak želučane kiseline. Bol u organizmu primarno može biti signal lokalne dehidracije pa tek kad uklonimo taj problem, možemo razmišljati o drugim uzrocima boli (upala, degenerativni proces i sl.).
U uvjetima dehidracije mijenja se mehanizam prioriteta protoka krvi (kapilare se zatvaraju), a veće krvne žile smanjuju svoju zapreminu. Aktiviraju se određeni sustavi (renin - angiotenzin) koji uzrokuju povećanje krvnog tlaka. Na koštano - zglobnom sustavu dehidracija se najprije očituje promjenama na hrskavici. Hrskavične površine u zglobovima sadržavaju mnogo vode. Stupanj trošenja hrskavice razmjeran je stupnju dehidracije. Bol koja se pritom pojavljuje može biti pokazatelj nedostatka vode na površini hrskavice zgloba.
Na kraju se površine hrskavice stanje i ogole, zglob se deformira, prokrvljenost slabi pa lakše dolazi do upalne i degenerativne bolesti zgloba. Bubrezima je za njihov rad nužna voda budući da bubrezi stvaraju urin u skladu s količinom dostupne vode. Oni imaju sposobnost koncentriranja mokraće. Intenzivno žuta boja urina (pod uvjetom da se ne uzima vitamin B),može biti znak dehidracije. Normalna boja urina je svijetložuta. Kod manjeg unosa vode i koncentriranijeg urina veća je pojavnost pijeska i kamenaca u bubregu, a češće su i urinarne infekcije.Dovoljan unos vode osigurava optimalnu viskoznost krvi, a samim tim i optimalan učinak enzima koji bolje djeluju u otopinama gdje je ta viskoznost niža. Voda je važna za zdravlje i lijep izgled kože (čuva elastičnost i tonus i usporava isušivanje i starenje kože), a ujedno potiče obnavljanje epitelnih stanica površinskog sloja kože.
Organizam, na neki način, jedino vodu prepoznaje kao tekućinu. Čaj, kava, alkohol, umjetni napici ne mogu nadomjestiti vodu. Oni sadržavaju vodu, ali i neke dehidracijske tvari, primjerice kofein, diuretik koji još dodatno izvuče vodu iz organizma. Okus tih pića (gaziranih sokova) umanjuje potrebu za pijenjem vode.Iako je naš planet Zemlja, zbog količine vode na njemu, nazvan Plavim, samo je 0,26% lako dostupne pitke vode. Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi, tako da imamo 20 puta više rezervi vode nego što je godišnje potrošimo.
Koju vodu piti?
Danas na raspolaganju imamo izvorsku vodu, mineralnu gaziranu i negaziranu vodu, vodu iz pipe (stolnu vodu) i sve su prikladne za upotrebu. Izvorska voda - ima izrazito ujednačen odnos kalcija i magnezija. Magnezij relaksira, a kalcij stimulira glatku muskulaturu krvnih žila, crijeva. Izvorska voda dobiva se iz podzemnih ležišta zaštićenih od svih vrsta onečišćenja i njezin sastav i temperatura moraju biti stalni.
Mineralna voda - dobiva se iz podzemnih ležišta. Sadržava mineralne tvari i elemente u tragovima (dio je ciklusa kruženja vode u prirodi). Sastav svake prirodne mineralne vode je specifičan i vezan je za geološku strukturu tla. Takva voda mora biti izvorno mikrobiološki i kemijski čista.
Mineralna voda sa CO2 (gazirana) - savjetuje se u prevenciji i terapiji kroničnih bolesti probavnoga i dišnog sustava te u prevenciji zubnog karijesa. Prirodna mineralna negazirana voda (bez CO2) - ima ujednačen omjer natrijeva klorida i hidrogenkarbonata (HCO3), savjetuje se tjelesno aktivnijim osobama, onima koje se više znoje, primjerice sportašima jer ta voda brzo nadoknađuje gubitak elektrolita.
Stolna voda (iz pipe) - mehanički i kemijski je pročišćena voda koja se dobiva iz podzemnih i površinskih akumulacija pitke vode. Kod nje su dopušteni postupci obrade (taloženje, sterilizacija). Radi poboljšanja organoleptičkih osobina, u osnovnu pitku vodu dodaju se dopuštene kemijske tvari.
Ispravnost stolne vode regulirana je Pravilnikom o ispravnosti vode za piće RH. (Pravilnik o stolnim vodama).
Voda iz pipe obično je dezinficirana klorom pa se savjetuje da neko vrijeme odstoji u vrču (da klor ishlapi i izgubi se njegov miris). Ioni kalcija i magnezija daju vodi karakterističnu tvrdoću koja je jedan od parametara njezine zdravstvene ispravnosti i parametar koji se ujedno stalno kontrolira. Kalcij koji je već otopljen u vodi nije zapreka za njezinu upotrebu nego je ujedno i jeftin izvor kalcija za potrebe organizma.
Koliko vode popiti?
Apsolutni minimum je 6 do 8 čaša od 2 dl vode na dan (ili broj čaša od 2 dl = broju kilograma tjelesne težine podijeljen sa 8). Savjetuje se da od ukupnog dnevnog unosa tekućine 2/3 bude voda. I ne zaboravite! Što više vode pijemo, sporije starimo. Voda je najdostupniji i najjeftiniji lijek čiji svakodnevni unos ne smijemo zanemariti.
Piše: Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Objavljeno u časopisu Zdrav život br. 47/2007.
Što kaže novi Pravilnik o zahtjevima u pogledu kakvoće stolne vode pri proizvodnji i njenom stavljanju na tržištu pogledajte u NN br. 92 pod rednim brojem 10. Pravilnik o stolnim vodama.( Uppt, 30.07.2009.)
Voda vs. coca cola;
ACU MEDIC CENTAR
akupunkture i nutricionizma
Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma
Slađana Divković, dr. med.
J. Šižgorića 19, Špansko, Zagreb
tel.: 01 345 6974
ŠTO JESTI? ŠTO PITI?
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Travanj 2010 20:03
- Hitovi: 4581
ŠTO JESTI? ŠTO PITI?
http://www.net.hr/zdravlje/page/2010/04/13/0589006.html
Pravi omjeri za zdravu prehranu
European Food Safety Authority (EFSA) objavila je znanstvene preporuke za dnevni unos ugljikohidrata, vlakana, masnoća i vode u naš organizam. Uskoro će uslijediti i nadopuna ovog prehrambenog plana. Ove reference sadrže vrijednosti koje upućuju na iznose individualnih nutrijenata koje bi jedna osoba trebala konzumirati kako bi održala dobro zdravlje.
EFSA je za sad objavila vrijednosti za ugljikohidrate, dijetna vlakna, masti i vodu, a uskoro bi trebali izići i podatci o preporučenim dnevnim količinama vitamina i minerala. Ovi podatci rezultat su dosad najšireg spektra znanstvenih istraživanja i medicinskih dokaza kojima su se prilikom izrade dokumenta o europskim prehrambenim preporukama koristili, prenosi Biologija.com
UGLJIKOHIDRATI
Unos ukupnih ugljikohidrata, složenih i jednostavnih, trebao bi iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne količine unosa hrane za djecu i odrasle.
ŠEĆER
Sve više studija ukazuje da učestala konzumacija hrane bogate šećerima povećava rizik kvarenja zuba, a zašećerena pića jedan su od uzroka pretilosti. EFSA istiće kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa šećera u organizam, jer utjecaj šećera na zdravlje je više povezane s tipom šećera i učestalošću konzumiranja hrane, nego s ukupno unešenom količinom.
VLAKNA
Dnevni unos vlakana od 25 grama dostatan je za normalno funkcioniranje crijeva odraslog čovjeka. Naime, znanstveno su dokazane zdravstvene dobrobiti povezane s povišenim unosom vlakana - smanjen rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2 te pomoć u održavanju normalne tjelesne težine. Još uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ulozi glikemijskog indeksa na kojem se temelji Montignacova dijeta u održavanju normalne tjelesne težine i prevenciji bolesti povezanih s prehranom.
MASNOĆE
Unos masnoća trebao bi se kretati od 20 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa energije, s razlikom dojenčadi i male djece, čiji bi se unos masnoća trebao procijeniti s obzirom na specifične potrebe djeteta. Povećan unos zasićenih masnoća i transmasnih kiselina utječe na povećanje kolesterola, što pak doprinosi razvoju bolesti srca. Margarin uzrokuje neplodnost kod žena? (09.04.2010.) Unos 250 mg dugolančanih omega-3 masnih kiselina količina je koja kod odraslih ljudi može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
VODA
Žene bi dnevno trebale unosit 2,0 litre vode, a muškarci 2,5 litre.
Net.hr|Biologija.com.hr / 13.04.2010.Uppt, 23.04.2010.
KOLIKO SE KALORIJA I ŠEĆERA SKRIVA U VOĆU?
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Travanj 2010 19:09
- Hitovi: 5596
Objavljeno: http://www.net.hr/zdravlje/page/2010/03/10/0157006.html
Pretjerujete li s voćem? Voćnim sokovima ili samim voćem dnevno možemo unijeti i nekoliko stotina kalorija. Zašto nakon grožđa i jagoda ne osjećamo sitost te koje voće sadrži najviše šećera?Dnevno bismo trebali pojesti pet porcija voća i povrća, idealno dvije porcije voća i tri povrća.
No, pretjerate li s voćem mogli biste se pretrpati fruktozom, i to ne samo zbog manjka samokontrole. Voće je puno fruktoze (voćnog šećera) koja ne stvara osjećaj sitosti.
Kad jedemo druge vrste šećera tijelo ispušta inzulin, koji šalje signal u mozak da smo dovoljno pojeli. Visoke razine inzulina smanjuju apetit, no budući da fruktoza ne potiče izlučivanje inzulina, mozak ne dobiva poruku da smo siti.
Koliko se šećera skriva u voću?
Ukoliko nije drugačije navedeno, sve mjere odnose se na jednu voćku:
• marelica 0,45 g fruktoze (prstohvat šećera);
• klementina 0,5 g fruktoze (prstohvat);
• šljiva 1,6 g fruktoze (nešto veći prstohvat);
• svježa smokva 2 g fruktoze (pola žličice);
• 8 trešanja 2,4 g fruktoze (pola žličice);
• kriška dinje 3 g fruktoze (više od pola žličice);
• kivi 3 g fruktoze (više od pola žličice);
• naranča 3,6 g fruktoze (više od pola žličice);
• 5 jagoda 4 g fruktoze (žličica);
• časa soka od naranče 5 g fruktoze (žličica);
• banana 5,5 g fruktoze (žličica);
• mali mango 6 g fruktoze (žličica);
• grejp 7 g fruktoze (žličica i pol);
• šaka grožđica 8,7 g fruktoze (gotovo dvije žličice);
• jabuka od 8 do 11 g fruktoze (oko dvije žličice):• kruška 11 g fruktoze (dvije žličice);
• šaka sasušenih komadića jabuke 8 g fruktoze (žličica i pol);
• 500 g grožđa 39 g fruktoze (gotovo osam žličica);
Prethodni članci:
Lišće i ekstrakt papaje štite od raka! (10.03.2010.)
Banane odlične za snižavanje krvnog tlaka (17.02.2010.)
Zašto jesti mango – i to s korom! (03.03.2010.)
Mediteranska prehrana štiti od depresije (06.10.2009.) Uppt, 23.04.2010.
SOL I PREHRANA
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Travanj 2010 19:42
- Hitovi: 7496
Objavljeno 23.04.2010.
http://www.jutarnji.hr/tri-grama-manje-sprijecilo-bi-cak-5500-srcanih-udara--/735358/
Konzumiranje soli Tri grama manje spriječilo bi čak 5500 srčanih udara
Jedemo triput više soli od poželjnih dnevnih količina. U svijetu količine soli u hrani smanjuju već nekoliko godina, a kod nas tek od prošle godine .
ZAGREB - Jedno pecivo, hrenovke i sok od povrća za doručak čini se vrlo prihvatljivim obrokom i ne pretjerano kaloričnim. No, u njemu se ipak krije opasnost za zdravlje jer sol koju sadrži ta količina spomenutih namirnica dovoljna je za cijeli dan.
Novi normativi
Na žalost, pretjerivanje sa soli u hrani sve je veći svjetski problem pa je ovih dana i američki Institut za zdravlje pozvao FDA (američka agencija za hranu i lijekove) da odredi normative za proizvođače i restorane ne bi li se postupno smanjila količina soli u hrani. Uvjereni su da će se tako smanjiti problem s visokim tlakom i drugim kardiovaskularnim bolestima, ali i smrtnost od moždanog i srčanog udara.
I dok su Amerikanci tek krenuli s lobiranjem za smanjenje soli u hrani, poglavito onoj industrijskoj, Europljani to čine nekoliko posljednjih godina, a u Hrvatskoj je prošle godine pokrenuta nacionalna kampanja za smanjenje kuhinjske soli (CRASH), jer Hrvati troše tri puta više soli od preporučenih količina, ili gotovo šest kilograma soli po stanovniku tijekom godine.
Umjesto u prosjeku četiri do maksimalno šest grama soli dnevno, u nas se troši od 12 do 16 grama.
Štetne posljedice
Posljedice pretjerivanja sa soli osjećaju srce, mozak, krvne žile, ali i bubrezi, a pokazalo se da utječe i na zdravlje kosti te da može potaknuti neke vrste karcinoma. Hrvatska kampanja pokušava potaknuti prehrambenu industriju da postupno smanjuje količinu soli u gotovoj hrani koju proizvodi. Razlog postupnosti smanjenja je privikavanje kupaca na novi okus. U suprotnom mnogi bi odustali od kupovine jer im “nije dovoljno slano”, ili bi dosoljavali, što bi kampanju učinilo neučinkovitom.
Nedavno je doc. dr. Bojan Jelaković, u ime Hrvatskog društva za hipertenziju uputio dopis liječnicima obiteljske medicine u kojem se podsjeća na akciju smanjenja soli u hrani s kojom bi oni trebali upoznati svoje pacijente. “Kad bi se svakog dana smanjio unos soli za samo 3 grama, smanjio bi se broj žena s visokim tlakom za 24 posto i muškaraca za 34 posto. Također bi se smanjio broj infarkta za oko 5500, a moždanih udara za oko 3500”, kaže dr. Jelaković. Godišnja ušteda u zdravstvenoj potrošnji mogla doseći čak 35 milijuna dolara kad bi se potrošnja soli spustila na preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije do najviše 6 grama dnevno.
Ciljane vrijednosti
Sustav postupnog smanjenja soli u gotovoj hrani Britanci su proveli u četiri godine. Slično su učinile Finska i Francuska, a rezultat je smanjenje smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila te postignuta ušteda u potrošnji lijekova.
U četiri godine spašeno čak 19.000 života
Velika Britanija U četiri godine smanjen je unos soli sa 10 na 6 miligrama, ili za čak 45 posto. Smrtnost od moždanog udara smanjena je za 16 posto, od koronarne bolesti srca za 12 posto. Spašeno je 19.000 života.
Finska Od početka 90-ih u Finskoj se rješava problem prekomjernog soljenja gotove hrane i na taj način značajno je smanjena konzumacija soli. Prosječna vrijednost dijastoličkog tlaka smanjena je za 10 milimetara žive, a učestalost moždanih i srčanih udara u populaciji srednje dobi smanjena je za 80 posto, što je povećalo i očekivano trajanje života.
Francuska
U posljednjih pet godina dnevne količine soli smanjene su s deset na sedam grama i s tim je rezultatima vodeća u Europi. Neslano će spriječiti rak želucapovećana učinkovitost lijekova za visoki tlaksmanjene nuspojave do koji dolazi zbog konzumiranja lijekovapostupni oporavak srčanog mišićapoboljšanje rada bubregasmanjena vjerojatnost za bubrežne kamencemanji rizik od osteoporozesmanjena opasnost za rak želuca .
Uppt, 23.04.2010.
Vezani tekstovi
Štetna «prikrivena» sol u hrani;
Sol – namirnica koja se koristi od davnina;
Pogledajte tekstove objavljene u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo Vol 6, Broj 21, 7. siječnja 2010.
Zdravlje i sol
Uvodna riječ urednice teme;
Unos soli u odrasloj populaciji;
Povećan unos kuhinjske soli utječe na pojavu karcinoma probavnog sustava ;
Unos soli, metabolički sindrom i pretilost
(Hrvatska Nacionalna Kampanja za Smanjenje Unosa Kuhinjske Soli (CRASH);
Sol u prehrani školske djece;
Količina soli u hrvatskim pekarskim proizvodima;
NEZDRAVA HRANA IZAZIVA OVISNOST KAO I DROGA
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 14 Travanj 2010 06:37
- Hitovi: 6629
Studija objavljena u Nature Neuroscience
Kako je kazao profesor Paul Kenny, istraživanje "daje čvrste i neoborive dokaze da se ovisnost o drogama i debljina temelje na istim neurobiološkim mehanizmima" Izbjegavajte hranu iz restorana brze prehrane.
Ljudi koji uživaju u masnim kobasicama, pomfritu i hamburgerima mogu postati ovisni o brzoj i nezdravoj hrani baš kao i narkomani o drogi, objavili su američki znanstvenici. Nova studija, objavljena u nedjelju u znanstvenom časopisu Nature Neuroscience, pruža uvjerljive dokaze u prilog ranije poznatim teorijama o ovisnosti o hrani.
Znanstvenici sa Scripps Research Institute u Kaliforniji pokazali su na koji se način mijenja mozak štakora koji su jeli visokokaloričnu i masnu hranu.
Studija "daje čvrste i neoborive dokaze da se ovisnost o drogama i debljina temelje na istim neurobiološkim mehanizmima", rekao je profesor Paul Kenny.
"Istraživane životinje potpuno su izgubile kontrolu nad prehrambenim navikama, što je prvi znak ovisnosti. Nastavile su se prejedati čak i kada su znale da će biti izložene elektrošokovima, pokazujući koliko silno žele jesti ukusnu hranu", dodao je Kenny.
Kako su centri za užitak u mozgu propadali i postajali manje osjetljivi, štakori su razvili naviku nekontroliranog jedenja i postali debeli, pokazala je Studija.
Promjene na njihovim mozgovima bile su slične onima kod štakora koje su konzumirali kokain ili heroin, zaključili su znanstvenici. Među jelima koja su davana štakorima bile su kobasice, slanina i kolač od sira. "Uvijek su posezali za najgorom vrstom hrane i kao rezultat toga unosili dvostruko više kalorija od štakora iz kontrolne skupine", pojasnio je Kenny dodajući da su štakori istodobno odbijali jesti hranjivu, zdravu hranu.
UPPT, preuzeto 13.04.2010. Nacional, 29.03.2010.
http://www.nacional.hr/clanak/80680/studija-pokazala-nezdrava-hrana-izaziva-ovisnost-kao-i-droga
Više članaka ...
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 52 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.