Prehrana

Što i kako jesti ljeti

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Lipanj 2010 17:43

Hitovi: 5077

Što i kako jesti ljeti 

Pravilnom prehranom i izborom namirnica možemo pomoći organizmu u prilagodbi na ljetne uvjete. Svakako prehranu treba prilagoditi zdravstvenom statusu svake osobe, starosnoj dobi, dnevnim radnim aktivnostima i životnim navikama. 

Ljeti je, zbog vrućina, potrebno jesti hranu koja ne opterećuje organizam, odnosno što više svježeg, voća i povrća, mahunarki, integralnih žitarica i fermentiranih mliječnih proizvoda, te lako probavljivih proteina (riba, puretina i piletina bez kožice, grahorice, soja). Tijekom pripreme savjetuje se kratka termička obrada namirnica, najbolje kuhano "na lešo" ili na pari, a što manje pečeno, prženo u dubokoj masnoći ili pohano.

Najbolje je netom pripremiti jelo od svježih namirnica, po mogućnosti za isti dan, te maksimalno pojednostavniti pripremu jela. Integralna tjestenina i riža, variva bez zaprške s puno povrća, obilne salate i prilozi od povrća dobro su došli.Žitarice punog zrna, žitne pahuljice, posije i klice savjetuju se cijele godine pa tako i ljeti. 

Dodatan oprez potreban je za namirnice proteinskog podrijetla kao što su meso, jaja, riba, slastice od jaja i mliječni proizvodi (sladoled), budući da su dužim stajanjem na neodgovarajućoj temperaturi odlična podloga za razvoj bakterija. Duža termička obrada može pomoći kod jaja i mesa, ali se zamka krije u kremastim kolačima i sladoledu, a najčešća je kontaminacija salmonelom. Ako nismo sigurni u podrijetlo i svježinu, bolja varijanta je zamijeniti ih voćnim varijantama: savijačama, voćnim salatama, kremama i kupovima od miksanog voća.

Voće možete ponijeti i na plažu. Najbolje je konzumirati ga prije jela ili kao međuobrok.Fermentirani, niskomasni mliječni proizvodi, najbolje probiotici (koji sadrže zdrave probiotičke bakterije) kakvi su primjerice kefir, acidofil, bioaktiv, savjetuju se jer pomažu u reguliranju normalne funkcije probavnih organa, a time i imuniteta općenito.

Treba voditi računa da se rok trajnosti mliječnih proizvoda zna ljeti skratiti u odnosu na rok na deklaraciji, pa kod svake promjene boje ili okusa prema gorkastom treba računati na moguću kontaminaciju.Izbor masnoća treba biti takav da se maksimalno izbjegavaju zasićene masti (crveno meso, iznutrice, suhomesnati proizvodi, konzervirano dimljeno i suviše začinjeno (papreno i slano), dok su hladno prešana biljna ulja, maslinovo, sezamovo, suncokretovo i bučino), dobrodošla i savjetuju se inače u prehrani.

Začine općenito treba prilagoditi obroku i ljeti maksimalno upotrebljavati začinsko bilje. 

Vitamini i minerali u ljetnim mjesecima

Bogat izbor raznovrsnog voća i povrća, bogatog vitaminima i mineralima, pomaže nam da na neki način organizam u cjelini, a poglavito kožu zaštitimo i "iznutra".Ljeti se savjetuje povećati unos namirnica bogatih beta karotenom (provitaminom A).

To je zapravo biljni pigment koji ljudski organizam može pretvoriti u vitamin A. Iznimno je važan tijekom cijele godine, a ljeti pomaže u postizanju ravnomjerne preplanulosti kože, potiče pigmentaciju i pomaže u održavanju željene boje kože duže vrijeme. Isto tako kao antioksidans osigurava normalnu funkciju imunološkog sustava, gradi otpornost na infekcije, štiti sluznice i sprečava upale.

Beta karoten ublažava negativne učinke sunčevih zraka i štiti kožu pomažući sintezu pigmenta melanina koji je prirodna "obrana kože", te među ostalim umanjuje pojavnost alergijskih reakcija na sunce. Stoga se savjetuje od tri do četiri tjedna prije sunčanja povećati unos namirnica kao što su: dinje, marelice, breskve, mrkva, špinat, rajčice i paprike.

Vitamin C potreban je za sintezu i obnavljanje veziva kože (stvaranje kolagena).Baš poput vitamina A, također i vitamin E jak je antioksidans koji štiti kožu od štetnog utjecaja slobodnih radikala te sprečava i usporava starenje kože. Namirnice bogate ovim vitaminom su: paprika, rajčica, špinat, zelena salata, kupus, brokula, peršin (list), citrusi (limun, naranča), bobičasto voće, trešnje, lubenica, breskva, šipak (sušeni). Ovaj vitamin iznimno je osjetljiv na povišene temperature, zrak i svjetlost, pa se lako gubi skladištenjem i termičkom obradom (kuhanjem namirnica) pa je imperativ u izboru svježe, sezonsko i sirovo voće i povrće, odnosno vrlo kratka termička obrada za neke vrste povrća koje je bogato ovim vitaminom.

Vitamini B kompleksa mogu pomoći i s pravom nose naziv zaštitnici epitela kože i sluznica, poglavito vitamin B5 (pantotenska kiselina) koji je poznat kao borac protiv problematične kože. Ovaj vitamin pospješuje rast novih stanica, pomaže očuvati vlažnost kože, prirodni je zaštitnik od opeklina, sastavni je dio mnogih krema za kožu te losiona i šampona za kosu.Namirnice bogate vitaminima B skupine savjetuju se cijele godine, pa tako i ljeti. Nalazimo ih u žitaricama, mlijeku, ribi i mesu, mliječnim proizvodima, mahunarkama, orasima. Kefir primjerice kada duže stoji miriši na kvasac jer je bogat vitaminima B skupine.

Minerali - posebno trebamo posvetiti pozornost magneziju i kaliju koji se pojačano gube znojenjem, a važni su za zdravlje krvožilnog sustava. Dehidracija izazvana nedovoljnim uzimanjem tekućine te povraćanjem i proljevima ubrzava nedostatak kalija i magnezija, a dodatan oprez potreban je i kod lijekova kao što su: diuretici, laksativi i kortikosteroidi. Voće i povrće bogat su izvor ovih minerala.

Magnezij utječe na tonus i elastičnost krvnih žila, važan je za pravilnu funkciju mišića i živčanog sustava, nužan je za metabolizam kalcija. Kod pojačanog osjećaja umora, malaksalosti, loše periferne cirkulacije i teže prilagodbe na nagle promjene vremena, savjetuje se magnezij u suplementima u količini od 300 mg na dan, najbolje u popodnevnim satima.

Vitamini B kompleksa i magnezij, budući da pomažu u regulaciji povišene razine šećera u krvi savjetuju se dijabetičarima. No prije upotrebe vitamina i minerala u suplementima, posavjetujte se sa stručnom osobom, kako biste uzimali ciljano upravo ono što vašem organizmu primarno nedostaje ili se otežano resorbira.Ljeto iskoristite za opuštanje, odmor i oporavak.

U ljetu dakle, treba uživati, ali se treba znati prilagoditi i pomoći organizmu kako bismo izbjegli neugodnosti i bolesti koje visoke temperature mogu potaknuti ili pogoršati.

Kalij nalazimo u povrću kao što je rajčica, zelena salata, kelj, kupus, cvjetača, ili u voću primjerice jabukama, kruškama, bananama. Jabučni ocat je bogat izvor kalija.  Odmor je svima potreban. Uz odmor ide opuštanje, rekreacija, druženje s prijateljima ili jednostavno uživanje u prirodi. Općenito, ljeti treba "usporiti životni ritam" te odmor i dopust iskoristiti u aktivnostima koje nam najbolje odgovaraju. Svakako puno znači dobra priprema, jer ljeto pored obilja sunca ima i svoje zamke.        

ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma, Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, Vitaminsko-mineralna dijagnostika, J. Šižgorića 19, Zagreb; tel.: (01) 34 56 974 

Cjelokupni tekst dr. Slađane Divković, objavljen u ljetnom broju obiteljskog časopisa o zdravlju zdravlju „Zdrav život“ br. 73/2009. pod nazivom „Zamke ljeta“ 

Objavljeno u obiteljskom časopisu o zdravlju, Zdrav život br. 73/2009.g.

Uppt, Up Dated, lipanj, 2016.

ZDRAVO ZA SVAKU PRILIKU

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 21 Lipanj 2010 19:28

Hitovi: 4496

Objavljeno: http://www.vitamini.hr/7139.aspx 

Poznata stara uzrečica “Ono si što jedeš” ima mnogo više smisla nego što joj se pridaje, a kada bismo je osvijestili barem nekoliko puta (svako)dnevno, naš doprinos zdravlju bio bi neizmjeran. Većina ljudi ima tendenciju razmišljati o hrani kao potencijalnom lijeku tek kada organizam počne slati upozoravajuće signale o više ili manje ugrožavajućem nedostatku pojedinog nutrijenta, odnosno kada nastupi neko oboljenje koje u svojoj podlozi ima neki oblik malnutricije. Svakodnevno se susrećemo s pojmovima poput anemije, osteoporoze, kroničnog umora, grčenja mišića, hipertenzije (visokog krvnog tlaka), dijabetesa (šećerne bolesti) i još mnogih durgih, a da često nismo svjesni kako smo pojavu istih mogli uvelike prevenirati pravilnom prehranom i zdravijim životnim stilom.

Također je zanimljiv sve zastupljeniji fenomen modernog društva gdje postoji sklonost raznoraznim farmaceutskim proizvodima, (bilo da je riječ o registriranim lijekovima ili bezreceptnim ljekovitim pripravcima), od kojih se očekuje čarobna moć u otklanjanju metaboličkih, malnutricijskih, hipovitaminskihi i ostalih simtpoma.

Po zdravlje u ljekarnu ili kuhinju?
Pod izgovorom “pre-kaotičnog načina života” i “zdrava prehrana je preskupa”, ili pak besmislicama poput “samo jednom se živi pa čemu se odricati bilo kakve hrane”, sve više pojedinaca zanemaruje potrebe (ali i ograničenja) svog organizma dovodeći se tako do samih rubova fiziološkog funkcioniranja. Točnije, sve je manji dio populacije unutar tih poželjnih okvira, te se može pohvaliti dobrim (ili barem zadovoljavajućim) nutritivno-vitaminskim statusom i poželjnom tjelesnom masom, a sve je više onih koji zbog dekompenzacije manjeg ili većeg opsega popunjavaju liječničke ordinacije, bolničke odjele, ljekarne i nutricionistička savjetovališta.   

Kada se na kraju zbroje sati i financijska sredstva utrošena na liječenje onoga što je kroz kvalitetnu prevenciju moglo biti u potpunosti izbjegnuto, opetuje se zaključak da je bolje “spriječiti nego liječiti” te da sat vremena svakodnevno posvećen zdravlju može značiti krucijalan korak na putu optimizacije funkcioniranja organizma.

Doručak za pobjednike
Za početak, izostavljanje doručka trebalo bi iskorijeniti kao vrlo nezdravu naviku i time organizmu osigurati energetski balansiran početan dana, koji će većinom spriječiti kasnije napadaje gladi. Oni su najčešći krivac nekontroliranom unosu pekarskih, “snack” ili drugih proizvoda bogatih jednostavnim ugljikohidratima, (trans-)mastima i nezdravim kalorijama koje će se odložiti u stijenke krvnih žila i deponije abdominalne i potkožne masti. Stoga bi se na svakom stolu u jutarnjim satima trebalo naći raznovrsno voće, cjelovite žitarice, nemasni mliječni proizvodi i šalica crne kave, kakaa i/ili zelenog čaja.

Voćna brigada
Prva stanica – pultevi s voćem. S obzirom na sadržaj vitamina i antioksidativni potencijal, najpoželjnije je tragati za (tamno)crvenim, ljubičastim i plavim voćem. Točnije, za borovnicama, ribizlima, jagodama, kupinama, malinama, ogrozdom ,aronijom, grožđem, brusnicama i šljivama. Bobičasto voće izuzetno je bogato flavonodima (antocijanini, polifenoli ) koji su poznati kao snažni antioksidans – bioaktivni spoj koji neutralizira štetne učinke oksidativnog stresa koji , ukoliko se kumuliraju , mogu dovesti do ozbiljnih oštećenja staničnih struktura, narušene funkcije imunološkog sustava i pojave raznih vrsta upala i karcinoma.

Nikako ne treba zanemariti i ostale vrste voća poput kivija koji je izrazito bogat vitaminom C (koji se – osim kao čuvar imuniteta – pokazao djelotvornim i u sprečavanju osteoporoze i nekih vrsta limfoma), jabuka, banana (koje su izrazito bogate kalijem i magnezijem - elektrolitima neophodnim za normalnu funkciju tjelesnih i srčanog mišića), marelica (koje obiluju beta -karotenom, poznatim kao kožnim zaštitnikom) i lubenice. 

Povrtna defenziva
Samo korak dalje, s polica se smješkaju razne vrste povrća, svojim veselim bojama nagoviještajući raaznolikost u vitaminskom i mineralnom sadržaju te velik potencijal za uklapanje u najrazličitije recepte i kulinarske kombinacije. U želji za očuvanjem vitalnosti, osiguravanju dovoljne količine prehrambenih vlakana i minerala te ostajanjem unutar okvira niskog glikemijskog indeksa, povrće je svakako namirnica koju si smijemo priuštiti gotovo u neograničenim količinama (ne učinivši pritom pogrešku svrstavajući i krumpir među povrće). Premda svaka vrsta ima svoje čari i posebitosti, nekolicina se profilirala kao “super-povrće”, zahvaljujući svojem visokom antioksidativnom potencijalu odnosno pozitivnim učinku na prevenciju (pa i liječenje) određenih oboljenja, a to su brokula, rajčica, paprika, špinat, radič, cvjetača, prokulica, kelj i zelene mahune.

Mašti na volju 

Zabluda kako je zdrava prehrana bezukusna može biti rasplinuta u trenu, i to dodatkom raznih začina jelima. Ovdje se nikako ne ubraja sol, čiji bi se dnevni unos – u cilju prevencije hipertenzije i ostalih kardiovaskularnih oboljenja – trebao ograničiti na maksimalno 6 grama. Tu ulogu preuzima začinsko bilje od kojeg se nekolicina izdigla svojim antioksidativnim, antitrombotskim i kardioprotektivnim učincima – ružmarin, kurkumin, peršin, oregano, đumbir i cimet.

Zdravlje iz morskih dubina
Kako mnogima obrok ne bi bio obrok bez komada mesa, ne smijemo zaboraviti na taj izbor visokovrijednih i organizmu prijeko potrebnih bjelančevina. Iako stoji činjenica da je crveno meso najbogatiji izvor željeza, ipak bi težište trebalo biti na ribi, posebice plavoj. Riba je najbogatiji izbor nezasićenih omega-3 masnih kiselina, koje svojim učincima iz dana u dan fasciniraju znanstvenike širom svijeta te čiji dodaci prehrani zauzimaju sve veći udio polica u ljekarnama i trgovinama zdrave hrane. Samo neki od studijama dokazanih učinaka su snažno protuupalno djelovanje, prevencija koronarne bolesti i infarkta, prevencija demencija (s Alzheimerom kao glavnim i najpoznatijim predstavnikom), poboljšanje plućne fukncije, sprječavanje parodontoze i antibakterijsko djelovanje na oralne patogene, očuvanje koštane mase, smanjenje simptoma osteoartritisa (kronično oboljenje zglobova) i očuvanje tjelesne mase (putem regulacije hormona regulatora apetita).

Prirodno, slasno, orašasto
Mnogostruki benefiti omega masnih kiselina mogu se nastaviti i putem prirodnih i ukusnih grickalica - orašastih plodova. Često se susrećemo s upozorenjima koja nastoje limitirati konzumaciju orašastih plodova zbog njihove visoke kalorijske vrijednosti, međutim nitko ne može opovrgnuti činjenicu da su upravo oni najzdravija “grickalica” na svijetu. Osim što obiluju omega-3 masnim kiselinama, izrazito su bogat izvor vitamina B skupine, vitamina E , arginina (aminokiselina koja povećava elasticitet krvnih žila i djeluje kardioprotektivno) te prehrambenih vlakana. Njihova svakodnevna konzumacija (u preporučenoj dozi od 30-ak grama dnevno) pokazala se učinkovitom u snižavanju razine LDL ( tzv. „lošeg”) kolesterola, prevenciji dijabetesa tip 2, regulaciji tjelesne mase pa čak i u snižavanju incidencije nekih vrsta karcinoma.

Međutim, s obzirom da su orašasti plodovi izrazito potentni alergeni (mogu uzrokovati vrlo jake alergieske, čak i anafilaktičke reakcije), potrebna je određena mjera opreza.  

Probiotici na straži
Namirnica koja bi se svakako trebala naći na svakodnevnom jelovniku je ona koja sadrži probiotike– bakterijske sojeve (najčešće laktobacili i bifidobakterije) koji naseljavajući probavni sustav čuvaju njegov integritet, smanjuju broj i negativan učinak patogenih bakterija te potpomažu optimalno funkcioniranje imunološkog sustava. Najčešće se dodaju u mliječne prozivode, no na svjetskom tržištu već su komercijalizirani i kao dodatak voćnim napitcima, žitaricama i keksima.

Zeleni zakon
A kao posljednje, ali jednako bitno, treba spomenuti hidraciju odnosno redovit i dovoljan unos tekućine u organizam. Vodu, koja se uvijek ističe kao osnovno i najzdravije piće, preporučljivo je ponekad zamijeniti, odnosno obogatiti zelenim čajem. Osim ugodnog okusa i “energizirajućeg”učinka zeleni čaj – ukoliko ga se svakodnevno konzumira u dovoljnim količinama (preporučena količina je litra dnevno) ima pozitivan učinak na gotovo sve organske sustave. Najistaknutiji učinci su prevencija karcinoma (pluća, prostata, dojke…), šećerne bolesti, dislipidemije (poremećaj razine kolesterola u krvi), kardiovaskualarnih oboljenja i demencija.

Autor: Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med.

Vitamini.hr Preuzeto: Uppt, 21.06.2010.        

ZAMKE LJETA

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Lipanj 2010 17:36

Hitovi: 3851

Piše: Slađana Divković, dr.med., Acu Medic Centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine   

Kad srce kaže ljeto - kaže oprez!

Od ljeta očekujemo mnogo. Prije svega odmor i odmak od svakodnevice i uobičajene kolotečine. Ljeti dosta vremena provodimo na otvorenom uživajući u prirodi. Nekima je asocijacija na ljeto dopust, sunčanje i kupanje na moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično. No cilj je biti što dalje od asfalta i gradske vreve, a što više boraviti u prirodi. Imamo dojam da nas ljeto obnavlja i pomaže nam "napuniti baterije". Sunčeva svjetlost utječe i na opće raspoloženje jer potiče izlučivanje hormona endorfina koji stvara osjećaj ugode, zadovoljstva, popravlja raspoloženje i djeluje blago antidepresivno. 

Dehidracija

Tijekom ljeta i ljetnih vrućina dio tekućine pojačano gubimo i preko kože znojenjem i isparavanjem, pa je prijeko potrebno izgubljenu tekućinu nadoknaditi.Poglavito treba paziti na dovoljan unos vode koja, ne zaboravimo, čini više od 60% našeg organizma, a moždane stanice, primjerice, sadrže 85% vode.Zato, dnevno se savjetuje uzimanje oko dvije litre tekućine. Od ukupnoga dnevnog unosa tekućine 2/3 trebala bi biti obična voda, a sve ostalo primjerice: sokovi, čajevi, juhe i tekuća hrana, mogu biti dopuna, ali ne i zamjena za vodu. Voda je naše "otapalo" i najbolja je za "gašenje žeđi".

Voda nije samo obična tekućina za naše stanice. Ona regulira elastičnost stanične opne, stabilizira njezin prirodni bioelektrični potencijal i regulira prijenos elektrolita i hranjivih tvari unutar stanice. Uostalom, već sama građa stanične opne sugerira da joj je najpotrebnija voda. Kada izlazite iz kuće ne zaboravite ponijeti bocu s vodom, koja može stati u ručnu torbicu, ruksak, ili je jednostavno imajte u autu nadohvat ruke. Starije osobe, djeca, trudnice, sportaši i rekreativci pojačano su osjetljivi na dehidraciju.

Ukupan unos tekućine ovisi i o drugim čimbenicima. Stanja poput hipertireoze (pojačane funkcije štitne žlijezde) ili dijabetesa dovode do pojačanog znojenja i većeg gubitka tekućine. Ako zbog primarne bolesti ili postojeće terapije niste sigurni pijete li optimalnu količinu vode, posavjetujte se sa svojim liječnikom ili jednostavno metaboličkim testom provjerite je li vaš dnevni unos tekućine (poglavito vode) primjeren potrebama organizma.

Ne zaboravite, alkohol pojačava izlučivanje vode iz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, na koju su posebno osjetljive moždane stanice. Alkohol sprečava izlučivanje hormona vazopresina, zaduženog za održavanje opskrbe vodom živčanih stanica koje sadrže i najviše receptora za ovaj hormon.Čaj, kava i kola, napici su koji sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj) koji imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju.

Šalica kave sadrži oko 85 mg kofeina. S kavom, dakle treba biti umjeren. Kava u manjim količinama od najviše dvije šalice na dan može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a količine iznad toga prazne naše rezerve energije, povećavajući umor i dovodeći do dehidracije. Stoga je dobar običaj da se uz kavu servira i voda. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (osobe koje rade na otvorenom, sportaši) i uz to su skloni nižem krvnom tlaku, savjetuje se da uz običnu vodu uzimaju i mineralnu negaziranu vodu, jer znojem pojačano gubimo elektrolite kao što su magnezij, kalij, natrij i slično.

Čajevi, osobito voćni i biljni, konzumirani umjereno mogu pomoći u nadoknadi tekućine, ili kao dopuna ukupnom unosu tekućine. Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti. Biljni čajevi (metvica) ili voćni (jabuka, jagoda ili brusnica) mogu se kombinirati i tako pomoći organizmu u nadoknadi tekućine.

Ljeti osvježavajući mogu biti i voćni sokovi i limunada ako ih pripremimo od svježe iscijeđenog voća, a čaša takvog napitka može zamijeniti jedan voćni obrok. Osvježavajuće lagane juhe od povrća, unos sočnog voća i povrća, obilne i raznovrsne salate također se savjetuju tijekom ljeta. 

Pretjerano izlaganje suncu

Sunčeva svjetlost donosi niz koristi za naš organizam. Potiče cirkulaciju i metabolizam, pomaže normalan rast i razvoj koštano-zglobnog sustava, osigurava stvaranje vitamina D, ali i djeluje blago antidepresivno. Sunce nažalost ima i štetne učinke na naš organizam: ubrzano i pojačano starenje kože, alergijske reakcije i opekline, veću mogućnost nastajanja tumora kože, poglavito melanoma, a nekontrolirano izlaganje može biti jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka. Naime jedan dio spektra sunčeva zračenja je ultraljubičasto ili ultravioletno zračenje (UVZ).

Razlikuju se tri vrste ultraljubičastog zračenja: UV-A, UV-B i UV-C zračenje.  

UV-A zrake čine najveći dio ultraljubičastih zraka koje prolaze kroz zemljin ozonski omotač, one ujedno prolaze kroz prozorsko staklo, naoblaku ili pola metra dubine vode. Drugim riječima i bez ciljanog sunčanja, svakodnevno smo stalno izloženi njihovu utjecaju. S druge strane, nalazimo ih i u solarijima. UV-A ili dugovalne zrake djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje. Dugotrajno izlaganje tim zrakama, duži boravak na otvorenom, dovodi do prijevremenog starenja kože, promjene pigmentacije i povećavaju mogućnost nastanka tumora kože, poglavito zloćudnog melanoma. 

Premda čini samo 10% ukupnog spektra UVZ, UV-B zračenje znači najveću opasnost, (osobito između 10 i 15 sati kada ove zrake okomito prolaze kroz ionako stanjen ozonski omotač), pa duže i nekontrolirano izlaganje suncu izaziva promjene na koži kao što su: crvenilo, opekline, nepravilna pigmentacija kože, dehidracija. Ubrzavaju nastanak slobodnih radikala i oštećenje kože.

UV-C zračenje ozonski omotač blokira te ono nije opasno za zdravlje. Upravo zbog preventive i bolje informiranosti o štetnosti UVZ uveden je UV indeks kao mjera količine UVZ koja odgovara njegovu djelovanju na kožu, a izražen je brojčano od 1 do 10. Tako, primjerice, ako je UV indeks 7 i veći, savjetuje se što manje boraviti na otvorenom. Djelovanju UVZ izloženi smo svi, a posebno su osjetljive osobe bijele puti i svijetle boje očiju (svijetli fototip 1 i 2). To su osobe koje nikad ne pocrne, nego na suncu odmah pocrvene. Najopasniji oblik izlaganja je kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu primjerice preko vikenda. 

Koža je ljeti naš "najeksponiraniji" organ. Stoga budite posebno pažljivi prema otvorenim dijelovima tijela kao što su: lice, vrat, dekolte, podlaktice, potkoljenice i leđa. Osobe s već postojećim madežima ili većim brojem madeža moraju biti dodatno na oprezu i redovito ih pregledavati. Svaka promjena veličine, oblika, ruba, jačine pigmentacije, te pojava simptoma kao što su: svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu postojećeg madeža treba biti ozbiljno shvaćena. Tada je potrebno učiniti dodatni dermatološki pregled.

Ne zaboravite, opekline do dvanaeste godine života povećavaju rizik za razvoj malignog melanoma. Konačno, UVZ na našu kožu ima kumulativni učinak, a važno je da 80% naše ekspozicije UVZ dobijemo do osamnaeste godine života. Budući da nekontrolirano sunčanje u solariju pridonosi tome, ne savjetuje se djeci i mlađima od osamnaest godina. 

UPPT, Up Dated, lipanj 2016.

IZNENAĐUJUĆI UZROCI DEBLJANJA

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 21 Lipanj 2010 19:20

Hitovi: 4811

Objavljeno: www.she.hr/15.05.2010. 

Lijekovi ili nedostatak sna mogu biti odgovorni za nakupljanje kilograma 

Trudite se slijediti pravila uravnotežene prehrane, vježbate nekoliko puta i spremno odbijate masne i visokokalorične obroke. Međutim, i dalje se debljate. Postoje određene navike za koje nikada ne bismo pretpostavili da pridonose debljanju ili onemogućavaju uspješno skidanje suvišnih kilograma.

Nedostatak sna

Ova navika (ili poremećaj) ima dvostruko djelovanje. Ako ste kasno budni i završavate posao kasno u noć ili gledate TV, šanse su da ćete osjetiti glad i posegnuti za ponoćnim snackom, što će povećati unos kalorija. Također, biokemijski gledano, kada se ne naspavate hormoni koji utječu na apetit preuzmu glavnu ulogu. Zato se ujutro osjećate gladni kao vuk.

Stres

Ako ste usmjerili svu svoju pažnju na brojanje kalorija i redovitu tjelovježbu, a zaboravili ukloniti uzročnike stresa u svom životu, svejedno ste otvorili vrata nagomilavanju kilograma. Za vrijeme stresnih situacija, u tijelu se pojačano stvara protein Ucn3 koji utječe na cijeli organizam – pojačava apetit, određuje koliko se osjećamo sitima i način na koji tijelo koristi inzulin (hormon ključan za preradu šećera u energiju).

Lijekovi

Nepoželjna posljedica uzimanja antidepresiva moguće je i debljanje, koje je dugoročno kod 25% bolesnika. Pitajte liječnika za drugu vrstu lijekova koji možda neće jednako djelovati na vas, međutim, uzmite u obzir i mogućnost da vam je od ovih antidepresiva bolje, a kao rezultat toga imate i bolji apetit.

Osim antidepresiva, drugi lijekovi koji mogu uzrokovati nagomilavanje kilograma su antipsihotici koji se propisuju za liječenje poremećaja poput šizofrenije ili bipolarnosti, lijekovi za migrene, visoki tlak i dijabetes.

Hipotireoza

"Hipotireoza ili smanjena funkcija štitne žlijezde je stanje smanjenog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače. Stanje niže koncentracije hormona uzrokuje usporeno sagorijevanje našeg goriva glukoze u stanicama, čime se usporavaju svi stanični procesi u organizmu (hipometabolizam)", tvrdi dr.med. otorinolaringolog Ante Škaro, čiju kolumnu "Štitna žlijezda pod pritiskom modernog vremena" možete čitati na portalu Ordinacija.hr.
Čak i usporeno funkcioniranje štitne žlijezde može uzrokovati debljanje.

Cushingov sindrom

Cushingov sindrom (hiperadrenokortizolizam ili hiperkortizolizam) je endokrini poremećaj koji je posljedica povišene razine hormona stresa kortizola koji uzrokuje debljanje i druge nepravilnosti. Do hiperkortizolizma može doći ako ste uzimali kortikosteroide za astmu, artritis ili kupus, a debljanje je najočitije u područjima lica, vrata, gornjeg dijela leđa i struka.

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika je najčešća hormonska bolest u žena i glavni uzrok neplodnosti. Procijenjuje se kako pet do deset posto plodnih žena boluje od ove bolesti, iako je ona često krivo dijagnosticirana. Karakteristika ove bolesti je stvaranje mnogih cisti u kori jajnika koje ometaju proizvodnju hormona, uzrokujući pretjeranu sekreciju muškog hormona testosterona.

Osim rijetke menstruacije, neplodnosti, depresije, pojačane dlakavosti, pretilosti, opadanja kose, masne kože i akni, sindrom može povećati ženine šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 ili bolesti krvožilnog sustava, tvrde stručnjaci.

Ako ustanovite kako su određeni lijekovi uzrok vašeg debljanja, nemojte ih samoinicijativno prestati uzimati. Umejsto toga, obratite se liječniku koji će pokušati odrediti drugačiju terapiju