Prehrana

ZAMKE LJETA

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Lipanj 2010 17:36

Hitovi: 3851

Piše: Slađana Divković, dr.med., Acu Medic Centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine   

Kad srce kaže ljeto - kaže oprez!

Od ljeta očekujemo mnogo. Prije svega odmor i odmak od svakodnevice i uobičajene kolotečine. Ljeti dosta vremena provodimo na otvorenom uživajući u prirodi. Nekima je asocijacija na ljeto dopust, sunčanje i kupanje na moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično. No cilj je biti što dalje od asfalta i gradske vreve, a što više boraviti u prirodi. Imamo dojam da nas ljeto obnavlja i pomaže nam "napuniti baterije". Sunčeva svjetlost utječe i na opće raspoloženje jer potiče izlučivanje hormona endorfina koji stvara osjećaj ugode, zadovoljstva, popravlja raspoloženje i djeluje blago antidepresivno. 

Dehidracija

Tijekom ljeta i ljetnih vrućina dio tekućine pojačano gubimo i preko kože znojenjem i isparavanjem, pa je prijeko potrebno izgubljenu tekućinu nadoknaditi.Poglavito treba paziti na dovoljan unos vode koja, ne zaboravimo, čini više od 60% našeg organizma, a moždane stanice, primjerice, sadrže 85% vode.Zato, dnevno se savjetuje uzimanje oko dvije litre tekućine. Od ukupnoga dnevnog unosa tekućine 2/3 trebala bi biti obična voda, a sve ostalo primjerice: sokovi, čajevi, juhe i tekuća hrana, mogu biti dopuna, ali ne i zamjena za vodu. Voda je naše "otapalo" i najbolja je za "gašenje žeđi".

Voda nije samo obična tekućina za naše stanice. Ona regulira elastičnost stanične opne, stabilizira njezin prirodni bioelektrični potencijal i regulira prijenos elektrolita i hranjivih tvari unutar stanice. Uostalom, već sama građa stanične opne sugerira da joj je najpotrebnija voda. Kada izlazite iz kuće ne zaboravite ponijeti bocu s vodom, koja može stati u ručnu torbicu, ruksak, ili je jednostavno imajte u autu nadohvat ruke. Starije osobe, djeca, trudnice, sportaši i rekreativci pojačano su osjetljivi na dehidraciju.

Ukupan unos tekućine ovisi i o drugim čimbenicima. Stanja poput hipertireoze (pojačane funkcije štitne žlijezde) ili dijabetesa dovode do pojačanog znojenja i većeg gubitka tekućine. Ako zbog primarne bolesti ili postojeće terapije niste sigurni pijete li optimalnu količinu vode, posavjetujte se sa svojim liječnikom ili jednostavno metaboličkim testom provjerite je li vaš dnevni unos tekućine (poglavito vode) primjeren potrebama organizma.

Ne zaboravite, alkohol pojačava izlučivanje vode iz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, na koju su posebno osjetljive moždane stanice. Alkohol sprečava izlučivanje hormona vazopresina, zaduženog za održavanje opskrbe vodom živčanih stanica koje sadrže i najviše receptora za ovaj hormon.Čaj, kava i kola, napici su koji sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj) koji imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju.

Šalica kave sadrži oko 85 mg kofeina. S kavom, dakle treba biti umjeren. Kava u manjim količinama od najviše dvije šalice na dan može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a količine iznad toga prazne naše rezerve energije, povećavajući umor i dovodeći do dehidracije. Stoga je dobar običaj da se uz kavu servira i voda. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (osobe koje rade na otvorenom, sportaši) i uz to su skloni nižem krvnom tlaku, savjetuje se da uz običnu vodu uzimaju i mineralnu negaziranu vodu, jer znojem pojačano gubimo elektrolite kao što su magnezij, kalij, natrij i slično.

Čajevi, osobito voćni i biljni, konzumirani umjereno mogu pomoći u nadoknadi tekućine, ili kao dopuna ukupnom unosu tekućine. Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti. Biljni čajevi (metvica) ili voćni (jabuka, jagoda ili brusnica) mogu se kombinirati i tako pomoći organizmu u nadoknadi tekućine.

Ljeti osvježavajući mogu biti i voćni sokovi i limunada ako ih pripremimo od svježe iscijeđenog voća, a čaša takvog napitka može zamijeniti jedan voćni obrok. Osvježavajuće lagane juhe od povrća, unos sočnog voća i povrća, obilne i raznovrsne salate također se savjetuju tijekom ljeta. 

Pretjerano izlaganje suncu

Sunčeva svjetlost donosi niz koristi za naš organizam. Potiče cirkulaciju i metabolizam, pomaže normalan rast i razvoj koštano-zglobnog sustava, osigurava stvaranje vitamina D, ali i djeluje blago antidepresivno. Sunce nažalost ima i štetne učinke na naš organizam: ubrzano i pojačano starenje kože, alergijske reakcije i opekline, veću mogućnost nastajanja tumora kože, poglavito melanoma, a nekontrolirano izlaganje može biti jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka. Naime jedan dio spektra sunčeva zračenja je ultraljubičasto ili ultravioletno zračenje (UVZ).

Razlikuju se tri vrste ultraljubičastog zračenja: UV-A, UV-B i UV-C zračenje.  

UV-A zrake čine najveći dio ultraljubičastih zraka koje prolaze kroz zemljin ozonski omotač, one ujedno prolaze kroz prozorsko staklo, naoblaku ili pola metra dubine vode. Drugim riječima i bez ciljanog sunčanja, svakodnevno smo stalno izloženi njihovu utjecaju. S druge strane, nalazimo ih i u solarijima. UV-A ili dugovalne zrake djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje. Dugotrajno izlaganje tim zrakama, duži boravak na otvorenom, dovodi do prijevremenog starenja kože, promjene pigmentacije i povećavaju mogućnost nastanka tumora kože, poglavito zloćudnog melanoma. 

Premda čini samo 10% ukupnog spektra UVZ, UV-B zračenje znači najveću opasnost, (osobito između 10 i 15 sati kada ove zrake okomito prolaze kroz ionako stanjen ozonski omotač), pa duže i nekontrolirano izlaganje suncu izaziva promjene na koži kao što su: crvenilo, opekline, nepravilna pigmentacija kože, dehidracija. Ubrzavaju nastanak slobodnih radikala i oštećenje kože.

UV-C zračenje ozonski omotač blokira te ono nije opasno za zdravlje. Upravo zbog preventive i bolje informiranosti o štetnosti UVZ uveden je UV indeks kao mjera količine UVZ koja odgovara njegovu djelovanju na kožu, a izražen je brojčano od 1 do 10. Tako, primjerice, ako je UV indeks 7 i veći, savjetuje se što manje boraviti na otvorenom. Djelovanju UVZ izloženi smo svi, a posebno su osjetljive osobe bijele puti i svijetle boje očiju (svijetli fototip 1 i 2). To su osobe koje nikad ne pocrne, nego na suncu odmah pocrvene. Najopasniji oblik izlaganja je kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu primjerice preko vikenda. 

Koža je ljeti naš "najeksponiraniji" organ. Stoga budite posebno pažljivi prema otvorenim dijelovima tijela kao što su: lice, vrat, dekolte, podlaktice, potkoljenice i leđa. Osobe s već postojećim madežima ili većim brojem madeža moraju biti dodatno na oprezu i redovito ih pregledavati. Svaka promjena veličine, oblika, ruba, jačine pigmentacije, te pojava simptoma kao što su: svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu postojećeg madeža treba biti ozbiljno shvaćena. Tada je potrebno učiniti dodatni dermatološki pregled.

Ne zaboravite, opekline do dvanaeste godine života povećavaju rizik za razvoj malignog melanoma. Konačno, UVZ na našu kožu ima kumulativni učinak, a važno je da 80% naše ekspozicije UVZ dobijemo do osamnaeste godine života. Budući da nekontrolirano sunčanje u solariju pridonosi tome, ne savjetuje se djeci i mlađima od osamnaest godina. 

UPPT, Up Dated, lipanj 2016.

• < Prethodno
• Slijedeće >