ZNAMO LI ŠTO JEDEMO!?

Detalji

Objavljeno Utorak, 31 Kolovoz 2010 11:09

Hitovi: 4547

http://www.jutarnji.hr/biste-li-ih-jeli-da-znate-od-cega-su-/882180/

Biste li jeli hrenovke i paštete da znate od čega su?

ZAGREB - Hrenovke, mesni naresci i paštete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom. Ovlašteni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga najčešće otkriva povećana količina polifosfata i natrijevog nitrita - emulgatora koji uzrokuju rak i uništavaju kalcij u kostima, zbog čega su posebno ugrožene trudnice i djeca.

Nema hranjivu vrijednost

Znak da je proizvođačima cilj isključivo zarada je povećana količina masti i vode, pogotovo u hrenovkama, kobasicama i salamama. Osim što takva hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.- Zna se da meso koje se koristi za kobasice, paštete i druge mesne prerađevine staro do nekoliko godina i riječ je o ostacima iz klaonica.

Međutim, mnogo je veći problem nešto drugo: ti proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim učinkom. Osim toga, ti emulgatori izvlače kalcij iz kostiju što može dovesti do osteoporoze ili u slučaju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. Često se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto goveđeg mesa, nalazi i do 80 posto svinjskog mesa koje je jeftinije - tvrdi dipl. ing. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Najgore je, tvrdi, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.Starost mesa u mesnim prerađevinama je, kaže Lasić, također nemoguće utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija. Sudeći prema rezultatima laboratorijskih istraživanja, u hrenovke, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa. Takva hrana se, prema zakonu, mora vratiti proizvođaču ili se uništiti spaljivanjem.

Hrenovke u vrtiću

No, mesni ostaci ipak završe na tržištu jer inspekcije nisu usklađene i kontrola obuhvaća samo mali broj uzoraka.- Imali smo slučaj da je u jednoj vrsti hrenovki bilo samo 10 posto bjelančevina. To znači da je u njima mnogo više masti i vode nego što smije biti, ali i više polifosfata i drugih aditiva. Naš je zadatak da napismeno upozorimo Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva na prekršaj, što smo i učinili, a dalje je sve na njihovoj inspekciji. Uglavnom, opasno je jesti mnogo takve hrane - upozorava Lasić. Najgore je što mnoga istraživanja potvrđuju da paštete i hrenovke najčešće jedu upravo djeca, a do prije dvije godine takva je hrana bila najčešća upravo u vrtićima.

66 posto veći rizik od raka želudca

Istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je da česta konzumacija mesnih prerađevina poput salama ili hot-dogova povezana s većim rizikom obolijevanja od raka jajnika, želuca, crijeva i pluća, a sumnja se da i oštećuju DNK. Šansa za oboljenje od raka želuca svakodnevnom kozumacijom tih proizvoda povećava za 66, a raka pluća za 16 posto. Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer će u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko veći rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je veća za 30 posto jer aditivi uništavaju kalcij.

Opasnosti

1. Nedopušteno velika količina aditiva (pojačivača okusa i konzervansa), pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita: uzrokuju rak želuca i pluća, izvlače kalcij iz kostiju što dovodi do osteoporoze, fetusi zaostaju u rastu i nepravilno se formiraju, loše za djecu koja su u razvoju

2. Nedopušteno velika količina masti: povećavaju kolesterol što dovodi do kardiovaskularnih bolesti3. Nedopušteno velika količina vode (iznad 40% u hrenovkama): bakterije se brže i lakše razvijaju pa se hrana brže kvari.

‘Previše aditiva u 1 posto prerađevina’

U Ministarstvu zdravstva tvrde da podatke o kontrolama hrane životinjskog podrijetla može dati samo veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, jer sanitarna kontrolira samo maloprodaju. Tijekom 2010. je, tvrde u Ministarstvu zdravstva, u jedan posto mesnih prerađevina utvrđeno nepravilno korištenje aditiva dok je jedan posto bilo pokvareno. No, nisu pojasnili što znači “nepravilno korištenje aditiva”. Ministarstvo poljoprivrede nije nam odgovorilo na upit.

Uppt, 31.08.2010.

Vezane vijesti

Znate li što jedete? U dućanima se prodaje meso staro i 10 godina!

http://www.jutarnji.hr/znate-li-sto-jedete--u-ducanima-se-prodaje-meso-staro-i-do-10-godina-/881131/ 

Što jedemo: E 180 može izazvati proljev, a E 151 astmu

http://www.jutarnji.hr/boja-e-180-moze-izazvati-proljev--a-e-151-astmu/652624/ 

Biste li jeli hrenovke i paštete da znate od čega su?

http://www.jutarnji.hr/biste-li-ih-jeli-da-znate-od-cega-su-/882180/

CRNA ČOKOLADA ŠTITI ŽENSKO SRCE

Detalji

Objavljeno Utorak, 24 Kolovoz 2010 12:55

Hitovi: 3607

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/82465/Crna-cokolada-stiti-zensko-srce.html 

Žene koje dva do tri puta mjesečno jedu kvalitetnu crnu čokoladu imaju zdravije srce i manji rizik da će doživjeti srčani udar, tvrde harvardski znanstvenici. Crna čokolada čini čuda, ali treba je konzumirati u malim količinama. U suprotnom, kako tvrde harvardski znanstvenici, nestaje njezin učinak u zaštiti zdravlja. Znanstvenici ističu da je treba konzumirati dva do tri puta mjesečno. Učinak crne čokolade toliko je velik da sprečava srčani udar. I prijašnja su istraživanja pokazala brojne dobrobiti crne čokolade, ali ovo je prvo istraživanje koje je potvrdilo smanjenje rizika od srčanog udara. U istraživanju je sudjelovalo više od 30 tisuća Šveđanki, a znanstvenici su pratili njihovo ponašanje tijekom devet godina. Tako su utvrdili da crna čokolada blagotvorno djeluje na žensko zdravlje.  

Uppt, 19.08.2010./m.v.  

ODLAZAK «GURUA ZDRAVE HRANE»

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 30 Kolovoz 2010 18:56

Hitovi: 3897

Preminuo Michel Montignac 

Nutricionistički «mag» Michel  Montignac preminuo je u 67. godini. Pamtit će ga svi oni na čiji je način prehrane trajno utjecao. Osmislio je metodu «glikemijskog indeksa» danas popularnu u svijetu, a također je značajno napomenuti da je i prije 2 godine osmislio prehranu samo za Hrvate!!

Zanimljivo je da se u engleskom jeziku pojavio glagol vezan uz prehranu «to Montignac», što znači jesti po Montignacovoj prehrani, pa neki od poznatih ličnosti iz svijeta zabave redovito pitaju «Did you Montignac today»!!!! Michel Montignac bio je veliki nutricionistički mag i čovjek!!!

(Objavljeno u Jutarnjem listu, 27. 08.2010.g.)  

Uppt, 30.08.2010./m.v.  

TEK SVAKI 10 ZAPOSLEBNIK IMA PLAĆENI OBROK

Detalji

Objavljeno Utorak, 24 Kolovoz 2010 12:09

Hitovi: 4680

http://www.nacional.hr/clanak/89593/istrazivanje-otkrilo-tek-svaki-deseti-zaposlenik-u-hrvatskoj-ima-placeni-obrok 

Objavljeno 19.08.2010.  

Iako 95% zaposlenika u Hrvatskoj ruča za vrijeme radnog vremena, gotovo ih polovica nema predviđenu prostoriju za ručak, dok plaćeni obrok ima svega 9%. Istraživanje o prehrambenim navikama na poslu provedeno je na preko 1.300 ispitanika (57% žena i 43% muškaraca).   

Većina zaposlenih u Hrvatskoj nema plaćeni obrok tijekom radnog vremena.  Potaknuto aktualnim raspravama i nagađanjima oko poskupljenja kruha i hrane općenito, na portalu MojPosao (www.MojPosao.net) provedeno je tijekom kolovoza istraživanje čiji je cilj bio saznati kakve su u Hrvatskoj prehrambene navike na radnom mjestu.  

Pored postavljanja pitanja o samoj prehrani, ispitano je i uzimaju li zaposlenici pauzu za ručak te u kojoj mjeri tvrtke sudjeluju u troškovima i organizaciji prehrane svojih zaposlenika. 

Rezultati istraživanja pokazali su kako velika većina ispitanika, njih 95% jede za vrijeme radnog vremena i to redovito ili povremeno. Od ispitanika koji se hrane za vrijeme radnog vremena, najviše ispitanika (njih 40%) na pauzi za ručak provede do pola sata, dok čak četvrtina ispitanika (25%) ne uzima pauzu za ručak, već jede na svom radnom mjestu. 

Četvrtina ispitanika ima fiksno određeno vrijeme predviđeno za ručak, koje u većini slučajeva iznosi 30 minuta, a čak 72% ispitanika može samostalno odrediti kada će im biti pauza. No, iako pauzu uglavnom mogu samostalno odrediti, četvrtina ispitanika je izjavila kako njihovi nadređeni ipak prate drže li se zaposlenici predviđenog vremena za pauzu.  

S druge strane, 57% ispitanika nema takvu kontrolu od strane nadređenih, dok 19% ispitanika nije upoznato s tim prate li nadređeni koliko vremena troše na pauzu. Nadređeni češće prate pridržavaju li se zaposlenici određene pauze za ručak ukoliko je ta pauza unaprijed određena, pa je tako 50% ispitanika koji imaju određeno vrijeme za pauzu izjavilo kako njihovi nadređeni kontroliraju pridržavaju li se tog pravila. Od ispitanika koji pauzu uzimaju prema vlastitom izboru, samo je njih 14% izjavilo kako nadređeni kontroliraju koliko vremena provode na pauzi za ručak. 

Gotovo polovica ispitanika (njih 46%) u tvrtki u kojoj radi nema nikakav prostor predviđen za ručak, dok ostatak ispitanika ima na raspolaganju samoposlužni restoran, kuhinju ili odvojenu prostoriju u kojoj mogu ručati. U skladu s ovim podacima, nije iznenađujuća činjenica da gotovo polovica ispitanika (njih 45%) najčešće jede za svojim radnim mjestom. 

Ispitanici koji ipak žele svoju pauzu iskoristiti bez ometanja najčešće na ručak odlaze izvan tvrtke (njih 18%), 17% ispitanika jede u prostorima tvrtke, ali ne i za svojim radnim mjestom, a 14% ispitanika ima restoran u prostorima tvrtke u kojoj rade te najčešće ručaju tamo. Za svojim radnim mjestom najčešće ručaju oni zaposlenici koji u sklopu tvrtke nemaju osiguran prostor za ručak (njih gotovo polovica), ali i gotovo trećina zaposlenika koji imaju mogućnost korištenja restorana ili zajedničke kuhinje. 

Od mjesta na kojem ručaju, zaposlenicima je važnija kvaliteta njihovog obroka, a prema rezultatima istraživanja, ona baš i nije najbolja. Najviše je ispitanika (njih 46%) tako izjavilo kako za vrijeme radnog vremena najčešće pojede pecivo (sendvič ili nešto slično) koje kupe za vrijeme pauze, dok čak četvrtina ispitanika za ručak jede pecivo koje su donijeli od kuće. Topli obrok redovito ili povremeno naručuje 38% ispitanika, voće za vrijeme radnog vremena jede 24% ispitanika, a topli obrok pripremljen kod kuće na posao donosi samo 17% ispitanika. 

Grickalice i slatkiše jede 10% ispitanika, a njih 7% priprema topli obrok u tvrtki. Za kvalitetu prehrane na poslu, donekle je porazna i činjenica kako samo četvrtina ispitanika pazi da im je obrok zdrav i raznolik, dok je preostalim ispitanicima važnije da je cijena obroka prihvatljiva (22%) ili da je obrok ukusan (također 22%). No, četvrtina ispitanika (njih 26%) zapravo je vrlo temeljita pa oni biraju obroke koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. 

Kada je riječ o financiranju prehrane na poslu, velika većina ispitanika (njih 78%) sama plaća obrok za vrijeme radnog vremena.  Samo 13% ispitanika izjavilo je kako njihov poslodavac djelomično sudjeluje u plaćanju troškova obroka, dok je još manje ispitanika, njih svega 9%, izjavilo kako na poslu ima u potpunosti plaćen obrok. Kako se za prehranu moraju sami pobrinuti, više od polovice ispitanika (54%) na nju dnevno troši prosječno 15 kuna. Prosječno 30 kuna dnevno troši oko trećine ispitanika (34%), a više od 30 kuna dnevno na obrok za vrijeme radnog vremena troši svega 5% ispitanika. 

Većina ispitanika (62%) ruča s kolegama s posla, dok čak 37% ispitanika pauzu za ručak ne provodi u društvu, već ručaju sami. Kod dijela ispitanika koji za vrijeme ručka imaju društvo, glavne teme razgovora su posao (73% slučajeva) i osobni život (68% ispitanika.  Gotovo trećina ispitanika za vrijeme ručka priča o gospodarskoj situaciji (31%) te filmu i glazbi (30%), a manje od četvrtine ispitanika za vrijeme ručka s kolegama komentira politiku ili šport.  Najviše je ispitanika izjavilo i kako ih se za vrijeme obroka prekida zbog posla i to telefonskim pozivima (56%), dok je njih 28% izjavilo kako ih za vrijeme obroka nitko ne prekida zbog poslovnih razloga. 

Istraživanje o prehrambenim navikama na poslu provedeno je na preko 1.300 ispitanika (57% žena i 43% muškaraca).  

Najviše ispitanika, njih više od trećine (36%) ima između 26 i 30 godina.  

23% ispitanika ima između 31 i 35 godina, a po 13% ispitanika je mlađe od 25 godina, odnosno imaju između 36 i 40 godina, dok je 14% ispitanika starije od 40 godina. Najviše ispitanika, njih gotovo polovica (45%) posjeduje visoku stručnu spremu. Gotovo trećina ispitanika (32%) posjeduje srednju, a 17% višu stručnu spremu. 

Vezani tekst: 

Na poslu se loše jede i to za 15 kuna; 

http://www.tportal.hr/biznis/poslovni_vodic/82534/Samo-9-posto-zaposlenih-ima-placeni-obrok.html