UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
PREHRAMBENE NAVIKE
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 26 Veljača 2009 18:05
- Hitovi: 6953
KAKO I ZAŠTO JEDEMO?!
Winnicot (pedijatar i psihoanalitičar) rekao je "... hranjenje dojenčeta stvar je odnosa između njega i majke, primjena u praksi afektivnog odnosa između dvaju ljudskih bića". Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan način (intuitivno uspostavljen kontakt majke i djeteta). Sa 6 tjedana života počinje proces učenja djeteta o prehrambenim navikama, koji se temelji na imitaciji roditelja. 
Na pitanje što, kako i zašto jedemo svatko će od nas dati neki odgovor i on će zasigurno biti opravdan i prihvatljiv. No, postavimo li pitanje o tome koliko su pravilne naše prehrambene navike, mnogi će se od nas zbuniti jer nije lako odgovoriti na ovo pitanje.Suvremeni način života svakodnevno utječe na njegovu kvalitetu, ali i na način prehrane. Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života pri čemu se hrana uglavnom konzumira izvan doma. Tako se često konzumiraju obroci «na brzinu» koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari.
Mladi zaposleni ljudi često pod pojmom pravilne prehrane podrazumjevaju nešto komplicirano i neodrživo s obzirom na brzi ritam današnjice, a takav stav prenose i na djecu. No, u pitanju je samo nedostatak volje kako bi se prihvatile pravilne prehrambene navike. Iako ljudi općenito dosta znaju o načinu poboljšanja prehrambenih navika, važno je to znanje usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu. 
Veliki broj čimbenika utječe na našu prehranu. Moramo jesti da bi zadovoljili osnovne tjelesne i fiziološke potrebe, no, složit ćemo se s tim da jelo predstavlja i snažno emocionalno sredstvo.
Osnovni razlog zašto jedemo je zadovoljenje osjećaja gladi, ali često puta jedemo zbog osjećaja ugode, veselja i sreće što nam ga hrana koju jedemo pruža. Ponekad je taj osjećaj zamijenjen sukobom s vlastitom savješću, jer se dešava da jedemo iz očaja, tuge, zato jer se nalazimo pred "neriješivim" teškoćama, pa u hrani tražimo utjehu.Potreba za hranom je primarna biotička potreba, a proces regulacije hrane vrlo je kompliciran.
Na njega utječu:
Ø Primarni fiziološki faktori:
· lišenost hrane
· hipotalamički centar za regulaciju osjećaja gladi i sitosti
· impulsi iz probavnih organa
· razina šećera u krvi
· genetski čimbenici
Ø Sekundarni fiziološki faktori:
· socijalni → navike, običaji, stavovi obitelji, kulture, civilizacije
· pishološki → osobnost pojedinca (naučene preferencije, averzija na određenu hranu) → prihvaćeni stavovi → strahovi od lišenosti hrane → simboličko zadovoljstvo nefiziološke potrebe za hranom
Svi mi posjedujemo određene prehrambene navike koje smo razvili još u djetinjstvu. Te se navike tijekom godina mogu mjenjati, u prvom redu zbog različitog načina življenja, no određena pravila u svezi s prehranom ostaju usađena u nama zauvijek.Roditelji imaju bitnu ulogu u stvaranju ili sprječavanju nepoželjnih prehrambenih navika. Prirodna prehrana dojenjem može već u dojenčeta pomoći stvaranju pravilnog mehanizma kontrole gladi i sitosti, jer sama promjena izgleda i okusa mlijeka tijekom podoja regulira apetit i količinu popijenog mlijeka. Dijete ne treba nagrađivati ni podmićivati slatkišima, a za utaživanje žeđi u male djece puno je zdravija voda od slatkih sokova.
Hrana nije nagrada!
Kazna nije sustezanje od hrane!
Hrani ne treba davati emocionalno značenje!
Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o prehrani, ali najvažnije od svega je da ona sama spoznaju osnovna pravila koja će im omogućiti da sami odgovorno donose odluke o načinu hranjenja i odabiru hrane. Pri tome treba slijediti samo jedan cilj, hraniti se tako da u sebe unosimo namirnice koje će nam omogućiti zadovoljenje osnovnih tjelesnih i emocionalnih potreba, a neće narušiti naše zdravstveno stanje.
Ako djeca uspiju od najranijeg djetinjstva uspostaviti pravilan odnos prema hrani, moći će cijeli život odgovorno donositi odluke u svezi s prehranom, čime će aktivno utjecati na vlastito zdravlje. 
Djecu od najranije dobi (dječji vrtići i osnovne škole) treba upoznavati s činjenicama koje se odnose na hranu, o odnosu hrane i zdravlja, kao i o donošenju pravilnih odluka pri odabiru prehrambenih namirnica u vlastitoj prehrani. Time se kod djeteta stvara navika o preuzimanju odgovornosti za vlastito zdravlje. Većinom se pretio postaje u odrasloj životnoj dobi, ali se osnova za razvoj pretilosti stvara u ranom djetinjstvu.
Naime, masne stanice, koje nastaju već u 15. tjednu trudnoće, najintezivnije hiperplaziraju (povećanje broja masnih stanica) i hipertrofiraju (povećanje volumena masne stanice do 1000 puta) u ranom djetinjstvu, od šestog mjeseca do navršene druge godine života, a u pubertetu je izražena hipertrofija masnih stanica. Uz to, broj nastalih masnih stanica se, osim liposukcijom, nikada ne smanjuje, one samo mogu biti više ili manje hipertrofirane.
Ali, ako se još tijekom trudnoće, intrauterino, a potom i u najranijem djetinjstvu kod djeteta razvije pretilost (koju tada afirmativno karakteriziramo kao „zdravo, bucmasto dijete“), ona će predstavljati osnovu za pretilost u adultnoj dobi, koja nosi rizik za razvoj čitavog spektra ozbiljnih zdravstvenih problema.
Osnovnu bi pažnju trebalo posvetiti stjecanju navika o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a posebnu pažnju treba usmjeriti na određena razdoblja kada su osobe najsklonije debljanju: trudnoća i dojenje, prve dvije godine života, pubertet i adolescencija, klimakterij. Pretilost u psihološkom smislu nije jedinstven entitet, nego se radi o interakciji nasljeđenih, fiziološki, psiholoških i okolinskih čimbenika. Ono što je kod nekog pojedinca dominirajuće odredit će njega kao pretilu osobu, kao i pristup u liječenju koji ima najveće šanse da mu pomogne.
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Hranom se osiguravaju nutrijenti (hranjive tvari) nužni za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo i kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali).
Osnovna pravila pravilne prehrane :
- Ne pretjerivati u količini hrane.
- Odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica.
- Zamijeniti bijeli kruh integralnim.
- Jesti pet ili više obroka voća i povrća dnevno (jedan obrok = koliko stane u Vašu šaku).
- Dati prednost ribi i nemasnom mesu (perad, kunić).
- Uvrstiti u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja – maslinovo i bućino ulje.
- Ograničiti unos slatkiša, zamijeniti ih orašastim plodovima i sušenim voćem (dnevno = koliko stane u Vašu šaku).
- Ograničiti unos masti i soli.
- Cjelokupni dnevni unos hrane podijeliti u 5 – 6 manjih obroka (doručak-užina-ručak-užina-večera).
- Doručak je najvažniji dnevni obrok.
- Međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima.
Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.
Sanja Music Milanovic, MD, MPH
Croatian National Institute of Public Health
Health Promotion Unit
Rockefellerova 7
CRO-10000 Zagreb
KALCIJ - SAVEZNIK MRŠAVLJENJA
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 16 Veljača 2009 20:07
- Hitovi: 6658
Obogatite prehranu kalcijem jer posljednja istraživanja ukazuju da kalcij osim što koristi rastu i razvoju kostiju, pomaže i pri mršavljenju.Za što bolje učinke dijete potrebno je prehranu obogatiti kalcijem. Naime istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da kalcij pomaže pri mršavljenju a najviše u smanjenju opsega trbuha. Istraživanja su pokazala da taj mineral stimulira stanice u sagorijevanju masti, te na taj način smanjuje nagomilavanje masnoća i samim time pomaže pri gubljenju težine.
Jogurt je kralj
Jogurt kao izvor kalcija ima počasno mjesto: 100g punomasnog jogurta sadrži 111mg minerala kalcija ili oko 10 % dnevnih potreba, a sadrži svega 63 kalorije.
Light verzija sadrži još i više minerala 120 mg na100g i 43 kalorije.
Slične vrijednosti imaju punomasno i polumasno mlijeko.
Međutim razlika između jogurta i mlijeka je u tome što jogurt zahvaljujući procesu fermentacije ne sadrži mliječni šećer pa je kao takav prikladna namirnica i za one koji su alergični na mlijeko.
Koje su preporučene količine?
Dovoljna su jedan ili dva jogurta dnevno; kao užina ili na kraju obroka kao zamjena za desert. Ako ipak ne možete odoljeti pravom desertu tada izaberite dvije kuglice sladoleda na bazi jogurta koje sadrže oko 50 kalorija. Jogurt je dobra zamjena za visokokalorično ulje u salatama. Uz malo mašte možete ga obogatiti začinskim biljem i dobiti jedinstvene dressinge.
Sir je dobar
Sirevi također sadrže obilje kalcija. Međutim za razliku od jogurta osim bogatstva minerala sadrže i velike količine masti.
Zbog toga sireve koristite također kao začin i zamjenu za ulje, npr. umjesto uobičajenog začinjanja: ulje, ocat, sol ribani parmezan pospite preko rikule i dobit ćete jedinstvenu salatu kako po okusu tako i po sadržaju. Takvu salatu možete jesti svakodnevno. Dobar izvor kalcija su i sirevi poput mozzarelle i svježeg kravljeg sir a sadrže oko 300 mg kalcija i oko 200 kalorija u 100g.
Takve sireve jedite 3- 4 puta tjedno.
Povrće je bogato
Možda niste znali ali kalcij je sastavni dio povrća. Najzastupljeniji je u lisnatom povrću i u mahunarkama. Kelj npr. sadrži 170 mg/100 g, repa 100 mg/100 g, slanutak 150mg/100g, a grah106mg/100g.
Svrstajte ove namirnice u prehranu i rezultati će ubrzo biti vidljivi (naravno bez dodataka masnoća).
Da biste dostigli dnevne potrebe unosa kalcija dakle 1000 mg. pomoći će vam i mineralna voda koja sadrži 300 mg /l i 0 kalorija.
Bubrežnim bolesnicima se ne preporuča mineralna voda već mogu konzumirati suplement kalcij askorbata.
Preuzeto sa stranica http://www.fit-forever.hr
Uppt,veljača 2009.
PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE (5)
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 20:02
- Hitovi: 5492
http://magazin.moj-student.com/prehrana/piramida-prehrane
PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE (5)
Pravilna prehrana je osnova zdravlja. Ona osigurava tijelu optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti.Vjerovatno ste čuli za pojam piramida prehrane, pa ćemo vam je u nastavku pokušati pobliže objasniti.
Vjerovali ili ne piramidu je sastavilo Američko udruženje za prehranu 1992. godine. Zanimljivo je da većina Amerikanaca pati od povećane tjelesne težine ili pretilosti, da li je piramida prehrane mit ili se isti ne drže njenih osnova prosudite sami.Piramida zdrave prehrane nas uči što i koliko jesti.
Treba jesti raznoliku i raznovrsnu hranu, povećati unos integralnih žitarica, voća, povrća i mahunarki te smanjiti unos hrane životinjskog porijekla, rafiniranog šećera i slatkiša, uporabu soli, odbaciti alkoholna pića, pojačati fizičku aktivnost te piti mnogo vode.
Piramida prehrane
Osim ove često prikazivane piramide postoje i mnoge druge slične piramide, pripremljene ne samo za prosječnu zdravu odraslu osobu, već i za prehranu djece, za prehranu starijih osoba i za prehranu bolesnika od različitih bolesti. Razlikuju se i piramide različitih podneblja,nama najbliskija jest mediteranska piramida koja uključuje povećano konzumiranje maslinovog ulja, crnog vina i unos ribe.
Kruh, žitarice i krumpir trebale bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Posebno je bitno birati nerafinirane namirnice bogatije vlaknima jer ćete se tako duže vremena osjećati sito te kontrolirati glad.
Voće i povrće
Voće i povrće osigurava nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Voće i povrće bogato je vodom te tako kontrolira unos kalorija.
Meso, riba i alternativne namirnice
Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B. Preporuča se uklanjanje dijela masnoća s proteinskih namirnica. Skinite kožu s piletine, odrežite masnoću s crvenog mesa te koristite vrlo malo ulja za njihovu pripremu.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Sir, jogurt i mlijeko važni su izvori kalcija te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoća.
Alkohol, slatkiši i grickalice
Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na minimum. Dugoročno konzumiranje navedenih namirnica moglo bi ostaviti neželjene posljedice, kako fizičke tako i psihičke.
Stoga, jedite zdravo živite dugo!
PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE (6)
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 20:11
- Hitovi: 7748
NOVA USDA PIRAMIDA
Američko Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Novu Piramidu Hrane, vodič koji treba poslužiti svakom amerikancu pri odabiru zdravog načina prehrane.Za razliku od stare piramide, ova je okrenuta postrance, i grupe hrane počinju sa lijeva, a ne od dna, kako je bilo do sada. Osobe koje prate preporuke nove piramide, trebale bi imati uravnoteženu zdravu prehranu.Nova piramida upućuje na korištenje drugačijeg broja serviranja hrane, a njihov broj se razlikuje za svaku osobu, ovisno o faktorima kao što su dob, spol i fizička aktivnost.Svaka osoba imati će vlastiti plan prehrane, a koji se može pogledati na slijedećoj web adresi: http://www.mypyramid.gov/mypyramid/index.aspx
Jedno serviranje skupine mesa i mesnih proizvoda je oko 60-90g, a druge proteinske hrane je npr. 2 jaja, i 1/2 šalice suhih leguminoza. Jedno serviranje kruha jednako je jednoj šniti bijelog ili integralnog kruha, 30 g cerealija za doručak ili 1/2 šalice kuhane tjestenine i riže. Jedno serviranje voća odgovara jednoj voćki, pola šalice nasjeckanog voća ili 3/4 šalice voćnog soka. Jedno serviranje mliječnih proizvoda odgovara 1 šalici mlijeka i 45g sira.
PRVI KORAK - ŽITARICE
Prvi korak u novoj piramidi je skupina žitarica (pšenica, riža, zob, kukuruz i druge) i njihovih proizvoda (kruh, tjestenina, zobena kaša i drugi). Prema preporukama, dnevno treba najmanje 3 serviranja integralnih žitarica, iako ukupan broj serviranja varira za svakoj pojedinca.Žitarice su podijeljene u dvije podskupine: integralne žitarice i rafinirane žitarice. Integralne žitarice sadrže cijelo zrno (ovojnica, klica i endosperm), a tu spadaju: integralno pšenično brašno, zobena kaša, integralno kukuruzno brašno, smeđa riža i druge. Rafinirane žitarice prošle su proces meljave, u kojem je uklonjena ovojnica i klica. Tako dobiven proizvod je fine teksture i produžene trajnosti, ali su iz njega uklonjena vlakna, željezo i vitamini B kompleksa. Primjeri rafiniranih žitarica su: bijelo pšenično brašno, bijeli kruh, polirana riža.
DRUGI KORAK - POVRĆE
Prema drugom koraku nove piramide, treba konzumirati više zelenog i narančasto obojenog povrća, te više suhih leguminoza (grah, grašak). Povrće je dalje podijeljeno u 5 grupa, ovisno o nutritivnom sastavu: tamno zeleno povrće (brokula, blitva, lisnata salata, špinat), narančasto povrće (mrkva), suhe leguminoze (razne vrste graha, leća, soja, tofu), škrobno povrće (kukuruz, grašak, krumpir), ostalo povrće (artičoka, šparoga, klice, repa, kelj pupčar, kupus, kelj, celer, krastavac, patlidžan, mahune, paprika, gljive, luk, rajčica, povrtni sokovi, tikvica).
TREĆI KORAK - VOĆE
Voće, kao i povrće, treba konzumirati svježe, smrznuto ili suho, a manje voćnih sokova.Ove su dvije skupine važne radi sadržaja vitamina i minerala, zajedno sa vlaknima i fitotvarima.
ČETVRTI KORAK - ULJA
Dalje slijede ulja - najtanji sloj piramide. Ulja su tekuće konzistencije, a dolaze iz mnogih biljaka, kao i ribe. Uobičajeni tipovi ulja su: kanola, kukuruzno, maslinovo, sjemenki pamuka, šafrana, soje, suncokreta. Mnoge namirnice sadrže ulja, npr. orašasto voće, masline, neka riba, avokado. Neke industrijske namirnice sadrže ulja, kao što su majoneza, umaci za salate, margarini bez trans-masnoća.Većina nabrojanih ulja sadrži visoku količinu mononezasićenih masnih kiselina i vrlo malo zasićenih (osim kokosove masti). Ulja biljnog podrijetla ne sadrže kolesterol.Masti su krute konzistencije pri sobnoj temperaturi, kao npr. maslac. Krute masnoće podrijetlom su uglavnom iz životinjskih izvora, a mogu se dobiti i iz biljnih ulja procesom hidrogenacije. Uobičajeni izvori masti: maslac, loj, svinjska mast, margarin.Preporuča se zamjena krutih masti sa uljima - jer zasićene masne kiseline, trans masne kiseline i kolesterol koji se većinom nalaze u njima, pokazuju tendenciju povišenja "lošeg" (LDL) kolesterola u krvi, te se povećava rizik od bolesti srca.Monozasićene i polizasićene masne kiseline koje se prirodno nalaze u ribi, orašastom voću i biljnim uljima ne podižu "loš" (LDL) kolesterol u krvi. Ove namirnice sadrže esencijalne masne kiseline, a također su i značajni izvor E vitamina.Iako su te masnoće potrebne radi održavanja optimalnog zdravlja, treba zapamtiti da su također visokokalorične - jedna žlica ulja i masti sadrži oko 120kcal. Stoga se unos ulja i krutih masnoća treba ograničiti, i uravnotežiti sa ukupnim kalorijskim unosom.
PETI KORAK - MLIJEKO I PROIZVODI
U ovu skupinu se ubrajaju mlijeko i svi mliječni proizvodi koji sadrže kalcij (ali ne i maslac). Neke namirnice iz ove grupe: nemasno mlijeko, punomasno mlijeko, čokoladno mlijeko, mlijeko smanjenog sadržaja laktoze, pudinzi rađeni od mlijeka, smrznuti jogurt, sladoled, razne vrste sira (tvrdi sirevi, mozzarella, parmezan, skuta, topljeni sir), jogurt, itd. Od svega toga, treba odabrati proizvode sa smanjenim sadržajem masnoća.
ŠESTI KORAK - MESO, PERAD, RIBA, SUHE LEGUMINOZE, JAJA I ORAŠASTO VOĆE
Vrlo raznolika skupina, a svaka namirnica koja se proizvodi od navedenih, također spada u ovu skupinu: meso, peradsko meso, riba, mekušci, suhe leguminoze, jaja, orašasto voće, sjemenke (leguminoze podjednako spadaju ovdje kao i u skupinu povrća).Meso koje se koristi u prehrani trebalo bi biti manje masno (govedina, šunka, svinjetina, teletina, kao i meso razne peradi i meso divljači). Riba, orašasto voće i sjemenke sadrže zdrava ulja, te ih s toga treba koristiti u većoj količini od mesa i peradi. Posebno treba odabrati ribu koja sadrži omega-3 masne kiseline.
U orašato voće i sjemenke spadaju: badem, lješnjak, kikiriki, maslac od kikirikija, pekan orah, pistacija, sjemenke bundeve, sjemenke sezama itd.Namirnice iz ove skupine su izvor proteina, vitamina B kompleksa, vitamina E, željeza, cinka i magnezija.
Ova skupina je važna po tome što opskrbljuje tijelo nutrijentima koji su važni za održavanje zdravlja, no izbor masnih varijanti namirnica može imati suprotan efekt. Masna govedina, svinjetina, mesne prerađevine (mljeveno meso, salame) i neki peradski proizvodi sadrže znatnu količinu zasićenih masnoća, kao i kolesterola (koji se može naći u namirnicama životinjskog podrijetla - žumanjak jaja, iznutrice).
Stoga, takve namirnice treba ograničiti. Također, konzumiranjem visokomasnih namirnica, često se u organizam unosi i višak kalorija.Izbor za vegetarijance - Vegetarijanci mogu također zadovoljiti potrebu za proteinima, sve dok konzumiraju različite namirnice iz ove skupine u određenoj količini: jaja (za ovo-vegetarijance), mlijeko i proizvode (za lakto-vegetarijance), leguminoze, orašasto voće i prerađevine, proizvode od soje (tofu, tempeh). Kombiniranje izvora proteina za istim obrokom nije potrebno. Dakle, vegetarijanskom se prehranom može zadovoljiti potreba na svim nutrijentima, ključ je u raznolikosti korištenih namirnica. Vitamin B12, moguće je dobiti putem mlijeka i proizvoda, kao i obogaćenih namirnica (npr. cerealije za doručak).
A kako će se u buduće hraniti amerikanci i da li će ova piramida imati uspjeha u sprečavanju prave pravcate epidemije debljine i povezanih bolesti - pokazati će vrijeme.Kako i piše u Prehrambenom vodiču za Amerikance (Dietary Gudielines for Americans 2005), pamet u glavu: manje kalorija, više fizičke aktivnosti i promišljen izbor hrane!
PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE (4)
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 19:58
- Hitovi: 4418
PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE (4)
Tekst se sastoji od šest poglavlja:
Prehrana i prevencija?
Zašto piramida?
Različite piramide?
Mediteranska prehrana?
Drevni savjet?
Idealna piramida?
Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji, sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva.
Primjenjivanjem savjeta koji to opisuju u životu čovjeka, toliko se poboljšava njegovo zdravstveno stanje, da se ta otkrića nazivaju drugom medicinskom revolucijom, i na taj način se važnost toga izjednačuje sa prvom medicinskom revolucijom - odnosno otkrićem antibiotika.
Koliko su antibiotici učinili dobroga u suzbijanju nekada smrtonosnih zaraznih bolesti i infekcija; toliko zdrav način života i prehrane mogu učiniti u suzbijanju danas smrtonosnih kroničnih degenaritivnih bolesti.Prikaz cjelokupnog teksta i piramide pogledajte na webu!
Više članaka ...
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 189 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.