Problem debljine u Hrvata

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 20:44

Hitovi: 3265

 Hrvati stigli na sam vrh europske ljestvice po debljini.  

Započeti ovu temu svakako je najbolje činjenicom da su Hrvati stigli na sam vrh europske ljestvice po debljini. Teško je za povjerovati da čak i nakon silnih edukacija, promotivnih materijala, članaka i govora o problemu viška kilograma, nekima nije bilo dovoljno da se zapitaju jesu li i sami doprinjeli ovoj ljestvici. Dapače, ovu “masnu” ljestvicu i dalje popunjava sve više ljudi koji i dalje ne mare za svoj debljinom ugrožen život. 

Međutim, nikada nije puno za reći koliko je debljina opasna i koliko silni kilogrami i masnoća koju nosimo sa svojim tijelom utječu na naš svakodnevni život. Uspušete li se dok se penjete uz stepenice, malo potrčite ili dulje hodate, vaš je organizam vrlo vjerovatno već ugrožen viškom nakupljenim masnom, nezdravom hranom ali i krivim stilom života koji vodite. 

Nažalost, koliko se god govorilo o tome, glasine o ovom problemu nekako se sporo šire, možda presporo da bi dopriijelo do onih uspavanih gurmana koji su prezauzeti novitetima u restoranima brze prehrane. Zapravo se pitamo što bi njih uistinu protreslo da shvate kako su od deblijine, ni više ni manje, bolesni. Bolesni u punom smislu te riječi, jer debljina je odavno nazvana bolešću a njene posljedice postaju sve gore.  

Teško je za shvatiti zašto se na televiziji prikazuju ljudi kojima je jedini cilj u životu imati najviše kilograma na svijetu, i tome uče svoju djecu, koja su pretila ali njima prekrasna u svojoj mladosti sa teškim srčanim problemima.  Ukoliko su neki zbog svojih godina možda i odustali od moguće promjene stila života i prehrane, što je s njihovom djecom? Djecom koja u osnovnim školama čine 11 % pretilih, djecom koja se po cijele dane igraju na farmi, naravno onoj imaginarnoj na društvenim mrežama. Premalo se kreću, premalo čitaju edukativne materijale o prevenciji debljne a i same su škole vjerovatno premalo uključene u cijeli proces ozbiljnog društvenog problema. 

Činjenica od 50 % pretilih žena te 80% pretilih muškaraca navodi nas da se zapitamo tko će uopće silnu mladež naučiti o štetnosti debljine dok ne postane prekasno, dok ne postanu daleko pretili poput svojih roditelja, poznanika ili prijatelja koji su zbog “velikih godina” odustali od ulaganja truda u svoj život. Ono što mladima danas ne ide u prilog su silne reklame jakih marketinških kuća koje svoje nezdrave proizvode oglašavaju na sva vrata, dok mladi takve stvari prihvaćaju i u njima uživaju, radilo se općenito o životu, o alkoholu, cigaretama ili hrani. Malo je onih koji razmišljaju dugoročno, zamišljajući sebe u najboljim godinama kao zdravu i lijepu osobu.  

Standard u Hrvatskoj svakako nije osmišljen na način da si svatko može priuštiti zdrav život, prehranu, teretane i proizvode za zdravlje, ali to ne znači da neke od svojih loših navika poput cigarete ujutro ne može promjeniti na bolje a pritom i uštediti. Uštediti i novac i preranu smrt. Svoje “hit dijete” u kojima se u kratko vrijeme gubi velik broj kilograma svatko može zamijeniti nekim boljim riješenjem koje će mu bolje odgovarati.  Što se brzo izgubi brzo se i vraća, a gubitak i dobitak kilograma nije za šalu jer organizam svaki put doživljava šok koji mu kasnije nećete moći nadoknaditi. Bilo bi lijepo kada bi mlade spriječili da prate trend Amerike i njihove pretile mladeži koja umire mlada i ne educirana. Kasnije pate, srame se sami sebe i krive roditelje.  

Naglašavam kako sve više djece ima bubrežne kamence, podatak koji šokira. Zbog čega? Pogađate, zbog prevelike epidemije debljine. Zar to nije poražavajuće, da mladi ljudi, djeca, imaju probleme za koje zdravi ljudi u visokoj starosti nisu ni čuli?  

Smiješno je vidjeti klince na igralištu kako piju sok, jedu haburger i smiju se na glas gledajući na mobitelu slike opasno pretilih muškaraca i žena. Shvaćate ironiju?  Spasiti djecu i mlade od ovog ogromnog problema vrlo je teško, uz silne proizvode koje oni ne bi nikada mijenjali za nešto drugo, poput igrica na računalu, litre alkohola na izlasku ili čipsa i coca-cole u školi.

 Međutim, trebamo ih naučiti kako se ničega ne moraju odreći u potpunosti, ali  kako je  umjernost u svemu tajna dugovječnosti. 

Ostvarivo je da im u zdravom životu tjelesne aktivnosti budu zabava, roditelji uzor, prijatelji pomoć a profesori podrška. 

Za web Uppt pripremila Ines Marinac,

studentica FPZ, Novinarstvo, 2. godina; 

rujan 2011.

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prednosti i nedostaci različitih stilova prehrane, 20.02.2012.

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 19:08

Napisao/la Super User

Hitovi: 4688

OKRUGLI STOL NA TEMU:''PREDNOSTI I NEDOSTACI RAZLIČITIH STILOVA PREHRANE''

Ponedjeljak, 20. veljače 2012.g. od 13.00 do 15.00 sati

TRIBINA GRADA ZAGREBA, Kaptol 27 

 SAŽETAK ZA WEB STRANICU I MEDIJE  

PREHRANA LJUDI davno je prestala biti samo ispunjavanje fiziološke potrebe za održavanjem života te nesumnjivo sadrži psihološke i socijalne elemente. 

Ona je rezultat  djelovanja geografskih, kulturoloških, vjerskih, bioloških  i drugih čimbenika a i sama postaje obilježjem nekog podneblja, kulture, vjere, socijalnih prilika. Pravilna prehrana preduvjet je dobrog i kvalitetnog života, a uspostavljanje prehrambenih sklonosti i navika proces je koji počinje od najranije dobi. Stoga još u najranijoj dobi treba posvetiti puno pažnje prehrani jer će samo pravilna i raznolika prehrana osigurati  rast djeteta te njegov kognitivni i fizički razvoj. Ne treba zaboraviti kako prehrana u najranijoj dobi ima dalekosežne učinke na zdravlje,  kako preventivno tako može djelovati i provokativno kad je u pitanju nastanak nekih bolesti (ateroskleroza, kardiovaskularne bolesti, dijabetes).

Važno je naglasiti i da postoje brojne preporuke vezane za pravilnu prehranu u najranijoj dobi kao što su Preporuke: Američkog udruženja za srce iz 2005., Europske Unije iz 2006., te  Američkog društva za pedijatriju i Europskog udruženja za gastroenterologiju i prehranu. Sve navedene preporuke naglašavaju nužnost i važnost izbjegavanja svih ograničenja i restrikcija  u prehrani  te primjenu raznolikih namirnica. Kod nekih stilova prehrane koji su restriktivni postoji mogućnost  nedostatka pojedinih  mikronutrijenata. Stoga treba ispitati opravdanost provođenja restriktivnih oblika prehrane u dječjoj dobi  kako izbjegavanje tj., isključivanje pojedinih namirnica iz prehrane ne bi dovelo do određenih zdravstvenih problema. 

Mr. sci. dr. Mirjana Percl zastupa važnosti adekvatne prehrane djece u razvoju, informira, koji su stavovi Hrvatskog pedijatrijskog društva glede vegetarijanske i veganske prehrane udječjoj dobi i razloge za takve stavove. 

Gospođa Jadranka Boban-Pejić govori o makrobiotici kao stilu življenja koji veliku pozornost posvećuje prehrani. Organski i cjeloviti proizvodi trebaju biti osnova prehrane. Pri tome hrana nije samo skup i izvor hranjivih tvari. Ona je izvor vitalnosti koji je neophodan za našu vlastitu vitalnost. Umijeće kuhanja ima centralno mjesto, jer znati skuhati namirnice na pravi način znači iskoristiti maksimum njihovog potencijala - i nutritivnog i vitalnog. Individualno prilagođavanje je neophodno kao i svijest da je prehranjivanje intiman proces koji je potpuno pod našom kontrolom. 

Kroz svoje izlaganje gospodin Luka Oman zastupa veganstvo i vegeterijanstvo.U svijetu nezaustavljivo raste broj vegetarijanaca i vegana, a u SAD-u je broj vegana veći od broja vegetarijanaca. U Hrvatskoj je također svakim danom sve više vegetarijanca i vegana - prema zadnjem istraživanju, ima ih više od 150 tisuća. Smatra da se  populacija treba  objektivno educirati o pravilnom načinu veganske i vegeterijanske  prehrane. Stručnjaci za prehranu trebaju informirati o  eventualnim nedostatacima nutrijenata kod vegetarijanaca i vegana. Tako bi se izbjeglo da se građani  sami  educiraju ( često puta nedovoljno i nekvalitetno) o najboljem načinu kombiniranja namirnica biljnog podrijetla, kako bi zadovoljili sve nutritivne potrebe sebe i svoje djece. 

Dr. Diana Mihok pojašnjava  što su uzroci i razlozi odabira različitih stilova prehrane. Na odabire raznih stilova prehrane utječu naše naslijeđene i stečene navike uz velik utjecaj medija i aktualnih trendova, koji mogu biti znanstveno ili iskustveno utemeljeni ili neki „pomodni hit“. Jako je važno osluškivati i poštivati svoje individualne potrebe, koje su određene našim zdravstvenim stanjem, dobi, genetskim i metaboličkim individualnim specifičnostima, kao i moralnim i duhovnim opredjeljenjima. Trebamo se čuvati ekstrema, fanatizma i isključivosti.  Hrana životinjskog i biljnog porijekla ima svoje nepobitne prednosti i nedostatke. Na primjer, konzumacija mesa u velikim količinama može preopteretiti rad jetre i bubrega, obiluje zasićenim mastima, koje mogu povećati rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, karcinoma debelog crijeva i želuca. Nasuprot toga biljna hrana, smanjuje te sve rizike, ali zato  je siromašna cinkom,  kalcijem, vitaminima A, B12 i D te omega-3 masnim kiselinama.  Manjak vitamina B12, B6, folne kiseline, omega-3 masnih kiselina povezan je s manjom razinom dobrog kolesterola (HDL-a) te povišenom razinom aminokiseline homocistein, koja je opet s druge stane, povezana s višim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka, ateroskleroze te bolesti srca. Stoga treba paziti da prehrana  bude raznovrsna, balansirana,  umjerena, s tendencijom da se konzumira neprocesuirana, svježa, živa hrana, po mogućnosti iz biološkog uzgoja. 

Dr. Martina Miklić Bublić smatra kako zdravstvene institucije imaju moć educirati o zdravoj prehrani, no tu moć ne koriste dovoljno, tj. educiraju tek kad nastupi određeni zdravstveni problem, no svakako ne educiraju o različitim načinima prehrane, još uvijek postoji  doza nepovjerenja prema vegetarijanskoj, a pogotovo veganskoj prehrani, i ne potiču dovoljno prevenciju kroz promociju zdravijeg načina prehrane. Prvenstveno se to odnosi na izborkvalitete namirnica. Činjenica je da što ranije djecu educiramo o zdravijem izboru, organskom uzgoju i eko namirnicama, to je to veće ulaganje u njegovo zdravlje i svijest društva općenito.  

Ivana Petrušić, savjetnica za ayurvedsku prehranu , konstatira, kako ''hrana kao lijek' ima određene kvalitete, a to su primarni okus, predigestivni i postdigestivni okus, i energija hrane – grije li ili hladi. Određeni okus hrane može djelovati na biološku došu tako da je agravira ili smiri. Sa tim saznanjima pristupamo i poremećaju i koristimo hranu koja će uravnotežiti određeni disbalans. Hranu ne prilagođavamo samo konstituciji, nego i godišnjem dobu i uklapamo sva saznanja o prehrani u ''uravnotežen način života''. 

Izlaganje mr. sc. Irene Švende objašnjava znanstvene činjenice koje su bazirane da čovjek u odnosu na svoje zdravlje, aktivnosti, vjerska i kulturološka uvjerenja, treba dobre edukacije i shodno tome primjenjivati prehranu, koja garantira balans psihičkog, fizičkog i duševnog stanja ali da vodi računa i o ekonomskoj mogućnosti, gdje društvo mora osigurati primjenu pravilne prehrane ". 

Mr. sc. Ivanka Tanja Franjević-Petrović informira skup o  temeljnim načelima dinamičko biološke prehrane te upućuje i odgovara na pitanja kakvo značenje ima sagledavanje prehrane s antropozofski orijentirane duhovne znanosti za čovjeka, što čovjeku govori najviše načelo (zlatno pravilo) biološko dinamičke prehrane, što još novoga unosi dinamičko biološka prehrana u čovjekov život. 

S poštovanjem,  

Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine;

Koordinatorica Okruglog stola;

Uppt, 20. veljače 2012.g.

Kakva je vaša piramida?

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 19:46

Hitovi: 3619

Piramida prehrane po mjeri svakog! 

Svaki čovjek ima svoju piramidu prehrane. Iako, postoji ona originalna, sa certifikatom. Ona koju vidimo kod doktora na zidu. Ili ona u sportskim dvoranama. Piramida prehrane trebala bi izgledati onako dosadno, kako smo čuli već sto puta.

Riba, povrće, voće, pa bjelančevine, pa proteini, pa ugljikohidrati, pa ovo pa ono. Pa zaboli glava. Gdje god dođeš ili od čega god boluješ, pitaju te za tvoju piramidu, pa ti objasne svoju piramidu, pa ti pokažu stručnu piramidu. Nečija piramida je mesna, nečija sva zelena a nečija puca od vitamina.

Ministarstvo poljoprivrede U Americi je predstavilo model piramide koji je prvi puta objavljen 1992. godine.

Prvi prehrambeni vodič objavljen je davne 1916. godine i bio je namjenjen za djecu.  1943. su razvijeni savjeti, ili „Recommended Dietary Allowances“ ili preporuke koje govore kakve su naše svakodnevne potrebe za energiju i unos esencijalnih tvari.

Tada su izdane i preporuke naziva Osnovnih sedam (Basic Seven) koje se smatraju prvim prehrambenim vodičem za odrasle, različit od onog prvog za djecu. Zanimljiv je podatak da se pretilost širi kako na ljude, tako i na kućne ljubimce koji su sve deblji i deblji.  Novi oblik te američke piramide donesen je 2005., kada su izmjenili neke stvrari poput svake piramide pojedinačno za svaku količinu unosa kalorija.

Ime mu je „Moj tanjur“ ili „My plate“. Tako sada postoji piramida za unos 1000, 1200, 1400 i 3200 kalorija. Kakogod, i te dosadne piramide mogu biti zanimljive ako se objasne i prikažu na pravi način.

Na primjer, na dnu piramide, ono najzdravije što bi svakako trebali što češće konzumirati je jedna fina voćna salata ljeti i neka ukusna zimska salata sa maslinovim uljem. Vrlo kvalitetne i dragocjene namirnice su mahunarke poput leće, graha, boba i graška.  Malo šarenog povrća u „woku“  začinjenog s ukusnim začinima i odradili ste prvu, najzdraviju stepenicu piramide. Ako još k tome volite mackati svježi kruh uz malo svježe ribe, već ste na nivou.

Naravno, prvoj stepenici piramide se pripisuje i vježbanje, pa nakon tako ukusnih večera i ručka, sigurno neće biti problem malo prošetati po svježem zraku. 

Drugu stepenicu piramide čine one fine mamine tjestenine i ona ukusna rižota sa raznim sastojcima. Oni fini pekarski proizvodi i nisu tako loši kako se čine, jer su tek na drugoj stepenici. Osim toga, ugljikohidrati su iznimno važni. Vaša druga stepenica su također i fini krumpiri, i razno razna domaća jela koja volite.

Treća stepenica je već malo lošija jer se tu nalaze oni naši popodnevni sendviči, previše mesa, sira, mlijeka. To ne znači da se na treću stepenicu ne trebate popeti- ona je jako bitna zbog raznolikosti u prehrani koja je simbol zdravlja. Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija, koji ne samo da utječe na rast i razvoj, nego djeluje na čvrstoću kosti i štiti od osteoporoze u zrelijoj dobi.

Ona zadnja, četvrta, je ona za koju mislite da vam je najslađa, a zapravo nije.  Jer da je, prvo bi se najeli čokolade, čipsa, slanih štapića, masnih kokica a onda, kada bi se najeli, bi tek toliko za gušt pojeli malo mesa li ribe sa nekim povrćem sa strane, što nitko ne čini.

Zadnja stepenica je slatka i čini nas sretnima, ali tek nakon što su nas dovoljno zadovoljile prve tri.

Nijčija piramida nija loša, nego je nedovoljno shvaćena.

Puno soli, šećera i ostalo je ono što treba izbjegavati, pa se na taj vrh piramide popnite vrlo rijetko ali je nemojte u potpunosti izbjegavati, jer slatke namirnice potiču hormon sreće.Ponekad je na ilustracijama najzdravije na vrhu, a ponekad na dnu. Neka radije svima bude na vrhu, tako da i hranu u svojoj kuhinji poredate po tom redosljedu. Osim toga, što su stepenice dalje one su manje, pa se i hrana uzima sukladno tome.

Zdrava prehrana i njena majka piramida nisu toliko komplicirane. Ne nalažu da moramo sve jesti i da nam se sve mora svidjeti. Piramida je vrlo jednostavna i kaže da sa svake stepenice uzmemo nešto što nam se sviđa.

Malo više stvari sa prve dvije, a malo manje sa zadnje dvije. I zdravlje je zagarantirano.

Ali, svejedno se bolje najedite na prve tri da vam se neda penjati na četvrtu!

Za web Uppt pripremila Ines Marinac, studentica FPZ, Novinarstvo, 2. godina;

Veljača 2012. 

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vezani tekstovis sa web stranice Udruge:

Piramida pravilne prehrane (1);

Piramida pravilne prehrane (2);

Piramida pravilne prehrane (3);

Piramida pravilne prehrane (4);

Piramida pravilne prehrane (5);

Piramida pravilne prehrane (6);

Dječja piramida prehrane; 

Europska uprava za kontrolu hrane

Detalji

Objavljeno Utorak, 21 Veljača 2012 20:00

Hitovi: 3367

Nemaju učinak na zdravlje

Europska uprava za kontrolu hrane objavila popis lažnih reklama za proizvode!

‘Žvakaće gume bez šećera ne uklanjaju zubni plak i kiselinu koja oštećuje zube, Kinder čokolada ne potiče rast djece, a crni čaj ne povećava koncentraciju’. 

To je zaključila Europska uprava za kontrolu hrane , a konačna lista lažnih reklama za proizvode i njihove učinke po zdravlje još nije poznata.Promjena reklamaMeđutim, budući da je zasad ispitano nekoliko stotina od ukupno 2500 reklama koje čekaju odobrenje ili odbijenicu europskih stručnjaka, može se zaključiti kako će još mnoge velike i utjecajne kompanije morati povući ili izmijeniti reklame za svoje proizvode.

Podsjetimo, Jutarnji je prije dvije godine izvijestio o prvim rezultatima laboratorijskih istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane , koja su pokazala kako nema znanstvenih dokaza da neki jogurti pospješuju imunološki sustav i reguliraju probavu, kako se reklamira.Također nema dokaza da sok od brusnice Ocean Spray sprečava i liječi urinarne upale.

Došla zabrana

Pokazalo se da 60 proizvoda nema učinke na zdravlje koji se reklamiraju. Većina tih proizvoda prodaje se i kod nas. Tada su nam proizvođači odgovorili da će nastaviti s reklamiranjem proizvoda sve dok Europska agencija to ne zabrani. E, pa sada je došlo vrijeme i za to. VEZANE VIJESTIVijesti

• ŠOKANTNO OTKRIĆE Svinjetine ima u čokoladi, sladoledu, pasti za zube, pivu, jogurtu, čipsu...
• Zabrinjavajuće tvrdnje: 70% hrane koju uvozimo ne bi mogla ući u Europsku uniju

 Objavljeno: T-portal, 12.12.2011.

http://www.jutarnji.hr/europska-uprava-za-kontrolu-hrane--zvake-bez-secera-ne-stite-zube--kinder-cokolada-ne-potice-rast/992949/  

Uppt, preuzeto, siječanj 2012./m.v.