Prehrana

Male tajne pripreme namirnica

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 18:51

Hitovi: 4278

Koji su najzdraviji načini pripremanja hrane 

Zašto je maslinovo ulje loše u tavi, a prijeko potrebno na salati? Zašto mrkvu treba kuhati dobro, a tjesteninu slabo? Ovdje su male tajne kako spremiti hranu da bi bila najzdravijaNije samo bitno što jedete. Način pripreme također ima presudan utjecaj na to koliko je zdrava vaša prehrana. Evo popisa preporuka koje donosi Daily Mail: 

Ohladite krumpire
'Vruć krumpir' metafora je za nešto što nije dobro. Tako je i u prehrani. Kad su krumpiri kuhani, njegove škrobne stanice nabubre i propadaju – to je proces koji se zove želatinizacija škroba. To omogućuje lakše probavljanje krumpira. Ali kad se krumpiri ohlade nakon kuhanja, nešto želatiniziranog škroba pretvori se u kristalnu strukturu škroba koja se ne može probaviti i zove se otporni škrob. Otporni škrob na našu probavu ima sličan učinak kao vlaknaste žitarice – završava u debelom crijevu i pridonosi pravilnijem radu probavnog trakta. Posljednje istraživanje kažu da se hlađenjem krumpira postotak takvog, otpornog škroba povećava sa sedam na 13 posto.

Ne kuhajte s djevičanskim maslinovim uljem
Ekstradjevičansko ulje bogato je mastima omega 6. Mnogi ljudi zbog toga preferiraju kuhati na njemu. Ali to ulje slabije je procesuirano nego li ostala ulja, ima nisku dimnu točku – to je ona temperatura pri koje ulje počinje dimiti i gubi svoja kvalitetna svojstva. Također, na toj temperaturi ulje mijenja kemijski sastav i ima više slobodnih radikala, štetnih molekula koje štete našim stanicama. Zato ovo ulje nije dobar odabir za termičku obradu na visokim temperaturama i bolje je koristiti ga u salatama i marinadama.

Kuhajte mrkvu
Talijanski nutricionisti su utvrdili da u usporedbi sa sirovim ili pečenim mrkvama, kuhane imaju višu razinu antioksidansa koji tijelo koristi kako bi proizveo vitamin A. On je važan za rast, reprodukciju, imunitet, zdravu kožu, oči i kosu. Također, 100 grama kuhane mrkve sadrži 28 mg vitamina C – što je tek neznatno manje od 31 mg, koliko sadrži sirova mrkva. Dakle, kuhanje ne uzrokuje osjetni gubitak vitamina, a pojačava prisutnost drugih korisnih elemenata.

Kuhajte čaj barem jednu minutu
Čaj u sebi ima polifenol – antioksidans koji štiti srčane stanice. On se oslobađa samo kad je čaj primjereno zagrijan i treba mu jedna do četiri minute stajanja u vrućoj vodi.
Britanci, koji u čaj redovito dodaju mlijeko, proveli su istraživanje smanjuje li ono učinak polifenola, no nisu došli do pouzdanog rezultata. Neki testovi kažu da umanjuje, a drugi vode zaključku da nema nikakvog učinka. Nemojte prekuhati tjesteninu
Tjestenina ima nizak glikemički indeks, što znači da dulje održava osjećaj sitosti. No da bi se to dogodilo, mora biti kuhana al dente – čvrsta. Kad je tjestenina čvrsta, enzimima probavljanja treba dulje da pretvore škrob u šećer pa se on sporije oslobađa u krvotok. Tako dulje ostajemo siti i lakše kontroliramo tjelesnu težinu. Ako je prekuhana, glikemički indeks raste, škrob se brže pretvara u šećer… sve je obrnuto. Zato isprobajte kako je tjestenina kuhana barem dvije do tri minute prije preporučenog vremena i tako izbjegnite pretjerano kuhanje

Ulje je dobro za salatu
Da biste izvukli najviše iz salate, začinite je uljem. Da bismo apsorbirali važne antioksidanse koje sadrži salata, treba nam masnoća – a oni jačaju srce i smanjuju rizik raka. Znanstvenici sa Sveučilišta u Ohiju pronašli su da konzumacija svježe salate začinjene uljem pomaže tijelu da dobije likopen iz rajčice, beta-karoten iz mrkve i lutein i zeaksantin iz zelene salate. Što je više masnoće u dressingu, to je više antioksidansa za naše tijelo.

Pirjajte ili kuhajte meso
Meso na žaru ili roštilju obično se preporučuje kao način pripreme koji reducira masnoće. No američki National Cancer Institute došao je do podatka da prerada mesa na visokim temperaturama proizvodi dvije štetne kemikalije – heterociklične amine (HCA) i policiklične aromatične ugljikohidrati (PAH) – a ta se dva sastojka povezuju s uzročnicima raka kod životinja. Zato je zdravije kuhati na nižim temperaturama, koje neće učiniti da meso zagori. Pirjanje i kuhanje mesa svakako je bolji izbor, pogotovo ako dodate puno začina i trava. Ružmarin, na primjer, u velikoj mjeri onemogućuje proizvodnju heterocikličnih amina. Sličan učinak imaju korijander, kim i kurkuma.

Pijte organsko mlijeko
Organsko mlijeko sadrži više masnim kiselina omega 3 koje su dobre za srce. Kao što je poznato, mlijeko je dobar izvor kalcija; no manje se zna da je bogato omega 3 kiselinama. To je važno za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Testovi provedeni na engleskim i škotskim sveučilištima ukazuju da organsko mlijeko ima više supstance omega 3 nego obično mlijeko. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici što krave koje ne žive na velikim industrijskim farmama u prehrani imaju više svježe trave.
No za zdravo srce također je važno reducirati masnoće, tako da je dobro odabrati poluobrano organsko mlijeko.

Jedite banane dok su zelenije
Česta je zabluda da zrele banane imaju više kalorija od onih manje zrelih – prije svega zato što imaju slađi okus. Uzrok tome je to što se sazrijevanjem dio škroba pretvara u šećer, ali to ne utječe na kalorijsku vrijednost. Što je banana nezrelija, ima više otpornog škroba koji se sporije razgrađuje i dobar je za našu probavu.

Pijte kavu kao Amerikanci
Istraživanja su potvrdila da četiri do pet šalica kave dnevno može doprinijeti zdravlju – štite od srčanih bolesti i diabetesa tipa 2. No to se odnosi na tzv. 'američku' kavu, razrijeđenu koja se pije u velikim šalicama. Ona je svakako prihvatljivija od espresa.  

10 trikova za savršeno kuhanu tjesteninu (02.02.2012)

Preuzeto, Uppt, ožujak 2012. 

Zašto je zeleno povrće zdravo?

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 27 Veljača 2012 12:08

Hitovi: 3670

Zeleno za zdravlje

Svako godišnje doba idealno je kako bismo naš organizam pripremili za povećane aktivnosti i napore, te ga održavali u dobroj formi, opskrbljujući ga vrijednim nutrijentima.

Stoga, bez obzira na godišnje doba, Udruga kroz cijelu godinu preporučuje povrće kao što je: špinat, blitva, brokula, cvjetača, poriluk, prokulice, kelj, mladi luk, te ostalo povrće kao celer, cikla, mrkva itd.

Povrće u prehrani prirodni je izvor vitamina i energije, a pravilnim izborom i količinama, ne utječe na povećanje tjelesne mase!

Navodimo 10 osnovnih razloga zašto konzumirati zeleno povrće i salate:

1) znanstvenici u otkrili da prehrana bogata zelenim povrćem povećava naš imunološki sustav, pogotovo suzbijanjem kancerogenih bolesti (sadržava antikancerogene spojeve kao što su lutein i sinigrin), brokula je na prvom mjestu po svojim antikancerogenim svojstvima;

2) povrće sadrži vitamine (betakaroten, vitamin C i E - antioksidansi), folne kiseline, ugljikohidrate, bjelančevine, minerale (kalij, kalcij, željezo,magnezij - elemenata nužnih za pravilni fiziološki razvoj stanica i za održavanje hormonske ravnoteže.

3) sve zeleno povrće ima malu kalorijsku vrijednost – u prosjeku na 100 grama povrće sadržava otprilike od 25-40 kcal;

4) konzumiranjem zelenog povrća (sirovo ili kuhano, ili salate) smanjujemo potrebu za unosom ostale hrane cca do 30%, te svojim sadržajem balastnih tvari (pogotovo cvjetača) daje nam na duže vrijeme osjećaj sitosti, što uveliko pomaže smanjenju tjelesne težine;

5) sokovi od povrća (mrkva, celer, cikla sa dodatkom limuna tzv. smoothiji) izvrsno pomažu pri detoksikaciji organizma – npr. kod prevelikog unosa masnoća, šećera i teške hrane – pogotovo nakon blagdana ;

6) sve povrće ima diuretička svojstva (radi velikog sadržaja vode – neko povrće do 80%) te njegovim konzumiranjem preveniramo povišeni krvni tlak, smanjujemo tegobe s bubrezima i mokraćnim kanalima (npr. poriluk);

7) zeleno povrće (osobito salate  i to one malo gorkog okusa – radič, rikola, cikorija) dodatno stimulira enzime koji potiču metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina, što pomaže revitalizaciji jetre, našeg glavnog „čistača“ organizma, a time i revitalizaciju naših stanica;

8) sadržava značajnu količinu tanina, te klorofila koji pomaže u zarastanju rana;

9) koncentrirani su izvori klorofila (špinat, šparoge, zelena paprika, brokula,prokulica, kupus, mahune, grašak, kelj, poriluk, zelene masline, sve zelene salate, blitva i morske alge) koji poboljšava izmjenu energije i tvari, te time ubrzava otpuštanje toksina, usporava bakterijski rast te jača energetsku strukturu stanica.

Znanstvenici i liječnici uvjerili su se kako je primjena suplemenata klorofila poboljšala krvnu sliku u pacijenata s anemijom, poboljšala rad srca, pozitivno utjecala na regulaciju krvnog tlaka i tako dalje.

10) zelene salate također je dobro jesti kao prilog uz laganu večeru, jer sadrže ljekoviti sastojak tzv. „mliječni sok“ ili “laktukarij“ koji ublažava nervnu napetost i osigurava spokojan san!

Iz povijesti – Grčki povjesničar Herodot spominje sokove od salata kao prirodni lijek, a čuveni rimski liječnik Galen potvrdio je da su salate izvrsne namirnice protiv nesanice!

Preporuke:

Što se začina tiče, važno je napomenuti da salate uvijek treba začiniti i smiješati u posljednji čas, tj. neposredno prije iznošenja na stol, radi toga da ne povene, već ostane svježa i čvrsta.

Zeleno povrće nikada ne kuhati dugo da ne izgubi svoja nutritivna svojstva.

Treba ga vrlo kratko blanširati da ne izgubi svoju zelenu boju! Kad je kuhanje u pitanju, najbolje kuhati količine koje se odmah pojedu, jer ne vrijedi da stoji i da se eventualno „podgrijava“!

Kako su zelene salate bogate vitaminima A i C, listove je najbolje upotrijebiti odmah nakon ubiranja jer se njihov okus i hranjiva vrijednost brzo izgube.

Ukoliko želite spremiti višak salate i na par dana, najbolje je salatu temeljno očistiti i osušiti, te čuvati na hladnom i zračnom mjestu. Izbjegavati plastične vrečice jer one navlače vlagu i potiču truljenje!

Zaključak

Ljudi koji vode brigu o svom zdravlju, prvenstveno kroz prehranu, znaju da najviše ljekovitih kemikalija sadrže biljke!

Bez lisnatog zelenog povrća i salata ne bi smio proći nijedan dan.

Zato, želite li jesti zdravije, jedite lisnate biljke jačih boja, koje već na prvi pogled djeluju moćnije.

Činjenica je da su brojna istraživanja i praktični rezultati pokazali da su salate i povrće u prehrani nužni zbog zadovoljavanja osjećaja sitosti i bogatstva okusa kao i nutrijenti iznimno potrebni našem organizmu zbog svog sadržaja i mogućnosti da ih konzumiramo svježe, a time i osiguravamo zdrav i kvalitetan život.

Dapače, planiranjem i zamjenom obroka od zelenog povrća (osobito salatama), nnašem tijelu osiguravamo dovoljno snage, imuniteta i dodatne energije!

Zato – zeleno za zdravlje!

Uppt, kolovoz, 2009./UP dated veljača 2012./m.v.

Čokolada, ljubav i zdravlje

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 18:44

Hitovi: 3602

Čokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada želite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je više istraživanja o povoljnim učincima čokolade na zdravlje, te joj se čak daje laskava titula "superhrane". Čokoladi se zbog bogatstva određenim tvarima pripisuju povoljni učinci na kardiovaskularni i živčani sustav, a zbog brojnih antioksidansa i na čitavi organizam. No, da li nešto što je toliko dobro za naše nepce, može biti dobro i za naše zdravlje?

Antioksidativna svojstva

Prije nego detaljnije obrazložimo sve njene super magične moći (i prije nego posegnete za čokoladom), valja naglasiti da su svi ovi učinci zapravo ovisni o udjelu ploda kakaovca (biljka Theobroma cacao) u čokoladi, dok ostali značajno zastupljeni sastojci - šećeri i masti imaju izrazito nepoželjne učinke na zdravlje. Plod kakaovca je jedan od antioksidansima najbogatijih plodova u prirodi. Otprilike dvije čajne žličice neprocesuiranog kakaa ima jači antioksidativan kapacitet nego četiri šalice zelenog čaja ili jedna šalica borovnica. Najzastupljeniji antioksidansi u plodu kakaovca su flavonoidi iz grupe polifenola. Antioksidansi umanjuju štetno djelovanje slobodnih radikala (produkata oksidacije). Slobodni radikali nastaju tijekom metaboličkih procesa i djelovanjem vanjskih utjecaja na organizam (npr.sunčanje, zračenje, pušenje, lijekovi, stres). Nestabilni su i brzo se spajaju s ostalim molekulama, čime ih oštećuju, što je podloga starenja i mnogobrojnih kroničnih bolesti.

Kardiovaskularni sustav

Osim što zbog antioksidativnih svojstava umanjuje oksidaciju LDL kolesterola, a time stvaranje aterosklerotskih plakova u krvnim žilama, istraživanja su pokazala da konzumiranje ploda kakaovca može povisiti dobri HDL kolesterol i smanjiti krvni tlak. Istraživanja pokazuju da konzumiranje malih količina tamne čokolade smanjuje rizik od srčanog udara te smanjuje smrtnost u osoba koje su preživjele srčani udar. Također ima preventivni učinak na razvoj srčanog zatajenja.

Živčani sustav

Učinak čokolade na živčani sustav je veoma blag. Iako čokolada sadrži kofein, količine su premale za značajniji efekt. Nešto je bogatija teobrominom, koji ima učinke slične kofeinu (stimulans, podiže budnost i koncentraciju, ubrzava rad srca i suprimira kašalj). Neke životinje (konji, psi, mačke, glodavci) ne mogu razgraditi teobromin, pa zato za njih čokolada u većim količinama može biti toksična jer može uzrokovati epileptičke napade, poremećaj srčanog ritma, srčani udar i smrt. Konzumiranjem čokolade u mozgu se otpuštaju endorfini koji imaju analgetski i opuštajući učinak, te pridonose osjećaju sreće i zadovoljstva. Otpuštanje serotonina, koji pridonosi boljem raspoloženju i podizanje energije, vjerojatnije je posljedica unosa ugljikohidrata prilikom konzumiranja čokolade. Čokoladi se često pripisuju i afrodizijačka svojstva. To je osobito bilo popularno nakon otkrića da čokolada sadrži neurotransmiter feniletilamin, koji se proizvodi u mozgu kada smo sretni i/ili zaljubljeni. No, danas se zna da organizam razgradi feniletilamin iz čokolade prije nego bi uspio stići do mozga.

Zdravija tamna čokolada

Budući da se je izvorni okus ploda kakaovca vrlo gorak, u stvaranju čokolade koju većina ljudi voli (mliječna čokolada) dodaju mu se velike količine šećera i masti, pa je konzumiranje neumjerenih količina takve čokolade iznimno štetno za zdravlje - doprinosi riziku za razvoj karijesa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa. Sa zdravstvenog stajališta, čokolada ima povoljne učinke na zdravlje samo ako se konzumira ona što tamnija, s visokim udjelom kakaa (iznad 75%) u malim količinama, svega par kockica dnevno.  

Wikipedia.org / Webmd.com / Allchocolate.com 

Objavljeno: http://www.medikus.hr/gastro/1265-cokolada-ljubav-zdravlje.html  

Dr. Kristina Lončarić, Medikus kreativni laboratorij

GMO-hoće li nas preplaviti?

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 21:08

Hitovi: 3207

Jagode s mirisom ribe – ne hvala! 

Nezdravo, umjetno, puno kemikalija i loše...

No što je GMO uopće?                

Osim što je najčešća tema diskusija na području biotehnologije. Sve češće na tržnicama tražimo onaj fini, domaći miris povrća i voća. No, je li on uistinu nestao? Na početku, iako još uvijek nije dokazana ta loša veza između konzumacije GMO hrane i štetnog učinka na zdravlje, stav javnosti uglavnom je negativan, i svi se slažu oko toga da ne žele konzumirati takvu hranu.  

Rezultati brojnih provedenih istraživanaj o GMO-u pokazuju nepovjerenje prema genetički modificiranim organizmima i hrani. Osim u Hrvatskoj, slični rezultati dobiveni su u anketama provedenim u drugim europskim zemljama, gdje je uvoz ove hrane ipak puno više kontroliran. 

Početak GMO-a 

Genetski modificirani organizam je pojam koji se odnosi na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne dešava prirodno nego pomoću tehnika genetičkog inženjerstva.Za sami komercijalni uzgoj GMO biljaka se smatra 1995. godina kad je odobren uzgoj sorte rajčice sa zakašnjelim trulenjem. Od tada se takve kulture i načini uzgoja rade na čak 500 milijuna hektara. Taj se broj i dalje povećava a posotak raste iz godine u godinu.  

„Strašno što sve jedemo“, pomislili smo svi barem jednom. No ružnim podacima o GMO hrani ima napretek. GMO hrana se razvija i širi tržištem jer su prepoznate njene, naravno profitne prednosti - bilo da se radi o proizvođačima ili korisnicima hrane. Nastoji se umanjiti cijena proizvoda, kako bi se postigla veća prodaja i na kraju veći profit.  One na oko ružne domaće jabuke, pune crvića i insekata su upravo one kvalitetne, barem se tako smatra. One druge, besprijekornih boja i istih veličina su takve zbog ugradnje gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u gen biljke. Taj je toksin navodno sasvim bezopasan za ljudsko zdravlje i koristi se u poljoprivredi. Često se pitamo što se to sve genetski modificira i koje su sve kulture u to uključene.

Koliko je poznato, to je 16 genetski modificiranih kulutura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. 

Što je zapravo GMO?

Koje posljedice nosi? 

Danas je biotehnološkim procesima moguća horizontalna izmjena nasljedne tvari – gena – između nesrodnih vrsta, čime zapravo nastaje novi organizam, s novim svojstvima zapisanim u nasljednoj osnovi, koja unutar te vrste nikad prije nisu postojala. Upravo na taj način se dobiva i hrana, i radi se na ovoj osnovi. Genetičkim inženjerstvom je moguća ugradba nasljednog materijala u organizam u kojemu on prirodno ne postoji. Zanimljivo je kako je neko voće ozbiljno ugroženo, pa bi tako banane mogle uskoro izumrijeti.

Sve komercijalno uzgajane banane potječu o jedne vrste – Cavendish. Zbog nedostatka raznolikosti, podložne su panamskoj bolesti koja ih nemilice uništava. Stoga ih znanstvenici misle ojačati genima indonezijske divlje banane.  

Znate li čega je križanac  nektarina? Šljive i breskve.

Ona lijepa zlatna boja riže dobivena je od narcisa. Nemoguće, rekli bismo da za to ne postoje znanstveni dokazi.  GMO je zaista napredovao zadnjih godina i granice su mu sve više. Ono što zanima svakoga tko je okusio GMO hranu, svjesno ili nesvjesno, sigurno zanima što bi mu se moglo dogoditi i koje su moguće nuspojave. Najznačajniji potencijalni štetni učinci GM hrane dijele se u tri skupine. Na prvom su mjestu alergije, koje su i najbrojniji problem populacije. Zatim moguća toksičnost i konačno, neželjeno prenošenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, pesticide i herbicide.  

Ono što GMO čini imalo pozitivnim je što se određenim žitaricama uspjela poboljšati organska svojstva i rok trajanja. Odgađanje procesa truljenja voća i povrća trebalo bi osigurati bolju kvalitetu, okus, boju, teksturu. Ono što i sami vidimo u supermarketima.  Lijep izgled nikada ne manjka. Osim toga, pozitivno je i što se u hrani pojavljuje veći udio nezasićenih, a manji udio zasićenih masnih kiselina. U prijevodu, manje deblja. Stručnjaci su suglasni u jednom, da potrošaču treba pružiti mogućnost odabira između konvencionalno uzgojene i GMO hrane. Stoga su deklariranje ovakvih proizvoda i edukacija potrošača bitni za razvoj ove znanosti. 

Zakonske regulative

U Hrvatskoj se trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog mora biti posebno označena na deklaraciji.  

Uporaba GMO hrane u Hrvatskoj je dozvoljena, a kontrola prisutnosti GMO-a u hrani provodi se u laboratoriju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.Prema odredbama zakona Europske unije, GMO hranu bi trebalo ispitivati pet godina prije izdavanja dozvole za uporabu.

U stvarnosti, te se dozvole dobivaju nakon dvije godine.Za razliku od američkog tržišta, uslijed pritiska javnosti, Europska Unija je 1998. godine zabranila uvođenje novih sorti GMO-a na svoje tržište.

Na kraju, jedno upozorenje.  

Omiljene jagode bi uskoro mogle smrdjeti po ribi. Da, dobit će gen ribe kako bi se mogle uzgajati i po zimi.  

Prema tome, napnite olfaktivna čula kada ih kupujete. J    

Za web Uppt pripremila Ines Marinac,

studentica FPZ, Novinarstvo, 2. godina;   

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.