UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Prehrana

Podsjetnik - Što nam „nudi vrečica čipsa“

Detalji: Objavljeno Ponedjeljak, 23 Travanj 2012 20:33; Hitovi: 4029

Vrećica čipsa = 12,5 žličica ulja

Znanstvenici iz Britanske zaklade za zaštitu srca (BHF) izračunali su da osobe koje konzumiraju jednu vrećicu čipsa dnevno u kojoj se nalazi 35g čipsa, u organizam godišnje unesu 5 litara ulja.

Britanci na primjer svake 3 minute pojedu tonu čipsa, pa se ubrajaju u najbrojnije konzumente čipsa.

Kao usporedba može poslužiti činjenica da Britanci svakih 14 sati napune jedan olimpijski bazen uljem iz čipsa.

Znanstvenici su također ustvrdili da svako 5. dijete koje je sudjelovalo u istraživanju čips jede 2x dnevno, a neki i češće što je ozbiljna prijetnja njihovom zdravlju.

To je jedan od bitinijh razloga kampanje koju će provesti BHF, pa već rade na izradi plakata s fotografijom na kojoj će biti prikazana djevojčica koja ispija bocu ulja, a ispod fotografije će pisati :

"Ono što je ušlo u čips, ući će i u tvoj organizam".

Tijekom 2005. u Velikoj Britaniji je prodano oko 268.000 tisuća tona čipsa, u odnosu na 12 posto manje tijekom 2002.

Vrećica čipsa = godišnje unesemo u organizam 5 litara čistog ulja!!

Portal/Vidi.hr/ 23. rujna 2006 /27.10.2006.

Napomena Udruge: potrošnja čipsa i sličnih grickalica (smokija i sl.) u svijetu raste. U odnosu na objavljene podatke iz 2006. godine ništa se nije promjenilo. Statistički podatci govore o porastu broja pretilih u cijeloj Europi!

Uppt, 4.4.2012./Uppt, studeni 2018.

Objava Liste hrane koja podliježe povećanom broju službene kontrole pri uvozu (NN 33/12);

Detalji: Objavljeno Nedjelja, 08 Travanj 2012 18:09; Hitovi: 5014

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 84. stavka 4. Zakona o hrani (»Narodne novine« br. 46/07, 84/08, 55/11), ministar poljoprivrede donosi

LISTU

HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE NEŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA KOJA PREDSTAVLJA POZNATU ILI PRIJETEĆU OPASNOST, A KOJA PODLIJEŽE POVEĆANOM BROJU SLUŽBENIH KONTROLA PRI UVOZU

Listom se preuzimaju odredbe sljedećih akata Europske unije:

Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 1277/2011 od 8. prosinca 2011. godine kojom se mijenja i dopunjuje Dodatak I. Uredbe (EZ) br. 669/2009 kojom se provodi Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća o povećanom broju službenih kontrola hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla pri uvozu (SL L 327, 8. 12. 2011.).

II.

Hrana i hrana za životinje neživotinjskog podrijetla, koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost i podliježe povećanom broju službenih kontrola na određenim ulaznim mjestima sukladno članku 1. stavku 4. Pravilnika o povećanom broju službenih kontrola hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost pri uvozu (»Narodne novine« br. 119/10, 63/11):

Pravila provedbe povećanog broja službenih kontrola određene hrane (NN 33/2012);

Hrvati će za osam godina biti DEBELI kao Amerikanci!

Detalji: Objavljeno Subota, 07 Travanj 2012 17:33; Hitovi: 3461

Objavljeno: Jutranji list, 06.04.2012;

http://www.jutarnji.hr/stize-epidemija-debljine--hrvati-ce-za-osam-godina-biti-debeli-kao-amerikanci/1019882/

Autor: Goranka Jureško;

Stiže epidemija

U Hrvatskoj čak 700.000 ljudi ima višak kilograma, a morbidna debljina život skraćuje za 15 godina

ZAGREB - Hrvati sve manje vode brigu o svojoj liniji pa je onih s viškom kilograma iz godine u godinu sve više. Neke europske ankete govore da više od 700.000 građana ima višak kilograma, a onih čiji je indeks tjelesne mase veći od 35 ili morbidno debelih čak je 60.000.

Lelujanje, a ne hodanje

Na tu je bolnu činjenicu, govoreći o nužnosti prvencije debljine, ovih je dana podsjetio i prof. dr. Silvije Vuletić, istaknuvši da bi za osam godina Hrvati mogli “lelujati” dok hodaju, što se danas događa Amerikancima, odnosno da ćemo imati jednaki problem s debljinom kao SAD.

Brojke koje nam ne idu na ruku zapravo su neumoljive jer, primjerice, na drugom smo mjestu po dnevnom unosu šećera, odmah iza Švicaraca, a gotovo 15 posto školske djece ima višak kilograma.

Više od polovice njih svakodnevno pojede nešto slatko. Na opasnosti od debljine upozorava i dr. Jozo Jelčić, voditelj Centra za liječenje debljine KBC-a Zagreb . Ističe da je upravo debljina odgovorna za 10 do 13 posto smrti u Europi, a povezana je i s oko 60 posto smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti poput srčanih ili moždanih udara. Također podsjeća da morbidna debljina skaćuje život za 5 do 15 godina pa će, poprimi li epidemijske razmjere, biti glavni krivac što će možda djeca imati kraći životni vijek od njihovih roditelja.

INFOGRAFIKA – statistički podatci vezano uz objavljeni tekst

Ne krećemo se

No, dr. Jelčić kaže kako je borba s debljinom vrlo mukotrpan posao i za one koji imaju višak kilograma i za one koji im pokušavaju pomoći na putu prema zdravoj težini. Naime, uz puno muke uspije se skinuti pokoji kilogram, koji se onda nerijetko vrlo brzo vrati.

- Na žalost, živimo u vremenu u kojem želimo puno toga. Nastojimo dobro obaviti svoj posao, imati vremena za prijateljsku kavu, moramo i odspavati, hoćemo pogledati televizijski program. Gdje je tu kretanje? Za taj dio, koji bi nam uvelike pomogao da održavamo svoju optimalnu težinu, ostaje najmanje vremena, a ceh plaćamo viškom kilograma - kaže dr. Jelčić.

Naglašava da, na žalost, svi programi svih država koje su pokušale na razne načine utjecati na težinu svojih građana nisu dale očekivne rezultate.

- To može biti frustrirajuće, ali ne znači da se ne trebamo truditi i građanima ukazivati na štetnost debljine po njihovo zdravlje. Da je tako, govori činjenica da smo, unatoč brojnim programima za mršavljenje i raznim dijetama koje se svakodnevno objavljuju, sve deblji i deblji. Liječenje debljine zapravo je vrlo skupo, a mjesta u, primjerice, hrvatskim centrima koji se bave tim problemom zapravo je premalo - kaže dr. Jelčić. No, pokušaji da se doskoči višku kilograma ipak ne prestaju. Znanstvenici se bave pokušajima da se lijekovima smanji želja za hranom, ali zasad su svi živjeli vrlo kratko jer su nuspojave bile i po život opasne.

Nove grane znanosti

Razvijaju se čak i nove znanstvene grane poput nutrigenetike i nutrigenomike. Ipak, čini se da sami možemo učiniti najviše - a to je da već pri dva ili tri kilograma viška upalimo crveno svjetlo i smanjimo obroke dok nije prekasno.

Objavljeno, Jutarnji list, 6. travnja, 2012.

Uppt, preuzeto, 7. travnja 2012./m.v.

Vezane vijesti;

Za sve je krivo GLOBALNO ZAGRIJAVANJE - znanstvenici pronašli odgovor na pitanje od čega se debljamo: Od ZRAKA!;

Brza hrana izaziva ovisnost poput heroina i pušenja;

Dalmatinci otkrili: Sklonost pušenju i debljanju genetski je uvjetovana

PRETILOST U EUROPI

http://t3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTmYHJsuqTnf-b8MIw9N_B_1zkBSXZZ_-eDGhPUEQ6M3b5-Cy512HxadWed

Svako jutro jedno jaje

Detalji: Objavljeno Nedjelja, 08 Travanj 2012 16:35; Hitovi: 4323

Piše: Darija Vranešić Bender/ Forum br. 30/5. travnja 2012.

http://www.forum.tm/clanak/svako-jutro-jedno-jaje-moze-jer-danas-postoje-pametna-jaja-660

Možer, jer danas postoje „pametna“ jaja..........

Ništa nije uspjelo zasjeniti čaroliju te čudesne, gotovo savršene namirnice koja predstavlja polazište života. U kulinarstvu ima toliko široku primjenu da se bilo koja druga namirnica teško može mjeriti s jajetom

U vrijeme oko Uskrsa tradicionalno raste potražnja za jajima, a čini se da će za mnoge Europljane ove godine bojanje jaja biti skuplje nego inače. Naime, jaja su pred Uskrs poskupjela širom Europe zbog novih propisa Europske unije koji su se počeli primjenjivati od početka ove godine. Prema novim propisima, kokoši nesilice ne smiju se držati u uskim kavezima, moraju imati barem 750 četvornih centimetara prostora za kretanje i ugodniji život. To je neupitno dobra vijest za koke, ali je konzumentima njihovih jaja zadala glavobolje. Iako su proizvođači imali više od deset godina za prilagodbu novim propisima, mnogi se nisu prilagodili na vrijeme, što je rezultiralo značajnim porastom cijena u ožujku.

Tako je cijena jaja u Litvi porasla za 20%, u Bugarskoj za 40%, a u Francuskoj za čak 75%. Europsko udruženje proizvođača jaja navodi da je proizvodnja jaja u EU od stupanja na snagu novog zakona smanjena za 10 do 15 posto, a mogu se čuti i izjave o “alarmantnoj nestašici jaja”, posebice za preradu u konditorskoj industriji. Nadalje, jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja u zemljama EU gotovo isključivo se koriste za preradu u jaja u prahu i druge proizvode, dok se za konzumaciju uzimaju jaja iz podnog, slobodnog i ekološkog uzgoja. Jaja raznih životinjskih vrsta čine sastavni dio prehrane ljudi još od samih početaka boravka čovjeka na Zemlji. Stari Rimljani jeli su jaja fazana, Kinezi su obožavali golublja jaja, a nojeva jaja jeli su drevni Feničani. Ipak, u današnje doba najraširenija je upotreba kokošjih jaja. Jaja su oduvijek bila simbol plodnosti te su tako nerijetko bila predmet i vjerskog obožavanja.

I danas su jaja važan dio običaja različitih zemalja i kultura. Razlozi zbog kojih se jaje povezalo sa Uskrsom, su čini se i biološki i kulturološki. Naime, zimi kokoši nose vrlo malo jaja, zbog prirodnog procesa nešenja. Oko Uskrsa, kada već započne proljeće, kokoši ponovo počinju nositi više jaja. Nadalje, kako su se jaja nekada smatrala luksuzom, tijekom Velikog posta (korizme) bila su zabranjena, te su kršćani trebali čekati Uskrs kako bi ih mogli jesti. Običaj bojanja jaja seže u daleku povijest i bio je popularan u mnogim starim civilizacijama, uključujući Egipat, Kinu, Grčku i Perziju.

Cijeli članak pročitajte u novom broju Foruma, br. 30 od 6. travnja 2012. godine

http://www.forum.tm/izdanje/broj-30

Uppt, preuzeto, 8. travnja 2012./m.v.

Vidi sva izdanja

Gorka strana slatkih napitaka

Detalji: Objavljeno Srijeda, 04 Travanj 2012 19:51; Hitovi: 3429

Evo kako vam gazirana pića štete

Dijetalna ili zaslađena pića? Razlika u prisutnosti kalorija svakako postoji. No i jedna i druga gazirana pića imaju nepovoljne posljedice na organizam. Evo popisa najčešćih posljedica.

Uz sve studije koje ukazuju da su dijetetska gazirana pića povezana s nizom zdravstvenih problema – uključujući i povećani rizik od moždanog i srčanog udara – mogli bismo se zapitati jesu li napici ti koji uzrokuju probleme, ili ih najčešće piju upravo ljudi koji nisu dobroga zdravlja.

Nova istraživanja pokušavaju razjasniti ne samo odlike ljudi koji redovno piju takva pića, nego i njihove prehrambene navike.

Istraživači Sveučilišta u North Carolini ustvrdili su da ispitanici koji se hrane nezdravim zapadnim stilom (pizza, brza hrana, puno mesa) češće naginju srčanim bolestima – i tu nema veze zalijevaju li svoje obroke s gaziranim pićima.

Istodobno, ljudi na 'uravnoteženoj' prehrani – što znači puno žitarica, ribe, povrća i voća – koji uopće ne piju gazirana pića, smanjili su svoje zdravstvene rizike na minimum.

Kod njih je i najmanja šansa za takozvani 'metabolički sindrom' što je skupina zdravstvenih poremećaja koji vode dijabetesu i gojaznosti (masne nakupine, visok kolesterol i visok krvni pritisak). Skupina koja ima drugu najmanju razinu rizika od metaboličkog sindroma sastoji se od ljudi koji se hrane uravnoteženom ishranom, ali uz to piju gazirana pića.

Studija uključuju 827 ljudi koje su pratili kroz razdoblje od 20 godina, izvještava Reuters, a prenosi Huffington Post.

'Bilo bi dobro da ljudi razmotre ukupnost svoje prehrane prije nego li zaključe da će umjesto gaziranih pića piti dijetalna gazirana pića. Jer ako ne promijene prehranu, prelazak na manje zašećerena pića neće sam po sebi donijeti željene promjene', komentirala je dr. Kiyah Duffey, jedna od istraživačica.

Srčani udari

Prošle sedmice istraživači s Harvardske škole javnog zdravlja objavili su da konzumacija samo jedne čaše zašećerenog pića dnevno ima veze s 20 posto većim rizikom od srčanog udara. Ipak, to se neće dogoditi preko noći, nego ako pića konzumirate kroz period duži od 20 godina. Taj se rizik povećava čak i kada su drugi čimbenici – kao što je pušenje i težina – pod kontrolom.

Pa premda ova studija nema potpuno pouzdane dokaze veze između industrijskih pića i srčanog udara, druga studija pokazuje da ti napici imaju utjecaj na druge rizične faktore: ispitanici koji su smanjili pijenje tih pića uspjeli su smanjiti krvni pritisak.

No, prije nego li odlučite prebaciti se na napitke bez šećera, treba imati na umu da i oni imaju negativnu vezu sa srčanim udarima. U drugom istraživanju provedenom na 2600 odraslih osoba utvršeno je da oni koji redovito piju 'leight' napitke imaju 40 posto povećan rizik srčanog udara.

Metabolički sindrom i masna jetra

Čak i kada ne uzrokuje debljanje, zašećerena pića mogu biti štetna za vaš kardiovaskularni sistem – posebice za žene. To je zato što žene koje piju napitke s puno šećera imaju veće šanse razviti trigliceride, masnoće u krvotoku koje uzrokuju metabolički sindrom. Istraživanje koje ukazuje na tu pojavu dokazalo je da žene koje popiju dvije čaše sedmičo imaju četiri puta veće šanse za opasnu razinu triglicerida nego li one koje piju jednu sedmično.

U čemu je stvar? Šećer iz napitaka pretvara se u tjelesne masnoće. Ali za razliku od potkožne masti koja je vidljiva, najveći dio tog šećera pretvara se ili u trigliceride ili u masne maramice koje oblažu unutarnje organe, poput jetre. A i jedno i drugo – i metabolički sindrom i masna jetra povećavaju rizik srčanih bolesti, dijabetesa i udara.

Naravno da neumjereno pijenje zaslađenih pića deblja. Međutim, i dijetalna pića mogu vam nabaciti neželjene kilograme, ili barem tako kažu posljednje, ne do kraja istražene, sumnje znanstvenika. Indicije ukazuju da postoji neka veza između 'light' napitaka i širenja struka.

Debljanje

Studija koju je predstavilo Američko udruženje dijabetologa navodi na zaključak da je pijenje 'dijetalnih' gaziranih pića povezano sa širenjem opsega struka. Pokusi na miševima pokazuju da aspartam, umjetno sladilo koje se dodaje napitcima, povećava rizike dijabetesa. 'Naši podaci ukazuju da promoviranje dijetalnih napitaka i umjetnih zaslađivača kao zdravije alternative može biti pogrešan savjet', komentira istraživačica dr. Helen P. Hazuda. 'Možda ne sadrže kalorije, ali sadrže štetne tvari.'

Osteoporoza

Jedan sastojak u coli crpi kalcij iz vaših kostiju. Istraživanje je pokazalo da žene koje piju tri čaše cole sedmično imaju u prosjeku 4 posto veće gubitke koštane tvari nego li one koje piju bilo koja druga pića, uključujući i gazirana. Postavlja se pitanje – zašto? I obična cola i ona 'dijetalna' sadrže fosfornu kiselinu. Prema voditeljici istraživanja Kathleen Tucker, to uzrokuje veću kiselost u krvi. 'U takvoj situaciji prioritet vašeg tijela je povratiti ravnotežu, pa crpe kalcij iz kostiju, kako bi neutralizirali kiseline', izjavila je Tucker.

Dijabetes tipa 2

Dijabetes ide ruku pod ruku s debljinom i povećanom konzumacijom šećera, zato je očekivano da je pijenje slatkih sokova povezano s razvojem ove bolesti. Istraživanje na 90 000 odraslih žena da one koje piju jednu ili više čašu gaziranih pića ili voćnog soka dnevno imaju dva puta veće šanse za dijabetes tipa 2. U zasebnoj studiji dokazano je zašto: zaslađena pića povećavaju razinu glukoze u krvi i smanjuju otpornost inzulina – dva predsimptoma dijabetesa. Štoviše, pokus na miševima ukazuje da povišena konzumacija umjetnog sladila aspartama može imati loše učinke na rast razine glukoze u krvi, premda se znanstvenici još uvijek klone iz ovoga izvlačiti preuranjene zaključke.