Prehrana

GMO-hoće li nas preplaviti?

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 21:08

Hitovi: 3208

Jagode s mirisom ribe – ne hvala! 

Nezdravo, umjetno, puno kemikalija i loše...

No što je GMO uopće?                

Osim što je najčešća tema diskusija na području biotehnologije. Sve češće na tržnicama tražimo onaj fini, domaći miris povrća i voća. No, je li on uistinu nestao? Na početku, iako još uvijek nije dokazana ta loša veza između konzumacije GMO hrane i štetnog učinka na zdravlje, stav javnosti uglavnom je negativan, i svi se slažu oko toga da ne žele konzumirati takvu hranu.  

Rezultati brojnih provedenih istraživanaj o GMO-u pokazuju nepovjerenje prema genetički modificiranim organizmima i hrani. Osim u Hrvatskoj, slični rezultati dobiveni su u anketama provedenim u drugim europskim zemljama, gdje je uvoz ove hrane ipak puno više kontroliran. 

Početak GMO-a 

Genetski modificirani organizam je pojam koji se odnosi na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne dešava prirodno nego pomoću tehnika genetičkog inženjerstva.Za sami komercijalni uzgoj GMO biljaka se smatra 1995. godina kad je odobren uzgoj sorte rajčice sa zakašnjelim trulenjem. Od tada se takve kulture i načini uzgoja rade na čak 500 milijuna hektara. Taj se broj i dalje povećava a posotak raste iz godine u godinu.  

„Strašno što sve jedemo“, pomislili smo svi barem jednom. No ružnim podacima o GMO hrani ima napretek. GMO hrana se razvija i širi tržištem jer su prepoznate njene, naravno profitne prednosti - bilo da se radi o proizvođačima ili korisnicima hrane. Nastoji se umanjiti cijena proizvoda, kako bi se postigla veća prodaja i na kraju veći profit.  One na oko ružne domaće jabuke, pune crvića i insekata su upravo one kvalitetne, barem se tako smatra. One druge, besprijekornih boja i istih veličina su takve zbog ugradnje gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u gen biljke. Taj je toksin navodno sasvim bezopasan za ljudsko zdravlje i koristi se u poljoprivredi. Često se pitamo što se to sve genetski modificira i koje su sve kulture u to uključene.

Koliko je poznato, to je 16 genetski modificiranih kulutura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. 

Što je zapravo GMO?

Koje posljedice nosi? 

Danas je biotehnološkim procesima moguća horizontalna izmjena nasljedne tvari – gena – između nesrodnih vrsta, čime zapravo nastaje novi organizam, s novim svojstvima zapisanim u nasljednoj osnovi, koja unutar te vrste nikad prije nisu postojala. Upravo na taj način se dobiva i hrana, i radi se na ovoj osnovi. Genetičkim inženjerstvom je moguća ugradba nasljednog materijala u organizam u kojemu on prirodno ne postoji. Zanimljivo je kako je neko voće ozbiljno ugroženo, pa bi tako banane mogle uskoro izumrijeti.

Sve komercijalno uzgajane banane potječu o jedne vrste – Cavendish. Zbog nedostatka raznolikosti, podložne su panamskoj bolesti koja ih nemilice uništava. Stoga ih znanstvenici misle ojačati genima indonezijske divlje banane.  

Znate li čega je križanac  nektarina? Šljive i breskve.

Ona lijepa zlatna boja riže dobivena je od narcisa. Nemoguće, rekli bismo da za to ne postoje znanstveni dokazi.  GMO je zaista napredovao zadnjih godina i granice su mu sve više. Ono što zanima svakoga tko je okusio GMO hranu, svjesno ili nesvjesno, sigurno zanima što bi mu se moglo dogoditi i koje su moguće nuspojave. Najznačajniji potencijalni štetni učinci GM hrane dijele se u tri skupine. Na prvom su mjestu alergije, koje su i najbrojniji problem populacije. Zatim moguća toksičnost i konačno, neželjeno prenošenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, pesticide i herbicide.  

Ono što GMO čini imalo pozitivnim je što se određenim žitaricama uspjela poboljšati organska svojstva i rok trajanja. Odgađanje procesa truljenja voća i povrća trebalo bi osigurati bolju kvalitetu, okus, boju, teksturu. Ono što i sami vidimo u supermarketima.  Lijep izgled nikada ne manjka. Osim toga, pozitivno je i što se u hrani pojavljuje veći udio nezasićenih, a manji udio zasićenih masnih kiselina. U prijevodu, manje deblja. Stručnjaci su suglasni u jednom, da potrošaču treba pružiti mogućnost odabira između konvencionalno uzgojene i GMO hrane. Stoga su deklariranje ovakvih proizvoda i edukacija potrošača bitni za razvoj ove znanosti. 

Zakonske regulative

U Hrvatskoj se trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog mora biti posebno označena na deklaraciji.  

Uporaba GMO hrane u Hrvatskoj je dozvoljena, a kontrola prisutnosti GMO-a u hrani provodi se u laboratoriju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.Prema odredbama zakona Europske unije, GMO hranu bi trebalo ispitivati pet godina prije izdavanja dozvole za uporabu.

U stvarnosti, te se dozvole dobivaju nakon dvije godine.Za razliku od američkog tržišta, uslijed pritiska javnosti, Europska Unija je 1998. godine zabranila uvođenje novih sorti GMO-a na svoje tržište.

Na kraju, jedno upozorenje.  

Omiljene jagode bi uskoro mogle smrdjeti po ribi. Da, dobit će gen ribe kako bi se mogle uzgajati i po zimi.  

Prema tome, napnite olfaktivna čula kada ih kupujete. J    

Za web Uppt pripremila Ines Marinac,

studentica FPZ, Novinarstvo, 2. godina;   

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

• < Prethodno
• Slijedeće >