UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
Ono što niste znali o krastavcima
- Detalji
- Objavljeno Petak, 01 Srpanj 2011 09:13
- Hitovi: 4091
Veza: link na namirnicu Krastavci
Korisnost krastavaca u svakodnevnoj upotrebi
Krastavac sadrži većinu svakodnevnih potreba vitamina. Samo u jednom krastavcu ima vitamina B1, B2, B3, B5, B6, folnu kiselinu (B9), vitamin C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink.
Osjećate li popodnevni umor, ostavite se energetskih pića i uzmite krastavac. Krastavci su dobar izvor B vitamina i ugljikohidrata koji će vas brzo podići i to će trajati satima.
Već vam je dosta zamagljenog kupaoničkog ogledala nakon tuširanja? Istrljajte ga kolutićem krastavca što će ukloniti zamagljivanje i dati umirujući miris toplica.
Ako nametnici i puževi uništavaju vaš vrt stavite nekoliko ploški krastavca u mali modlić za pite i u vašem vrtu cijele sezone više neće biti nametnika. Kemijske tvari iz krastavca reagiraju s aluminijskom posudom i stvaraju miris kojega ljudi ne osjećaju, ali izluđuje vrtne nametnike i tjera ih iz vrta.
Tražite li brz i lak način da se riješite celulita prije izlaska ili odlaska na bazen pokušajte trljati problematična mjesta nekoliko minuta s nekoliko ploški krastavca, fitokemikalije iz krastavca čine da se kolagen u vašoj koži stisne i tako učvrsti vanjski sloj kože smanjujući očitost celulita. Vrlo dobro djeluje i na bore!!!
Želite li ukloniti mamurluk i jaku glavobolju pojedite nekoliko ploški krastavca brije spavanja i probudit ćete se svježi i bez glavobolje. Krastavac sadrži dovoljno šećera, B vitamina i elektrolita da nadoknadi osnovne hranjive sastojke koje je tijelo izgubilo, održavajući sve u ravnoteži, bez mamurluka i glavobolje.
Želite li izbjeći popodnevno ili večernje prejedanje grickalicama? Krastavce su stoljećima europski lovci, trgovci i istraživači koristili kao brze obroke kako bi izbjegli gladovanje.
Imate li važni sastanak ili razgovor za posao, a shvatili ste da nemate vremena izglancati cipele istrljajte cipele svježe narezanim krastavcem. Njegove će kemikalije dati brzi i trajni sjaj, a cipele neće samo lijepo izgledati nego će postati i vodootporne.
Pod stresom ste i nemate vremena za masažu, tretman lica ili posjet sauni? Narežite cijeli krastavac i stavite ga u lonac proključale vode. Kemikalije i hranjive tvari iz krastavca reagiraju s vrućom vodom i oslobađaju se u pari stvarajući umirujući i opuštajući miris za kojega se pokazalo da smanjuje stres kod mladih majki ili pak studenata prije završnih ispita.
Baš ste nakon poslovnog ručka shvatili da nemate niti kaugumu niti peperminte, a želite osvježiti dah! Kolutić krastavca stavite u usta i jezikom pritisnite oko 30 sekundi na nepce i to će ukloniti loš zadah, fitokemikalije će uništiti bakterije uzročnike lošeg zadaha u vašim ustima.
Tražite li ekološki način kako da očistite slavine, sudopere ili vaš rostfrei, uzmite komadić krastavca i istrljajte površine koje želite očistiti. Ne samo da će ukloniti dugogodišnju patinu i vratiti sjaj, nego neće ostaviti ogrebotine niti će vam naškoditi prstima ili noktima za vrijeme čišćenja.
Ako ste pišući kemijskom pogriješili, obrišite lagano korom krastavca. Koristite je slobodno i za brisanje dječjeg šaranja bojicama ili markerima sa vaših zidova.
Uppt, 01.07.2011./m.v.
Zahvaljujem svojoj šogorici Sanji Armano iz Zenice na dostavljenom tekstu.
Organizam na pragu ljeta - metabolizam vode soli
- Detalji
- Objavljeno Petak, 01 Srpanj 2011 08:43
- Hitovi: 4067
Piše: Slađana Divković, dr. med., Acu Medic centar, Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Organizam na pragu ljeta - metabolizam vode soli
Kako smo i kalendarski na pragu ljeta, čije je glavno obilježje toplo vrijeme i obilje sunca, tako naš organizam reagira i prilagođuje se novim temperaturnim i klimatskim uvjetima na koje je posebno osjetljiv kardiovaskularni sustav.
Temperatura, tlak, vlažnost zraka i njihove nagle promjene mogu biti neugodan okidač za pogoršanje zdravstvenih tegoba i raspoloženja, a posebno su na njih osjetljivi kronični bolesnici.
Ono na što se ljeti mora paziti je dovoljan unos tekućine kako ne bi došlo do dehidracije. Naime, za toplijih dana pojačano gubimo tekućinu znojenjem i njezinim isparavanjem s površine kože. Kad je vrlo toplo, gubitak vode znojenjem može se katkada povećati i na 3,5 litre na sat, što brzo može dovesti do smanjenja volumena tjelesnih tekućina.
Fizički napor (mišićni rad) povećava gubitak vode budući da se mišićnim radom povećava tjelesna toplina i posljedično dolazi do pojačanog znojenja. Alkohol i kofein djeluju diuretski i mogu pogoršati već postojeću dehidraciju.
Tjelesna tekućina
Od svih tvari, u organizmu najviše ima vode. U odrasle, normalno uhranjene osobe voda čini više od 60 % tjelesne težine. Tako primjerice osoba od 65 kg ima oko 40 litara vode. Tjelesna voda i u njoj rastvorene tvari čine tjelesnu tekućinu.
Cjelokupna voda u organizmu podijeljena je na:
1. staničnu vodu (intracelularnu tekućnu) pa se 2/3 tjelesne vode nalazi se u stanicama;
2. izvanstaničnu (ekstracelularnu tekućinu) koja čini 1/3 tjelesne vode.;
Izvanstaničnu tekućinu dijelimo na krvnu (vaskularnu) tekućinu i na međustaničnu ili intersticijalnu tekućinu. Za organizam je važno održavanje volumena tekućine, osobito tekućine u vaskularnom prostoru (volumena krvi) te u stanicama, jer o tome ovisi normalna cirkulacija krvi, odnosno normalna funkcija stanica.
Ravnoteža tekućine u organizmu
U normalnim uvjetima u zdravom organizmu količina vode koju organizam dobiva i koja se iz organizma izlučuje je uravnotežena.
Organizam dobiva potrebnu vodu:
a) iz tekućine koja se pije;
b) iz krute hrane koja se uzima;
c) oksidacijom organskih tvari tijekom metabolizma (endogena voda);
Svakodnevno se u metaboličkim procesima stvori od 300 do 450 ml endogene vode.
Voda se izlučuje iz organizma:
a) mokrenjem;
b) stolicom;
c) znojenjem;
d) neosjetljivim isparavanjem (perspiracio insenzibilis) preko kože i pluća.
Isparavanjem s površine kože i preko pluća tijelo stalno gubi vodu. To je isparavanje u obrnutom odnosu prema vlazi iz atmosfere.
Odrastao čovjek gubi tijekom dana 500 ml vode po m2 tjelesne površine, što u čovjeka od 70 kg iznosi 850 ml.
Znojenje
Kad se temperatura okoliša ili stvorena toplina u organizmu toliko povećaju da je isparavanje preko kože nedovoljno, počinje izlučivanje vode znojenjem. Znojenjem, uz vodu organizam gubi i velike količine natrijeva klorida (soli) pa pri obilnom znojenju treba nadoknaditi ne samo vodu nego i sol.Znojenje je obično praćeno vazodilatacijom (širenjem) krvnih žila, premda u nekim slučajevima može nastati pri vazokonstrikciji (hladan znoj), što je najčešće potaknuto psihičkom napetosti ili strahom.
Refleksno znojenje lica i vrata može nastati pri pikantnim i jače začinjenim obrocima i tada govorimo o gustativnom znojenju. Maksimalni intenzitet znojenja za vrijeme mišićnog rada iznosi do 2 litre/h, a pri vanjskoj temperaturi do 4 litre/h.
Dnevno izlučivanje znoja za napornog rada i visoke temperature može iznositi i više od 11 litara.Vrlo jako znojenje može sniziti koncentraciju elektrolita, poglavito natrija i klorida u izvanstaničnoj tekućini. Čovjek koji se obilno znoji može dnevno gubiti od 15 do 20 grama natrijeva klorida dok se ne aklimatizira.
Osoba koja od djetinjstva živi u tropskim predjelima ima u tijelu veći broj aktivnih žlijezda znojnica nego čovjek u hladnijim područjima. Jasno je i da je koža uspješan "radijator" i da je dotok krvi u kožu glavni mehanizam za prijenos topline iz unutrašnjosti tijela prema vanjskoj površini tijela (koži).
Znojenje počinje gotovo točno na temperaturi tijela od 37 stupnjeva Celzijevih i pojačava se pri daljnjem porastu temperature.
Preznojavanje (nakon fitnesa, trčanja, vježbanja u teretani, intenzivnog treninga) je poželjan put uklanjanja štetnih tvari, a njem
ački stručnjaci ustanovili su da se u znoju nalazi prirodni antibiotik dermicidin koji se znojenjem širi po cijeloj koži.
Navodno se pokazao vrlo djelotvornim protiv različitih vrsta bakterija i gljivica uključujući i kandidu.
Stoga znojenje ne treba uvijek izbjegavati i suzbijati antiperspirantima, nego se nakon preznojavanja (što je i način na koje tijelo regulira tjelesnu temperaturu) treba istuširati, a potom nadoknaditi izgubljenu tekućinu.
Obilno znojenje može organizam uvesti u stanje dehidracije, do koje može doći i zbog neunošenja dovoljne količine tekućine, poglavito vode, te nakon crijevnih infekcija praćenih povraćanjem i proljevom. Pri dehidraciji najprije se gubi voda i smanjuje zapremina izvanstanične tekućine. Pošto je izvanstanična tekućina razblaženi rastvor natrijevih soli (poglavito natrijeva klorida), dehidracija znači manjak soli i vode u organizmu.
Žeđ je kasni odgovor organizma koji se pojavljuje kad je dehidracije već nastupila.
Dakle svakodnevno moramo misliti na dovoljan unos tekućine, osobito vode. Poželjno je da čista, negazirana voda čini približno 2/3 dnevnog unosa tekućine, a sva ostala unesena tekućina treba biti dopuna, a ne zamjena za vodu. Savjetuje se izbjegavati gazirana zaslađena pića, alkohol i kofein.
Utjecaj hrane na metabolizam vode
Za metabolizam proteina (bjelančevina) potrebno je sedam puta više vode nego za metabolizam ugljikohidrata. Dijeta bogata proteinima može izazvati prekomjernu dehidraciju, a s njom i gubitak dušika, kalija, fosfora, sumpora i natrija. Poznato je da natrija uglavnom ima u namirnicama životinjskog podrijetla. U ljudi koji se većinom hrane biljnom hranom potrebe za kuhinjskom soli su veće nego u onih koji se hrane namirnicama životinjskog podrijetla (mesoljupci). Biljne namirnice sadrže više kalijevih nego natrijevih soli, no kod ovih drugih unos soli često premašuje dnevne potrebe jer se zanemaruje "skrivena" sol koju te namirnice već sadrže u sebi.
Sol - važan sastojak organizma
Sol (NaCl) je vitalno važan sastojak tijela baš kao i kisik, voda ili kalij. Natrij je najzastupljeniji kation u krvnoj plazmi, a klorid (Cl-) najzastupljeniji anion. Krv je dakle blago slana.
Natrij je i glavni kation izvanstanične tekućine za koju smo rekli da se dehidracijom prva gubi. Kalij je glavni kation stanične tekućine.
Budući da organizam ne može sam stvoriti sol, čovjek bez natrijeva klorida ne može živjeti pa je stoga moramo unositi hranom i tekućinom. Ljudska krv sadrži 0,9 posto soli koja je nužna za biokemijske reakcije u našim tjelesnim tekućinama, probavu te za podražaje mišića i živaca.
Bez soli se ne bi mogli zbivati brojni procesi u našem organi zmu. Sol ima osobinu da vezuje uz sebe vodu, zato potreba za slanim može upozoravati na neprepoznatu dehidraciju.
Prema svim statistikama, uobičajenom prehranom dnevno se unosi mnogo više soli nego što nam je potrebno (od 8 do 15 grama). Oko 20 posto ukupnoga dnevnog unosa soli unosimo namirnicama koje prirodno sadrže sol (jaja, meso, riba, sirevi). Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15 posto ukupno unesene soli. Ostatak unosimo gotovom i polugotovom hranom i prerađenim namirnicama. Tu, takozvanu "skrivenu" sol, gotovo i ne doživljavamo kao slanu i ne ubrajamo je u ukupnu dnevnu količinu preporučenoga dnevnog unosa soli.
Gotovo sav NaCl apsorbira se iz crijeva, izlučuje iz organizma mokraćom, a reapsorbira se u bubrezima. Natrij ima važnu ulogu u regulaciji propusnosti elektrolita i vode i njihova prijenosa kroz staničnu opnu, te u regulaciji podražljivosti stanične opne i bioelektričnog potencijala stanične opne.
Bubrezi reguliraju izlučivanja tekućine iz organizma, i to koncentriranjem ili razrjeđivanjem urina (moć dilucije), već prema potrebi štedi li se voda ili se izlučuje suvišna tekućina. Zadržavanje soli u organizmu (retencija) može nastati pri bolestima bubrega, poglavito onih koje smanjuju filtraciju kroz bubrege ili u bolestima poremećenog bubrežnog krvotoka.
Sol kao izvor joda
Kuhinjska sol služi i kao idealan nosač za jod koji je potreban organizmu za normalan metabolizam i rad štitne žlijezde. Još je 1953. godine donesen Zakon o jodiranju soli i to sa 10 mg kalijeva jodida po 1 kg soli, čime je u to vrijeme bitno smanjena endemska gušavost, no većina uvoznika nije se pridržavala tog propisa. Danas je na snazi Pravilnik o obveznom jodiranju soli sa 25 mg kalijeva jodida po 1 kg soli, čime se uglavnom zadovoljava potreba organizma za jodom.
Sol i koža
Sol potiče prokrvljenost kože, uklanja višak tekućine i nakupljenih štetnih tvari, dubinski čisti, obnavlja i jača kožu, pomaže u održavanju tonusa kože i istodobno opušta cijelo tijelo. Kupke na bazi krupno granulirane morske soli obogaćene opuštajućim eteričnim uljima koriste se u tretmanima relaksacije u SPA centrima.
Dosoljavanje hrane - opasnost za kardiovaskularni sustav
Sol je u malim količinama nužna, a u većim štetna i opasna za organizam. Sol veže vodu i povećava volumen izvanstanične tekućine i automatski podiže krvni tlak koji je jedan od čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila. Ne zaboravimo da pretjeran i neprimjeren unos soli dodatno opterećuje bubrege koji i sami sudjeluju u regulaciji visine krvnog tlaka. Potreba za solju i dosoljavanjem može značiti neprepoznatu dehidraciju ili manjak nekih minerala u organizmu.
Savjetuje se ne dosoljavati hranu i ne umakati povrće u sol, nego paziti na dovoljan unos vode jer je dehidracija sama po sebi stres za organizam i može potencirati sklonost pojačanome krvnom tlaku. Pazite na to da nam tijekom dana treba najmanje 8 čaša vode, a kad se obilno znojimo ili intenzivno fizički radimo i dvostruko više.
Sol u svakodnevnoj prehrani
Sol je sastavni dio svakodnevne prehrane, a nalazimo je u morskoj vodi, slanim jezerima, a kao kamenu (rudarsku) sol i u podzemnim naslagama.
Sol je i jedna od najstarijih prirodnih tvari koje su se koristile za konzerviranje hrane. Morska sol dobiva se isparavanjem morske vode. Ona, osim natrijeva klorida sadrži i druge minerale i njihove soli (kalcij, magnezij, kalij i dr). Sadržaj magnezija u morskoj soli, koji je nužan ljudskom organizmu, ali i drugih elemenata potvrđuje njezinu važnost.Sol se čuva na suhom i tamnom mjestu. Pri kupnji treba paziti na rok trajanja, označenom na deklaraciji jer se stajanjem može smanjiti iskoristivost joda u soli.
Preporuka je dnevni unos soli svesti na 5 miligrama, što je 1 mala (čajna) žlica. Osobama s povišenim krvnim tlakom, poremećajem u radu bubrega i bubrežnim bolestima savjetuje se redukcija na 2,5 miligrama soli na dan.
Posebno se savjetuje smanjiti u prehrani namirnice koje već u sebi sadrže "skrivenu" sol.
Savjetuje se ograničiti u prehrani:
a) konzerviranu hranu: konzerviranu ribu, paštete, nareske, konzervirano povrće;
b) suhomesnate i dimljene proizvode: nareske, šunku, kobasice;
c) ukiseljeno povrće: kisele krastavce, paprike, masline, lučice;
d) tvrde sireve jer sadrže zasićenu mast i sol;
e) slane grickalice: krekere, čips, perece, štapiće, kikiriki pržen u ulju;
f) dodatke prehrani: senf, kečap, sojin umak, salatne preljeve, kocke za juhu, gotove juhe;
g) mineralne vode: gazirane i negazirane jer sadrže dosta natrijevih soli, i ne savjetuju se kod povišenoga krvnog tlaka.
Autor: Slađana Divković, dr. med.,
ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, vitaminsko-mineralna dijagnostika,
J. Šižgorića 19, Zagreb,
tel.: 01 34 56 974,
GSM: 091 580 1677;
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Objavljeno u obiteljskom časopisu o zdravom životu, Zdrav život, lipanj, br. 96/2011. http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=organizam_na_pragu_ljeta___metabolizam_vode_i_soli Preuzeto sa stranica časopisa za Uppt, 01.07.2011./m.v.
Trešnjom protiv starenja
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 01 Lipanj 2011 13:54
- Hitovi: 4600
http://zdravzivot.com.hr/clanak/523/tresnjom-protiv-starenja
Lijek za artritis i hrana za dobar san
Trešnja snižava loš kolesterol u krvi, koji doprinosi razvoju ateroskleroze i uzrokuje srčani i moždani udar
Trešnja se od davnina upotrebljavala kao lijek za artritis i hrana za dobar san.Grci su zaslužni za gajenje trešnje, a Rimljani svojim legijama za njeno rasprostiranje po Europi.
Plod trešnje je na trećem mjestu među voćem po učinku kada je riječ o snižavanju lošeg kolesterola u krvi, koji doprinosi razvoju ateroskleroze i uzrokuje srčani i moždani udar.
Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i psihičke iscrpljenosti, dok višnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja.
Trešnje ne treba jesti prije obroka, jer otežavaju probavu ostale hrane. Poslije trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.Ovo voće sadrži celulozu, pa dobro regulira probavu, a zbog velike količine vode i kalija olakšava izbacivanje vode iz organizma, pospješuje rad bubrega, žuči i jetre. Pomaže i u održavanju zdravlja srca i prevenciji raka.
Protiv reume, bolesti srca
Svakodnevno osam dana treba piti tri puta dnevno po čašu soka od svježih trešanja, jer pomaže kod reume, problema s ejakulacijom, loše krvne slike, gušavosti, kamena u bubregu, raka, lumbaga, upale, bolesti srca, slezene i problema s perifernim živčanim sistemom.
Za ublažavanje bolova
Antocijanini iz trešanja blokiraju upalne procese i smanjuju bolove. Zato je samo 20 trešanja čak 10 puta djelotvornije od aspirina, pozitivno utječe i na bolove kod artritisa.
Čaj od peteljki za bubrege
Od peteljki trešnje radi se čaj za bolje izlučivanje mokraće pri pojavi kamenca u bubrezima. Stavite tri pune žlice peteljki u litru vrele vode i kuhajte dva minuta. Neka odstoji 15 minuta, pa procijedite i pijte tokom dana.
Za kosti i mršavljenje
Trešnja je izvor mikro elementa bora (396μg/100g), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem čini dobro za zdravlje kostiju. Kako sadrže malo kalorija, nemaju masnoća, a imaju mnogo vode, mnogi ih koriste kod dijeta za mršavljenje, a preporučuju se i dijabetičarima. Trešnje pročišćavaju krv i podižu energiju.
Također su izvrsni diuretik i izvrsna namirnica za smanjenje apetita pri programima mršavljenja jer 10 dkg sadrži cca 35-40 kcal (ovisno o njihovoj zrelosti)!
Jedna trešnja ima samo 4 kalorije, jednake količine ugljikohidrata i proteina, a ne sadrži masnoće.
Čudotvorni B17
U košticama trešnje nalazi se mala količina vitamina B17, a smatra se da on utiče na smanjenje tumora, sprječava njegovo širenje i ublažava bolove uzrokovane rakom.
Ivana Matić
http://zdravzivot.com.hr/clanak/523/tresnjom-protiv-starenja
Više o trešnjama
Uppt, preuzeto 01.06.2011.
Mađarska uvodi porez na slatka pića i slane grickalice
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 13 Lipanj 2011 13:42
- Hitovi: 3894
(Objavljeno Business.hr/10.06.2011.)
Kako piše mađarski dnevnik Vilaggazdasag, stručnjaci ministarstva gospodarstva i nacionalni h resursa sastavili su popis proizvoda koje će oporezivati, a na toj listi našli su se proizvodi koje se zbog velike količine soli i šećera smatra štetnim za zdravlje. Na listi su se tako našla energetska pića, ledeni čajevi, određene vrste sladoleda te čips i druge grickalice.
Porez će varirati od proizvoda do proizvoda, a njegova će visina ovisiti o količini sadržane soli odnosno šećera, a procjenjuje se da bi proračunu godišnje mogao donijeti 20 do 30 milijardi forinti, odnosno 110,1 milijun dolara. (B.hr/H)
Vlada će potrošiti dio tog novca na preventivne mjere zdravstvene zaštite i na veće plaće za liječnike i druge zdravstvene radnike, piše Vilaggazdasag.
Mađarska vlada desnog centra pokrenula je u ožujku paket oštrih fiskalnih mjera kako bi do 2013. uštedjela oko 900 milijardi forinti i smanjila proračunski manjak na 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U sklopu tih mjera vlada je ovaj mjesec odobrila nacionalni plan zdravstvene reforme za očuvanje bolnica, poboljšanje zdravstvene zaštite i zaustavljanje egzodusa medicinskih radnika iz zemlje.
Uppt, 13.06.2011./m.v.
Povrćem do ravnog trbuha!
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 01 Lipanj 2011 13:37
- Hitovi: 4313
Objavljeno: T-portal
http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/127437/Povrcem-krenite-u-borbu-za-ravan-trbuh.html
Povrćem krenite u borbu za ravan trbuh
Iako voće predstavlja odličan način izbjegavanja nakupljanja viška kilograma te najbolji izbor za grickanje između obroka, ne treba zaboraviti i čarobnu moć ukusnoga povrća. Ovoga proljeća počastite se slasnim salatama i svježim povrćem te uživajte u vitkoj liniji i ravnom trbuhuGotovo svaka žena početkom proljeća pokušava dosegnuti cilj ravnoga trbuha, no ponekad se ta misija čini potpuno nemogućom. Čak i uz zdravu i uravnoteženu prehranu te redovito vježbanje, čini se da su masne naslage i više nego odlučne ostati na području trbuha.
U borbu protiv masnih naslaga treba krenuti svježim i ukusnim povrćem koje će izravnati trbuh, a vama podariti besprijekornu liniju. Naime, povrće je prepuno antioksidansa koji pomažu tijelu izbaciti sve toksine i štetne tvari iz organizma. Osim toga, određena vrsta povrća ima čarobnu moć ravnanja trbuha te topljenja nakupljenih masnih naslaga.
Stoga na svoj svakodnevni meni uvedite točno određene vrste povrća, umiješajte ih u ukusne salate te uspješno otopite masne naslage, izravnajte trbuh i zablistajte ovoga proljeća.
Brokula i cvjetača
Ovo povrće prepuno je vitamina, a njegovi sastojci oslobođeni kalorija bogati su antioksidansima i vlaknima. Nutricionisti tvrde da se tajna skidanja kilograma krije u povećanju unosa vlakana u tijelo. Stoga, ako se željno želite riješiti masnih naslaga na trbuhu te povećih 'ljubavnih ručki', svaki dan uživajte u ovome bijelom i zelenom ukusnom povrću. Osim toga, brokula i cvjetača usporit će rad vašeg probavnog sustava te će vam dati osjećaj sitosti i umanjiti želju za hranom.
Ljute papričice
Ukoliko imate spor metabolizam, svakako na svoj dnevni meni uvrstite i ljute papričice. Naime, ovo povrće sadržava 'magični sastojak' - kapsaicin koji ubrzava otkucaje srca, podiže metabolizam i potiče gubitak težine. Time ubrzava i sam rad cijeloga metabolizma te olakšava topljenje kilograma i ravnanje trbuha. Ljutkasto povrće odlično topi masne naslage i kalorije, stoga svakako pokušajte prilikom kuhanja upotrijebiti maštu te kombinirati papričice u raznim jelima.
Mrkva
Mrkve su prepune karotena, tipa vitamina A. Naime, upravo ovaj sastojak čisti organizam od nakupljenih toksina koji često uzrokuju napuhnutost i povećanost trbuha, a upravo nakupljeni toksini pogoduju i formiranju masnih naslaga na području trbuha. Željenu vitku liniju i zdrav metabolizam moći ćete ostvariti baš uz pomoć ovoga finoga povrća od kojega možete napraviti ukusne salate ili slasne sokove.
Češnjak
Nutricionisti su otkrili da je upravo češnjak jedan od najboljih prirodnih diuretika te da je savršen po pitanju smanjivanja masti i toksina u tijelu. Prirodni sastojci češnjaka uspijevaju istopiti veće količine masti u tijelu sprečavajući stvaranje masnih nakupina na području trbuha. Stoga prilikom pripremanja obroka ove činjenice svakako treba uzeti u obzir te ovo superzdravo povrće uvrstite na svoj svakodnevni meni.
Rotkvica
Ovo čudesno povrće ima visok udio željeza i magnezija. A zahvaljujući upravo tim elementima, konzumacija rotkvica olakšava gubitak kilograma te čišćenje sluznica. Ovu vitaminsku bombu svakodnevno uvrstite u ukusne proljetne salate te uživajte gledajući kako se vaš trbuh smanjuje.
Tekst za web Udruge poslala Sanja iz Zenice, svibanj 2011.