Prehrana

Istjerivači šećera

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 18 Ožujak 2012 13:33

Napisao/la Mirela Vidovic

Hitovi: 4706

Kratki sažetak priručnika „Istjerivači šećera“ 

Kad govorimo o ISTJERIVAČIMA ŠEĆERA, govorimo u smislu stila života, umjesto riječi «dijeta». Zapravo, istjerivači šećera karakteriziraju najprilagodljivi način prehrane jer omogućuje pravilnu ishranu bez strogih selekcija, samo je potrebno reducirati uzimanje velike količine ugljikohidrata baziranih najviše na šećerima (lošim tj. brzim). I to je sve. 

Metabolizam – podrazumijeva izmjenu tvari, a riječ je o brojnim procesima koji namirnice pretvaraju u tvari što ih naše tijelo može koristiti. Metabolizam je složen proces (npr. u metabolizmu sudjeluje 340 različitih gena zaduženih za metabolizam hrane!!).Središnju ulogu u metabolizmu hrane ima jetra. 

Što naš organizam iskorištava u procesu metabolizma? 

1)     Ugljikohidrati – (biljnog i životinjskog porijekla) – najviše ih koristimo u obliku škroba i šećera.Svi se ugljikohidrati pretvaraju u glukozu – koja je glavno gorivo za organizam.Ona se u organizmu pretvara u gorivo,  ili se u obliku glikogena taloži u jetri i mišićima za kasniju upotrebu, a ono što ostane pretvara u masnoću. 

2)     Bjelančevine – koje se sastoje od aminokiselina i tvore građu svih naših stanica (23 aminokiseline). Aminokiseline se oslobađaju iz bjelančevina pod utjecajem enizma iz gušterače. 

3)     Masti – ili lipidi – složene molekule sastavljene od masnih kiselina, a dobivaju se od namirnica biljnog i životinjskog porijekla. One se probavljaju uz pomoć enzima lipaze koji se nalazi u gušterači. Žuć iz jetre masnoću rastvara ili emulgira.  

INZULIN

 ü  Spremnik inzulina je gušterača (otprilike 200 jedinica inzulina, a izlučuje ih oko 25-30 pri normalnim životnim funkcijama).

ü  Inzulin poput «metle» tjera u stanice i tijelo aminokiseline i slobodne masne kiseline gdje potencijalnu energiju pretvara u zalihe masti i glikogena (koji se pretvara u glukozu tj. energiju) za kasniju upotrebu.

ü  Inzulin je jedini hormon koji može spriječiti da se razina šećera (glukoze) povisi, s jedne strane, a glukagon (koji se taloži u gušterači) spriječava da razina šećera padne. (pazi jedno je GLIKOGEN, a drugo GLUKAGON).

ü  Dakle, INZULIN je tzv. hormon blagovanja, a GLUKAGON je hormon gladovanja.

ü  Inzulin spriječava hiperglikemiju (visoki šećer) , a glukagon hipoglikemiju (niski šećer). 

Dakle, što smo više gladni tj. gladujemo organizam koristi GLIKOGEN iz jetre. Dovodimo se do HIPOGLIKEMIJE, gdje nastupa pojačano lučenje GLUKAGONA – znači što smo više gladni glukagon se povećava na račun masti koje se pretvaraju u glukozu, te vraća šećer u normalu.  No, ako pojedemo previše (što se najčešće događa kad izgladnimo) na taj način pojača se IZNULIN zbog prejedanja, i ta dva enizma se stalno SUDARAJU, tj. stvara se otpornost prema pravilnoj razini inzulina – što se zove METABOLIČKI SINDROM «X».  

To jednostavno znači, najgore što možemo raditi je stalno biti na nekim dijetama, pa se malo prejedamo, pa malo ne. Kada se hoćemo vratiti u normalu tj. normalnoj prehrani, inzulin ne djeluje kako bi trebao tj. ne pretvara glukozu u potrebnu energiju već pohranjuje masti, a s druge strane također se glukagon pretvara isto u masti umjesto da daje energiju. 

Dakle, INZULIN  zaustavlja  (spriječava) LIPAZU (enzim razgradnje masti) iz gušterače da razgradi nakupljene masnoće. Krajnji rezultat obiju procesa – je nakupljanje masti.  na taj način se stalno povećava razina lipoproteina lipaze (nije isto kao lipaza) enzim koji pridonosi nakupljanju masti. Tako funkcionira organizam koji stalno podvrgavamo prejedanjima i raznim «šit» hranama da ne kažem «prežderavanjima». Gotovo sve prelazi u masne zalihe.  

ZAKLJUČAK

o    Nakon konzumiranja 50-100 grama glukoze u obroku bogatom šećerom (op. Mirela: npr. 10 dkg čokolade, par napolitanki, par keksa, 1 komad kolača – govorim o najgorim oblicima) razina IZULINA se povećava i ostaje tako i po nekoliko sati. 

o    EKLATANTNI PRIMJER: Ako 3x dnevno (a pogotovo prije spavanja) pojedemo obrok bogat ugljikohidratima (glikogenima), razina inzulina ostat će povišena najmanje 18 sati. Pokušajte si zamisliti našu jadnu gušteraču koja mora proizvoditi inzulin koji mora gurati masnoće u sve naše stanice punih 18 sati. To je bit svega.  Gušterača i jetra se umore – i sve zapravo odlazi u čistu mast. Iz svega navedenog, znamo koje namirnice potiču višak inzulina i koje treba uzimati.

Dobro se držati tablica GLIKEMIJSKOG INDEKSA (GI) i namirnice sa najvišim GI treba ili izbjegavati ili uzimati u kontroliranim količinama. 

Glikemički indeks – mjeri se prema razini glukoze koju stvaraju. Početna brojka je 100, i namirnice se sortiraju od najvišeg prema najnižem.  (zanimljivost INZULIN je otkriven 1921. dr. Banting i dr. Best), a Tablicu GI osmislio je dr. Crapo 1976.g.)

Važno:

ü  Primjeri: žitarice, integralni kruh i žitne pahuljice (osim kukuruznih) – sadrže mnogo vlakana i mekinja -  a najvažnije SPORE tj. DOBRE ŠĆERE koji nam najmanje 4-5 sati daju potrebnu energiju (ne talože se u masti, i ne stvaraju nagla povišenja ili smanjenja inzulina). GI im je između 50 – 65

ü  obratiti pažnju na gomoljaste plodove (krumpir, pastrnjak, mrkva, cikla, repa) imaju visoki GI s obzirom da njihovu nisku nutritivnu vrijednost – GI između 90-95.

ü  voće: lubenice, ananas, grožđice, zrele banane – imaju vrlo visok GI 65-70, s obzirom na niskokalorijsku vrijednost.

ü  npr. orasi i kikiriki, suhe marelice, smokve  – imaju veliku kalorijsku vrijednost, ali niski GI 15-30, ali zato moramo kontrolirati količine.

ü  grah, leća, bob, slanutak, mahune, rajčice, soja, zeleno povrće- GI od 15 – 40 (grahorice).

ü  mlijeko i mliječni proizvodi (govorimo o malomasnim) imaju GI 30-35.  Regulirajući  pravilnom prehranom lučenje inzulina (tj. pretvaranjem glukoze u energiju) možemo uvelike utjecati na količinu masti i kolesterola, na dijabetes, aterosklerozu te razne komplikacije. Osim toga, možemo kontrolirati lučenje glukagona  koji djeluje na metabolizam masti.  

Kratki sažetak priručnika „Istjerivači šećera“ pripremila Mirela Vidović, Uppt, studeni 2005.

(Up Dated, ožujak 2012.)

Priručnik «ISTJERIVAČI ŠEĆERA» -manje šećera, manje masnoće Autori: grupa autora: M.Leighton, Sam. S. Andrews, Morrison C.Bethea, Luis A.Balart:

Izdavač: Fidas, Zagreb, 1999. 

«Istraživači šećera» izazvali su revoluciju u načinu prehrane u New Orleansu, Louisiana.Naime grupa atora, sve liječnici i nutricionisti, nisu «otkrili ništa novo» već su sva saznanja o lošem načinu prehrane sublimirali u jednu knjižicu – priručnik kao jedan od načina kontroliranja tjelesne težine

• < Prethodno
• Slijedeće >