Prehrana

ŠTETNA «PRIKRIVENA» SOL U HRANI

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Rujan 2009 18:37

Hitovi: 10486

Objavljeno: Poslovni dnevnik/srpanj 2009/Autor: irena Švenda, dipl.nutr.

Sol skrivena u polugotovoj i gotovoj hrani učetvorostručuje unos dnevne potrebe, šteti bubrezima i dovodi do osteoporoze i karcinoma želuca. 

Kuhinjska sol ili natrij-klorid neophodna je za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Sol, naime, pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; ipak čini se da danas, ta ista tvar uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.  Razvojem prehrambene industrije, novim procesima prerađivanja hrane te težnjom za "okusima" današnji čovjek unosi prosječno oko 5 do 10 grama soli više u odnosu na fiziološke potrebe.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno. Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.  

Corn flakes nije zdrav doručak
Danas još uvijek nismo u potpunosti svjesni da veći dio soli u organizam unosimo putem gotove i polugotove hrane i konzumacijom obroka u restoranima, kao što su radničke menze.  

Skrivenu sol nalazimo u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo. Samo neki od primjera polugotove i gotove hrane koja predstavlja značajan izvor skrivene soli su kobasice, suhomesnati proizvodi, paštete, tvrdi sirevi i sirni namazi, grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacia, gotovih umaka, senfa, majoneza, hamburgera, juha iz vrećice, polugotovih jela poput ragua i mnoga druga.  

Zanimljivo je da je corn flakes, koji se reklamira kao odličan doručak, izvor velike količine skrivene soli, a čak i okusom može zavarati, jer je lagano sladak. Kruh koji se svakodnevno nalazi na našim tanjurima također uvelike doprinosi količini soli unesenoj u organizam. Nažalost, skrivenu sol u već gotovim namirnicama i jelima ne možemo samostalno mijenjati, već je potrebna inicijativa i suradnja i od strane prehrambene industrije i institucija vlasti kako bi se promijenio trend visokog dodavanja soli u hranu.  

Neke zemlje poput Velike Britanije provele su javno zdravstvenu inicijativu u kojoj je u suradnji s prehrambenim industrijama smanjena količina dodane soli u gotove i polugotove proizvode. Rezultati su bili zapanjujući, budući da se kroz 4 godine provedbe akcije količina soli u gotovoj hrani smanjila za 45% što je rezultiralo i uštedom od 15 % u potrošnji lijekova.  

Francuzi su akcijom za smanjenje soli u prehrani uspjeli smanjiti dnevni unos sa 10 g na 8 g, što je još uvijek više od dopuštenih vrijednosti, dok su

Finci postigli zapanjujuće rezultate u smanjivanju smrtnosti kod ljudi srednje životne dobi u iznosu čak od 80%.  Smanjenje količine soli u gotovim i polugotovim proizvodima nema samo za posljedicu poboljšanje zdravlja, već je i ekonomski isplativo budući da su uštede i u segmentu potrošnje liječenja veće. Ipak smanjivanje soli u već gotovoj grani treba učiniti postupno, kako ne bismo dobili negativan učinak u proizvodnji 'bljutave' hrane.  Začinsko bilje može nadomjestiti sol

Smrtnost smanjena za 20 posto
Najznačajniji negativan utjecaj soli je povećanje rizika od pojave visokog krvnog tlaka, a za osobe koje već pate od hipertenzije jedan od prvih koraka je promjena prehrambenih navika posebno kroz reguliranje unosa soli.  Smanjenje unosa soli putem hrane ima niz pozitivnih zdravstvenih, ali i ekonomskih učinaka budući da se povećava učinak lijekova za reguliranja krvnog tlaka, smanjuje učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%.  

Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te smanjenom riziku nastanka osteoporoze. Iako su fiziološke potrebe organizma svega oko 1 gram soli dnevno, Svjetska zdravstvena organizacija taj unos ograničila je na oko 5 grama, a u razvijenim zemljama, gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednost od 20 grama, što je alarmantna činjenica.

Autor: Irena Švenda,dipl.nutr.
Preuzeto za Uppt, rujan 2009./mv

Istraživanje provedeno u SAD pokazuje kako bi smanjenje prosječne dnevne konzumacije soli za samo 3 grama moglo spasiti živote 92000 Amerikanaca godišnje.

Na taj način bi se godišnje spriječilo 66000 moždanih udara i 99000 srčanih udara, te zdravstvenom sustavu uštedjelo 24 milijarde dolara troškova, objavili su znanstvenici s University of California.

Po njihovim riječima, pozitivan učinak bi bio usporediv sa smanjenjem broja pušača za 50%, značajnog smanjenja broja pretilih osoba ili sveopćom primjenom lijekova namijenjenih snižavanju koncentracije kolesterola u krvi.

Pretjerana konzumacija soli pridonosi povišenom krvnom tlaku i razvoju bolesti srca.

Gotovo 80% dnevnog unosa soli se pripisuje prerađenoj hrani.

Prosječni muškarac u SAD dnevno unosi 10,4 grama soli, a žena oko 7,3 grama soli dnevno, objavio je New England Journal of Medicine.

PLIVAzdravlje

http://www.vitamini.hr/6615.aspx

Objavljeno 26.01.2010.

• < Prethodno
• Slijedeće >