Djeca

NEZDRAVA ŠKOLSKA PREHRANA:

Detalji

Objavljeno Subota, 10 Studeni 2007 02:11

Hitovi: 9289

Objavljeno> 13.03.2006. Jutarnji list

Gotovo je nevjerojatan podatak da učenici u školi piju mlijeko jednom tjedno ili čak u dva tjedna, ali i da polovica djece ništa ne jede prije odlaska u školu.

ZA RUČAK PIZZA, ĆEVAPI ILI MESNI DORUČAK  

Gotovo je nevjerojatan podatak da učenici u školi piju mlijeko jednom tjedno ili čak u dva tjedna, ali i da polovica djece ništa ne jede prije odlaska u školu

ZAGREB - Hrana koju u školama konzumiraju hrvatski učenici sve je sličnija onoj iz fast fooda.

Ćevapi, hamburger, prženi krumpirići, pizza i hot dog samo su neki od nezdravih proizvoda na kojima se u mnogim školama temelji školska prehrana.

Da se hrvatski školarci hrane loše i nekvalitetno, stručnjaci upozoravaju već godinama. Još 1999. Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo donijeli su dokument pod nazivom Hrvatska prehrambena politika u kojem se ističe i važnost osiguravanja zdrave prehrane učenika u školama, no i dalje se u školama jede nezdravo. 

 Povrće jednom mjesečno

Što sve jedu djeca, najbolje svjedoče sami školski jelovnici. U Osnovnoj školi Ante Kovačića u Zlataru samo se jednom mjesečno jede povrće, jednom je tjedno na meniju mliječni obrok (voćni jogurt i pecivo ili kakao i linolada), a ostatak tjedna namijenjen je brzoj hrani: jedan dan su čaj i sendvič, drugi dan hot dog ili pizza, a treći hamburger ili burek.

"Užina nam je nekakva stara skorena pašteta ili sirni namaz koji izbjegavamo, hrenovka koja to nije, čaj ili mlijeko za koje petašima kažemo da ga za svaki slučaj ne diraju ili kozje mlijeko koje je smeđe. Pizza je spljoštena, tvrda i povrh svega hladna. Ništa od toga ne jedem da ne dobijem salmonelu"(komentar učenika o kvaliteti školske prehrane na web portalu www.odlikasi.hr)

Učenici OŠ Srdoč u Rijeci dva puta mjesečno hrane se kao u bivšoj JNA: za obrok dobiju mesni narezak iz konzerve! Ostatak mjeseca jedu paštetu, sirni namaz, trajnu salamu, čaj ili sok.

Učenici Osnovne škole Mladost u Zagrebu prošli su tjedan na meniju tri puta imali svinjetinu - s tjesteninom, zeljem te pečenu s rižom, jednom junetinu - juneći paprikaš s tjestom, a jednom ribu - pohani oslić i grah salatu. Sastavljanje jelovnika u školama limitirano je već  utvrđenim cijenama jer mliječni obrok stoji  3,5, a ručak 6 kuna. A s takovim cijenama, teško je ugodini učeničkim željama.

Djeca najviše vole tjesteninu i stalno bi jeli tijesto s čokoladom. Moguće je da je takva današnja njihova prehrana kod kuće.

Tri puta tjedno fast food dobivaju i učenici OŠ Poreč, ali u toj školi na meniju nema niti jednoga mliječnog obroka!

Prema rezultatima istraživanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, zbog loše prehrane prekomjernu tjelesnu težinu ima 11 posto školske djece u dobi od sedam do 15 godina.

Mr. Katica Antonić iz Odjela za prehranu HZJZ-a istaknula je kako je u prehrani djece sve više rafiniranih namirnica i praznih kalorija koje se unose slasticama i pecivom.

 Upozorila je da se prehrambene navike stječu kod kuće, a roditelji često nisu svjesni da loš izbor namirnica rezultira debelom djecom i debelim odraslim ljudima. Kao primjer, navela je škole u Kloštar Ivaniću i Klinča Selu gdje roditelji zahtijevaju da se djeci u školskom obroku umjesto kuhane hrane daje sendvič!

 U školskim kuhinjama jedu uglavnom učenici nižih razreda, a obrok se najčešće sastoji od namaza, narezaka, polutrajnih salama, pizze i krafni. Ankete su također pokazale da djeca neredovito uzimaju obroke, a gotovo polovica djece ne jede ništa prije polaska u školu.

Do sličnih su rezultata došle i učenice OŠ Frana Galovića u Zagrebu.

Prečesto suha hrana

Anketa koju su one provele među učenicima 7. i 8. razreda, pokazala je da kod 45 posto učenika u prehrani prevladavaju sendviči, a ne kuhani obroci te više od polovice učenika ima samo jedan obrok dnevno, iako bi djeca školske dobi trebala imati pet obroka dnevno!

Od pića najviše piju gazirana, a od mesa najviše jedu perad i svinjetinu. Ribu više puta tjedno jede samo deset posto učenika.

 Hrvatski učenici definitivno piju i premalo mlijeka. Šokantan je podatak da je mlijeko na meniju većine škola samo jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Preostale dane škole djeci umjesto mlijeka nude čaj ili Cedevitu.

 Opasnost od kroničnih bolesti

- To je iznimno loše jer mlijeko ima komponente koje osiguravaju da se djeca ne debljaju. Djeca bi dnevno morala popiti najmanje četiri decilitra milijeka i to onoga s više masti jer su njima iznimno važni vitamini koji dolaze iz mliječne masti. Dokazano je da žene koje u djetinjstvu nisu pile dovoljno mlijeka, češće pate od osteoporoze - upozorila je prof. dr. Jasmina Havranek, dekanica Agronomskog fakulteta.

Kao posljedica nepravilne prehrane mogu se razviti i razne kronične bolesti (srčane bolesti, povišeni tlak, šećerna bolest).

Gojaznost je važan čimbenik u nastanku poremećaja psihičkog zdravlja, posebice u razdoblju adolescencije.

 Što o hrani u školama kažu stručnjaci

 Djeca bi za objed trebala jesti jela od mesa, povrća, ribe i žitarica, ističe se u smjernicama za cjelovit pristup unapređenju školske prehrane koje su izradili stručnjaci iz HZJZ-a.

Nadalje, na školskom bi se jelovniku za ručak svaki dan morali naći svježe povrće i svježa salata te svježe voće ili sokovi. Dva do tri puta tjedno na meniju bi moralo biti meso, i to jedan do dva puta tjedno perad, a najmanje jednom tjedno riba. Jedanput tjedno trebale bi se jesti mahunarke (grah, leća).

Hrana koja se priprema u školskim kuhinjama ne bi smjela sadržavati zaprške, a u pripremi obroka morala bi se koristiti isključivo biljna ulja.

Velika Britanija: Goli kuhar u školama

Za kvalitetnije obroke britanskih školaraca javnom kampanjom na TV kanalu Channel 4 izborio se “Goli kuhar” Jamie Oliver. Kada je u jednoj od svojih emisija djeci za 40-ak penija djeci trebao pripremiti ručak, taj svjetski poznati kuhar uvidio je da se za taj novac britanskim školarcima nudi isključivo nezdrava hrana, poput prženih krumpirića, hamburgera i smrznutog mesa.

 Oliver je o prehrani britanskih školaraca snimio i poseban dokumentarac, a lavina koju je pokrenuo kulminirala je peticijom sa 271 tisućom potpisa predanom premijeru Tonyju Blairu. Nakon toga je britanska vlada povećala sredstva za prehranu školaraca, a u suradnji s nutricionistima izrađeni su i novi školski jelovnici. 

Zadovoljan postignutim, Oliver je izjavio da su promjene došle sa zakašnjenjem od 20-ak godina. Hrvatska, nažalost, još nema svog Jamieja Olivera koji bi se izborio za zdraviju prehranu učenika u školama.  

Preuzeto sa T-portala/ Datum objave 13.03.2006 /Jutarnji list/

• < Prethodno
• Slijedeće >