UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
LUBENICA
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 28 Srpanj 2009 23:00
- Napisao/la Mirela Vidovic
- Hitovi: 10978
LUBENICA PROTIV ŽEĐI I ZA ZDRAVLJE
Lubenice su najpoznatije voćno ljetno osvježenje u svim kombinacijama. Ohlađene lubenice su najbolje za gašenje ljetne žeđi! Međutim, ovo divovsko voće sadrži izuzetno puno vitamina i minerala. Lubenice najbolje uspijevaju u toplim ali ne previše vrućim podnebljima, primjerice u južnim i jugoistočnim zemljama Europe (Italija, Kreta, Malaga, Azurna obala), Izraelu, Sjevernoj Africi, a kod nas najbolje u dolini Neretve.
Postoje brojne vrste lubenica kao što su: dinje, mrežaste lubenice, kantalupe i charentais.
Djelotvorne tvari
Meso lubenice (izrazito crveno ili žuto) sadrŽi brojne karotene, koji se u metabolizmu razgrađuju u važan vitamin A koji stimulira ljudske gene, a time i inteligenciju. Karoteni potiču stvaranje molekula koneksina, iz kojih nastaju sitni kanalići, kroz koje hranjive tvari iz krvi ulaze u živčane stanice.
Lubenice sadrže veliku količinu prirodoksina (vitamin B6), koji djeluje poput «škara» kojima se molekule bjelančevina režu u komadiće kako bi se poboljšao proces probave. Iz tog razloga vrlo često se meso (sirovo ili termički obrađeno) servira zajedno sa lubenicama ili dinjama (osobito pršut!). Na taj način piridoksin svaki dan «brine» o sintezi bjelančevina u tijelu.
Dokazano je da već nakon 10 minuta od konzumiranja lubenice, u crijevima enzimi i žućne soli pretvaraju karotene u vitamin A. Ove nove molekule okretno vijugaju kroz crijevne stjenke i prodiru kroz krv do jetre i stanica, kako bi obavile svoj posao pomlađivanja (kosti, zubi, oči, koža, kosa, nokti). Molekule vitamina A posebno intenzivno štite sluznice u tijelu od slobodnih radikala, virusa, bakterija i drugih opasnosti.
Lubenice sadrže i puno niacina (vitamin B3, za disanje stanica), folne kiseline (za rast, stvarenje krvi, lijepu kosu i kožu), željeza (pogonskog goriva za mozak i živce). Velika koncentracija vitamina C važnog za održavanje imuniteta, raspoloženja i koncentraciju.
Lubenice sadrže vrlo malo kalorija cca 25-30 na 10 dkg, ali zato i mala količina daje sitost na duže vrijeme, te se može konzumirati i više puta dnevno!!! Lubenice su dar prirode – sočne i protiv žeđi, slatke i zdrave, te ujedno izvrstan diuretik i pročistać bubrega i mjehura.
Prigodni savjeti
POGLEDAJATE RECEPT
1) Za veće društvo, lubenica može poslužiti kao zgodna «zdjela za voćnu salatu» i to tako da je se raspolovi, polovice izdube, sočno meso nareže na kriške te pomiješa sa ananasom, dinjom,grožđem, breskvama i ostalim voćem. Obavezno dodati malo paprene metvice (mente) koja je odličan dodatak ljetnim voćnim salatama! Izdubljene kore napune se voćem i stave u frižider. Izvrsna i maštovita voćna salata!
2) Osvježavajući desert također od polovice lubenica koje smo pomiješali sa sokom od ribizla. Izvrsna salata a također nakon obroka osvježava dah!
3) Koštice se mogu pržiti i poslužiti kao grickalice. Žutu lubenicu u Italiji serviraju uz pršut kao predjelo, a jednako tako je ukusna sa sirom ili uz sirovu hranu.
4) Narežite lubenicu i dinju na sitne komadiće, promiješajte mikserom (ili «štapom») te dodajte mlijeko (može i sojino), ili jogurt i malo vanilije, te komadiće leda. Dobit ćete izvanredan osvježavajući shake (napitak)!
5) Umjesto vitaminskih preparata iz ljekarne, uz pomoć lubenica možete u potpunosti pokriti osobne potrebe za vitaminom C, naročito u ljetno vrijeme.
Iskoristite ljeto, neka lubenice budu svaki dan (i više puta dnevno) na Vašem stolu, u svim kulinarskim kombinacijama!!
Pripremila: Uppt/srpanj 2014./Up Dated, srpanj 2018.
Izvor podataka: knjiga «Ljekovitost voća i povrća», Hrana koja liječi, autori K. Oberbeil, dr. med. Christiane Lentz, Veble Commerce, 2005.
JOGURT
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 19 Svibanj 2009 10:55
- Hitovi: 5123
JOGURT
Jogurt je niskokalorična namirnica i ovisno o vrsti mlijeka iz kog je priređen može imati i različitu kalorijsku vrijednost. Tako primjerice 100 grama jogurta priređenog od punomasnog mlijeka daje oko 150 kcal (627 kJ), dok onaj dobiven vrenjem nemasnog mlijeka daje svega 45 kcal (190 kJ). Dodatak voća i šećera i nemasnom jogurtu povećava i kalorijsku vrijednost, tako nemasni voćni jogurt uz dodatak jagode ima energetsku vrijednost približno 70 kcal (300 kJ). Predstavlja izvrstan izvor kalcija i fosfora, minerala neophodnih za pravilan razvoj i rast kostiju i zubi. Sadrži i značajne količine vitamina B2, neophodnog za pravilno stanično disanje i dobivanje energije iz ugljikohidrata, masti i nekih aminokiselina. Jogurt daje i vitamin B12, koji je uz ostalo neophodan za rast i razvoj stanica, za pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca i za održavanje živčanog sustava.
U jogurtu su prisutne na tisuće mliječnih bakterija koje u procesu vrenja stvaraju mliječnu kiselinu, a na nivou crijeva potiču stvaranje zdrave bakterijske flore. Sposobnost fermentiranog mlijeka i jogurta da posjeduje stimulirajući i zdrav utjecaj na organizam, zapravo najviše ovisi o broju živućih mikroorganizama prisutnim u samom proizvodu. Što je proizvod svježiji veći je broj živih bakterija sadržan u njemu i veća je vjerojatnost da će sve te bakterije preživjeti prolaz kroz probavni trakt, odnosno kroz želudac koji može postati mjesto “umiranja” bakterija uslijed djelovanja želučane kiseline. Jedino “jaki” i svježi mikroorganizmi iz fermentiranih mliječnih proizvoda mogu doći na mjesto svog djelovanja – sluznicu crijeva i tu se “utaboriti”.
Najnovija ispitivanja na području znanosti o prehrani pokazala su da svi mikroorganizmi iz fermentiranih mliječnih proizvoda nemaju ista svojstva, te da svaki od njih posjeduje zapravo svoju jedinstvenu ulogu. Međusobnim povoljnim kombinacijama mikroorganizama postiglo se unaprijeđenije djelovanja mikroorganizama na nivou organizma. U tim kombinacijama oni jedan prema drugom pokazuju odnos koji se u znanstvenoj terminologiji naziva sinergistički odnos ili sinergizam. Jednostavno se može reći da je sinergizam međusobni odnos dviju ili više jedinki ili tvari ili pak molekula, zasnovan na principu da jedna tvar pomaže djelovanje druge i obrnuto. Mogli bismo jednostavno reći da se takvim odnosom dobiva maksimalno povoljan učinak svake pojedine tvari. Postoji jedan stari provjereni recept kako spremati tradicionalni jogurt kod kuće. Evo kako on glasi: “Litru mlijeka treba C (treba koristiti termometar). U takvo mlijeko°prokuhati i ohladiti do 41 dodaju se dvije žlice jogurta. Sve se skupa dobro promiješa i ostavi stajati na toplome oko 12 sati i zatim staviti u hladnjak. Idući se dan dvije žlice ovog jogurta mogu upotrijebiti za pripremu novog i tako iz dana u dan .
Jogurt nove generacije
Mikroorganizmi koji se u posljednje vrijeme sve više koriste kao dodatak fermentiranim mliječnim proizvodima pokazali su se mnogo otporniji na utjecaj želučane kiseline, dolaze u većem broju na ciljana mjesta u crijevima i posjeduju veći kapacitet svoje reprodukcije na ciljnom mjestu. U tome je prednost ovih mikroorganizama u odnosu na tradicionalne, koji e do sada koristili. Interes znanstvenika usmjeren je posebno prema dvjema bakterijskim vrstama, za koje se smatra da mogu zadovoljiti i najveća očekivanja: to su Bifido bacterium i Lactobacillus acidophilus. Te su dvije bakterije normalno prisutne u crijevnoj flori čovjeka zajedno sa ostalim bakterijama koje sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže organizma. Te bakterije nazivamo još i “protektivnim ili zaštitnim agensima ili čimbenicima”. Ti su mikroorganizmi u stanju “kolonizirati” crijevo, “prilijepiti” se na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti (“suparnici”) prema patogenim bakterijama koje uzrokuju infekciju.Posebno se vrsta Bifido bacterium pokazala vrlo otporna na djelovanje želučane kiseline i otporna je prema pojedinim proteolitičkim enzimima koji se luče u želucu i duodenumu. Ova bakterijska vrsta štiti od napada proljeva, održava ravnotežu mikroflore crijeva, smanjuje “štetu” koja nastaju nakon terapije antibioticima. I Lactobacillus acidophilus odolijeva djelovanju želučane kiseline i dolazi do crijeva bez da se raspadnei.
Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus rhamnosus prianjaju uz sluznicu crijeva i ne dozvoljavaju ostalim bakterijama, koje mogu biti patogene, pristup sluznici. Time direktno poput neke vojske štite sluznicu crijeva. Uz to, Lactobacillus acidophilus potiče djelovanje stanica leukocitne loze – makrofaga. Makrofazi su sposobni potpuno uništiti ili pak inaktivirati djelovanje mikroorganizama opasnih i štetnih po naše zdravlje. I u našim su se prodavaonicama počeli prodavati ovi izvrsni proizvodi u obliku mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka s dodatkom Lactobacillus rhamnosus.Takvi su proizvodi dobri dok su svježi i ako se ne kuhaju. Mnogo su manje kiseli od tradicionalnih jogurta i sigurno će postati omiljeni i među najmlađima naročito uz dodatak voća. Neosporno je da takvi proizvodi ako se svakodnevno koriste u odgovarajućoj količini (djeca 1,5 dl; odrasli 3 dl) posjeduju zaštitni i stimulativni učinak na zdravlje cjelokupnog organizma. Neka nam to postane svakodnevna navika i osigurat ćemo barem djelom provođenje sintagme koja se svakodnevno u medijima ponavlja – pravilnom prehranom do zdravlja. Jogurt dijeta Postoji više verzija dijete s jogurtom.
Ova je jednostavna, vrlo praktična i primjenljiva u kojoj su predviđena tri glavna obroka tijekom jednog tjedna.Primjer jelovnika3 puta tjedno umjesto glavnog obroka jede se:1 nemasni jogurt1 jabuka1 banana Koliko traje: Mjesec dana, ali može se primijeniti i kao način održavanja postignute tjelesne težine.Rezultat: Obećava smanjenje tjelesne težine za 3-4 kg mjesečno bez velikih odricanja. Mišljenje: Uz ovakav ‘’lagani’’ ručak važno je pojesti večeru koja sadrži sve važne hranjive tvari. Osim toga, ovu dijetu ne bi trebalo provoditi dulje od mjesec dana, a najviše dva mjeseca. Međutim, najbolje je provesti ovu dijetu prije ljeta – sad je idealno vrijeme, tek toliko da se izgubi poneki suvišni kilogram.
Autor: Donatella Verbanac, nutricionist
Preuzeto sa portala www.mojdoktor.hr/15.05.2009.
ZANIMLJIVOSTI
JOGURT ŠTITI OD KARCINOMA MOKRAĆNOG MJEHURA
Zagreb, 27.10.2008./ M.D.
JOGURT
Utvrđeno blagotvorno djelovanje ograničeno je samo na jogurt, a ne i ostale mliječne proivode, prenose Vitamini.hr. Dva serviranja jogurta dnevno smanjuju rizik od karcinoma mokraćnog mjehura za 40 posto, otkriva švedska studija koja je 9 godina pratila zdravstveno stanje 82 000 pacijenataSmatra se da zaštitu od karcinoma pružaju bakterije mliječne kiseline koje se nalaze u jogurtu.www.dnevnik.hr/vijesti/zdravlje
DRESING JOGURT-KOPAR
(preuzeto sa www.moja-kuhinja.com/svibanj 2009. )
Izvrstan dresing za salatu od friških krastavca, ili za ostale salate ili mesne obroke.
Sastojci:
• 250 ml jogurta ili vrhnja
• 1 mala žličica maslinovog ulja
• 1 žlica kopra (sušeni), ili može svježe sjeckani
• 1/2 male žličice friško mljevenog papra
• 1/2 male žličice bijelog luka u granulama (ko voli može i friški i to jedan mali režanj)
Ovakav dresing dobro je pripremiti par sati prije da se sastojci međusobno dobro prožmu. Sve sastojke ubacimo u flašicu da bi lakše promješali, a i čuvali u hladnjaku.
VIDI: dijete/dijetni programi/ Jogurt i jogurt dijeta
BANANA-BADEM-BROKULA
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 18:47
- Hitovi: 8283
Usporedba Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.IZVOR: PORTAL WWW.COOLINARIKA.COM
|
Stevia
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 16 Veljača 2009 19:38
- Hitovi: 10823
Iako je zapadni svijet još prije 78 godina proučio kemizam stevije, potpuno neškodljive biljke 300 puta slađe od šećera, političkim vezama i pseudoznanstvenim podmetanjima moćne su kompanije dva desetljeća tjerale svijet na trovanje umjetnim zaslađivačima...
U prosincu je, naime, Uprava za hranu i lijekove (FDA) u SAD-u dopustila neograničenu upotrebu stevije u ljudskoj prehrani, a milijuni dijabetičara te svih onih koji su ranije igrali rulet sa sve izvjesnijom kancerogenošću aspartama i ciklamata, konačno su odahnuli.
STEVIA
Stevija - biljka koja je ilegalna jer je prekorisna
Političke igre moćnih
Unatoč ekstremno slatkom okusu prirodnih spojeva u biljci Stevia rebaundiana, ona ne izaziva karijes, kalorična joj je vrijednost nikakva, što znači da ne deblja, a djelatni su joj sastojci otporni na temperature do 212 Celzijevih stupnjeva, pa se s njom može i kuhati. Navodno povoljno djeluje kod visokog tlaka, žgaravice te problema s tolerancijom glukoze.
Stoga se već stoljećima koristi u Brazilu i Paragvaju, a od 1971. dobrim je dijelom istisnula umjetne zaslađivače u Japanu te u Kini, J. Koreji, Tajvanu i Maleziji. No, kako se uopće dogodilo da biljka, koja je očito pravi dar prirode, gotovo dva desetljeća bude zabranjena u zapadnom svijetu, koji si komplimentira da je slobodan i demokratski, i zašto je stevija četvrt stoljeća bila na udaru rijetko prljavih korporacijskih kampanja?
Švicarski znanstvenik dr. Moises Santiago Bertoni otkrio je steviju 1899. u Paragvaju te ju je svrstao u porodicu krizantema, a 1931. francuski su znanstvenici izolirali stevizoide i rebaudizoide, koji steviji daju ekstremno sladak okus. Stevijine preparate u prehrambenoj se industriji najprije počelo koristiti u Japanu, u kojemu je njome danas zaslađena većina napitaka, a potom se njena upotreba stala širiti jugoistočnom Azijom. Tu su počeli problemi za proizvođače šećera, ali i kompanije poput Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača umjetnih zaslađivača, ozloglašenog po tome što je u Prvom svjetskom ratu prvi pokrenuo proizvodnju opasnih kemikalija.
U intervjuu za Večernji list američki ekonomist i pisac William Engdahl u lipnju je proglasio Monsanto za najopasniju kompaniju u proizvodnji GMO-a u svijetu. Kako je upitan postao opstanak vrlo profitabilne industrije, počele su političke igre u centrima moći, jer se steviju, kao biljku iz prirode, nije moglo patentirati. 1985. kvintet američkih znanstvenika zaključio je da su metaboliti stevizoida kancerogeni. Iako je 1991. jedna druga skupina znanstvenika zaključila da je prethodno istraživanje plod manipulacije, da bi “pod tim uvjetima čak i destilirana voda ispala kancerogena” te da nema govora o tome da je stevija opasna za zdravlje, o čemu se pisalo i u Oxford Journals, američka FDA iste je godine, na traženje “anonimnog žalitelja”, zabranila upotrebu stevije i njenih pripravaka u prehrani.
Na steviju se nije primijenila metoda FDA, utvrđena još 1958., da je sigurna svaka prirodna supstanca kod koje nisu prijavljene štetne posljedice, što je bio presedan. Kod odobravanja aspartama također je učinjen presedan, ali potpuno drugačiji. Nakon njegova otkrića 1965., zbog sumnji da izaziva tumor na mozgu, oko njega su se koplja lomila do 1981., kada je Ronald Reagan za povjerenika FDA postavio Arthura H. Hayesa, koji je dopustio ograničenu upotrebe aspartama, e kako bi do 1996. bile skinute sve restrikcije.
Dozvola za život
Bolonjski centar za istraživanje raka “Cesare Maltoni” 2005. je okrivio aspartam za niz raznih karcinoma, a još se uvijek istražuju sumnje da izaziva i depresiju, hiperaktivnost, vrtoglavice, osipe, napadaje panike kao i još štošta te da utječe na razvoj epilepsije, multiple skleroze i Alzheimerove bolesti. Legalizacija stevije u SAD, pak, nije uslijedila kao plod napora znanstvenika i građanskog aktivizma, nego tek nakon što su velike kompanije, pa tako i Coca Cola te Pepsi, uvidjele svoju računicu i najavile njenu upotrebu u svojim “sugarfree” proizvodima, zasićenima umjetnim sladilima. U međuvremenu je stevija u EU, pa i u Hrvatskoj, i dalje praktički ilegalna. Kao preparat za posebne prehrambene potrebe kupiti se može isključivo u biljnim ljekarnama.
Iz Ministarstva zdravstva ipak doznajemo da EU razmatra legalizaciju stevije, što je izgledno nakon što je to već učinio SAD i time dopustio zdrav i normalan život ne samo dijabetičarima nego cijelom čovječanstvu koje se zbog profita multinacionalnih kompanija desetljećima truje opasnim kemikalijama iz raznih proizvoda a da toga nije ni svjesno.
Autor Sergej Županić
Preuzeto sa:
http://www.vecernji.hr/lifestyle/zdravlje/3218329/index.do
Više o stevii pogledajte u nastavku:
http://www.vitamini.hr/5679.aspx http://www.poslovni.hr/128352.aspx
http://www.glas-koncila.hr/rubrike_prigovor_znanosti.html?news_ID=14959
http://nulakalorija.com/recepti/stevia-kako-napraviti-tekuci-zasladivac/
http://www.steviahr.com/index.php?option=com_content&view=article&id=81:Još o stevii:
Slađa od šećeraMAHUNARKE
- Detalji
- Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 18:40
- Hitovi: 11270
Na našem webu RECEPTI/NAMIRNICE – pogledajte
GRAH (Lat. Phaseolus vulgaris, engl. kidney beans);
GRAŠAK (Lat. Pisum sativum, engl. peas);
LEĆA (Lat. Lens esculenta ili Lens culinaris, engl. lentil);
SLANUTAK (Lat. Cicer arietinum, engl. chick peas, garbanzo);
SOJA (Lat. Glycine max, eng. soya beans);
AZUKI GRAH
(Lat. Phaseolus angularis ili Vigna angularis, engl. adzuki beans, field beans)
Azuki grah se u istočnoj Aziji koristi već preko dva tisućljeća, i to najviše u Kini, Japanu, Koreji i Tajvanu, pripravljen na mnogo različitih načina.Suhi azuki grah je malo tamno crveno ovalno zrno, veličine oko pola centimetra. S jedne strane ima uočljivi bijeli rub.
Zbog svoje tamno crvene ili smeđe boje i slatkastog okusa, tradicionalno se u spomenutim zemljama poslužuje u posebnim prilikama - na rođendanima, vjenčanjima, na novogodišnjim svečanostima i slično. Od njega se pripremaju posebno cijenjeno slatko tijesto, različiti kolači, sladoledi, preljevi za kolače, no, azuki grah se također može kandirati, koristiti u obliku slatkih umaka i variva; zrna se mogu klijati, ili se radi brašno od te vrste graha. Ono se također može pripremati uz rižu.Azuki se stavi u vodu da se namoči preko noći i nakon toga se kuha oko 40-tak minuta, ili 5-9 minuta u express loncu. Ako ga niste namočili, kuha se oko 20 minuta u loncu pod pritiskom. Suhi azuki ne zahtijeva dugo namakanje. Dovoljno ga je namočiti 1 sat prije kuhanja.Ako gledamo prehrambene vrijednosti, ova vrsta graha osim vitamina i minerala koji su prikazani u tablici, sadrži i vitamin A, B5, B11; te Cu, Mn, Na, Zn i mnoge druge korisne i zdrave spojeve i elemente.
ZELENA SOJA
(Lat. Vigna aureus ili Phaseolus aureus, engl. mung bean)
Zelena soja potječe sa područja Indije i Burme, a i danas su te zemlje, zajedno s Tajlandom i Indonezijom najveći proizvođači ove mahunarke ( oko 90 % svjetske proizvodnje). Kod nas se naziva zelena soja iako je po svojim osobinama sličnija azuki grahu i drugim vrstama graha nego soji. Postoje još smeđe i crne varijante ove mahunarke.Po prehrambenoj vrijednosti, zelena soja ima neka vrijedna svojstva.Zrno zelene soje sadrži oko 24% bjelančevina, koje su lako probavljive i visokovrijedne što ovu namirnicu čini pogodnom u prehrani djece, starijih osoba i invalida. Ovdje moramo napomenuti da zelena soja nije savršeni izvor bjelančevina pa bi ju trebalo kombinirati s drugim namirnicama koje imaju visok postotak aminokiselina koje sadrže sumpor.
Takve namirnice su žitarice, riža, sezam. Bogata je vitaminima A, B1, B2, C i niacinom.Zelena soja dobro čuva konzistenciju prilikom kuhanja na visokim temperaturama zbog termostabilnog viskoziteta njenog škroba. U kineskoj kuhinji se često koristi škrob zelene soje za izradu posebne prozirne tjestenine.Zelenu soja se najčešće koristi u zrnu ili polovicama u juhama, pirjanim jelima , rižotima. Može se samljeti u fino brašno od kojeg se prave mnogi deserti, kruhovi, slatkiši i glavna jela. Na tržištu postoje i poluproizvodi kao što je izolirani sojin protein (IMP - Isolated Mung bean Protein) koji se kao kvalitetan izvor bjelančevina stavlja u mnoge prehrambene proizvode.
U Azijskim zemljama, a u novije vrijeme i u SAD-u se mnogo koriste klice zelene soje.Sve mahunarke možemo klijati ali se najčešće klijaju zelena i obična soja. Klice zelene soje su još finiji izvor bjelančevina nego njeno zrno. Uz to su bogatije vitaminima ,a siromašnije ugljikohidratima ( manje kalorične). Npr. sadržaj vitamina C se u njima kreće u količini do 0.346 mg/g. Maksimalna količina ovog vitamina u njima je drugog dana klijanja ali su u tom stadiju klice prilično male. Uobičajeno vrijeme klijanja je 4-6 dana, ovisno o sobnoj temperaturi. Za klijanje se najidealnija temperatura od 18-24 °C.
Izvor podataka: Internet stranice Bio Vega/ Prirodna hrana / Žitarice, mahunarke, sjemenke ...
Vidi naš web: RECEPTI/GLAVNA JELA/JUHE
Uppt, dopuna 15.09.09./mv