Dijete

BRIGA IZJEDA

Detalji

Kategorija: Psihologija prehrane

Objavljeno Četvrtak, 31 Ožujak 2011 23:28

Hitovi: 4886

Kako bi izgledao život bez problema? Ne bi bilo bolesti. Svi bi imali dobro plaćeni i zanimljiv posao. Svi bi vas uvažavali i voljeli. Djeca bi vam bila dobra, zdrava i pametna. Partner bi do kraja života bio zaljubljen u vas. Vaši roditelji ne bi starjeli, razboljevali se i trebali vašu pomoć. Banke bi vam nudile kredit bez kamata…Ma, čovječe, gdje toga ima?! Naravno, toga nema ni na filmu! A život nije film. Život je težak. Kada to prihvatite, prestanete se „ježiti“ od problema na koje svaki dan nailazite. Problemi su tu, kako bi ih rješavali, ne zaobilazili, ili se pravili da ih nema.             

Svako od nas poznaje bar jednog ili čak nekoliko ljudi, za koje misli da su rođeni sa „zlatnom žlicom“, sve im u životu ide glatko, u svemu uspijevaju. Nikada se ne žale, ne traže pomoć, ne kukaju. Iako vam možda izgleda da u njihovom životu netko uklanja prepreke, a oni samo tako, uspijevaju baš u svemu, znajte da je to čisti privid. To su ljudi koji su naučili rješavati probleme jer su oni za njih izazov. Život je pun izazova. Kako vam to zvuči? Optimistično? A zašto ne biste prihvatili život kao optimističnu opciju?            

Ovih dana čitav svijet je suočen sa strahom od  potresa, tsunamija, radioaktivnog oblaka, uvijek se nešto nađe. Strah nas je i brinemo li za svoje zdravlje, nismo ni pesimistični ni nenormalni. Realna opasnost postoji. No, što ipak ne treba činiti? Ako zbog straha od moguće zaraze prestanemo izlaziti iz kuće, ako natjeramo sve svoje ukućane da hodaju po kući s maskom na licu, ako zovemo hitnu čim je netko pored nas kihnuo, mislim da znate, to je svakako pretjerana briga. Čak i da se zaista razbolite od novog virusa gripe, ne znači da ćete umrijeti od komplikacija. To su ipak samo rijetki slučajevi. Neka istraživanja su pokazala da se samo jedna trećina svih naših briga realizira, što znači da smo dvostruko češće brinuli bez veze. Eto načina da si zagorčite život!            

Jutro je osvanulo vedro, sunce vas poziva da provedete dan u prirodi, da uživate sa svojom obitelji u proljetnom vikendu. Ali, „crv“ u vašoj glavi, proizvede katastrofični scenarij: ako odemo izvan grada, moglo bi se dogoditi, da baka i djeda zatrebaju našu pomoć, jer se ovih dana nešto loše osjećaju, a i prognoza vremena nije baš pouzdana, u ovo doba godine, moglo bi i zasnježiti, a auto nema zimsku opremu…Ključna misao je moglo bi se dogoditi, što znači da ćete živjeti manje kvalitetno, strahujući od onog što se može, ali se vjerojatno nikada ne će dogoditi.            

Psihijatri o brigama govore kao o anksioznom poremećaju, jer se bave bolestima i njihovi pacijenti su došli do njih zbog toga što ne funkcioniraju u svijetu realnosti. I psihijatri razlikuju brigu koja ima realnu osnovu i onu koja se pojavljuje kao napad panike, bez vidljivog razloga i ozbiljno onemogućava kvalitetan život. Briga za egzistenciju, strah da je život ugrožen u trenutku požara, poplave ili potresa, normalna je reakcija na iznenadnu i nenormalnu situaciju. No, ako je život ispunjen paničnim strahom da se neka od katastrofa može dogoditi bilo kada, sada, slijedeći trenutak, to je psihički poremećaj.            

U današnjem svijetu imamo sasvim dovoljno realnih briga i nije potrebno dodavati im neke „izmišljene“. Svjetska kriza napala je i naše podneblje. Ljudi ostaju bez posla, a privreda nam baš i nije u nekom usponu još od rata. Dovoljno je da otvorite novine ili poslušate vijesti, pa da vas prođe optimizam, ako ste ga nekako uspjeli „ugraditi“ u svoj mentalni sklop. Sve ono što nas okružuje tjera nas da se oboružamo nekim zaštitnim mehanizmima. Probleme možemo pokušati riješiti analitičkim pristupom: razmišljamo kako je do njih došlo i zašto. Slijedeći korak je traženje rješenja. A možemo se praviti i da problem ne postoji. Ne mislimo na njega i nastojimo ga izbaciti iz glave. Jedini problem je što se neki problemi tako ne daju riješiti. Ako tri mjeseca niste platili struju i ignorirate taj problem, doći će vam ljudi iz Elektre i isključiti struju, a onda ćete imati i dodatni problem, kako živjeti bez struje!            

Život ispunjen brigama, onim realnim, ali i umišljenim svakako nije lijep. Možemo li stvari vidjeti na ljepši način i kuda će nas to odvesti? Kažu da je važno biti dobro informiran. Dakle, ono što saznate iz novina, „filtrirajte“, provjerite tko i zašto to objavljuje. Ako možete, izbjegnite posljedice po vas osobno. Ako su objavili da zatvaraju cestu prema Rijeci zbog rekonstrukcije, odgodite put u tom pravcu ili pronađite alternativni put. Ako su podigli cijenu goriva i povisili naknadu za cestarinu, razmislite nije li ekonomičnije putovati vlakom.

Ako saznate da vam je firma pred bankrotom, znate da to ne će biti samo vaš problem, ali svakako odustanite od namjeravanog preuređenja stana i dizanja još jednog kredita. Neke se stvari događaju mimo vaše volje i za njih niste odgovorni, ali to ne znači da vas ne će pogoditi posljedice tih događanja. Ono što možete je umanjiti štetu poduzimajući razumne korake koji jesu u vašoj domeni. Kukanje, ne spavanje i izjedanje brigom, nisu rješenja.             

Osim dežurnih katastrofičara, koji u svakoj objavljenoj vijesti vide potencijalnu opasnost, loše vijesti na neke ljude djeluju depresivno. Ma kako situacija bila ozbiljna, ne treba se defetistički prepustiti beznađu. Ljudi koji vjeruju da se mogu nositi s problemima i koji vjeruju u sebe, rjeđe upadaju u bezizlazne situacije. Oni koji misle da je ono što im se događa njihova „zla sudbina“ ne poduzimaju ništa da bi to promijenili. U psihologiji je fenomen poznat kao „lokus kontrole“, a znači, imam li ja moć da nešto promijenim ili sam nemoćni kotačić koji netko drugi pokreće. Vjerujete li da ste uspjeli dobiti posao u oštroj konkurenciji zbog svog znanja i sposobnosti, bit ćete uspješni i rezultati će se ubrzo pokazati. Mislite li da ste naprosto imali sreće, manje ćete se truditi i napredak u poslu bit će upitan. 

Za okvirić:           

Što je to zbog čega najčešće brinete? Vaše zdravlje? Umjesto da osluškujete lupanje svog srca i pomišljate da će vas lupiti infarkt, dogovorite sa svojim liječnikom sistematski pregled i provjerite važne pokazatelje zdravlja.  

Ostavite se nezdravih životnih navika, prestanite pušiti, oprezno s alkoholom i masnom hranom, više se krečite po svježem zraku, i živite s jednom brigom manje!  Ako vas brinu financije, oprezno s potrošnjom i ulaganjima.

Prvo platite račune a ostatak pažljivo podijelite na dnevnu potrošnju i kontrolirajte svaki svoj izdatak. Ne oslanjajte se na odgodu plaćanja i svoje kreditne kartice, jer će vas one uvaliti u dug, koji bi vas još dugo mogao brinuti. Brinete li zbog loših odnosa sa svojim bližnjima, budite ljubazni i opraštajte im što imaju malo vremena, slabe živce i što ne pokazuju više brige prema vama – niste ni vi bez grijeha.            

Roditelji obično previše brinu zbog školskog uspjeha svoje djece. Mnogi su do te mjere frustrirani što uspjeh nije bolji da zanemaruju sve ostale uloge svoje djece, a djeca su nepristojna prema starijim, ponekad agresivna prema vršnjacima, mnoga su bahata i nepristojna u školi prema nastavnicima. No, roditelji su zabrinuti samo zbog ocjena jer to je kriterij po kojem će se mjeriti njihova uspješnost. Sasvim krivo! Kada to uvidite, bit će kasno. 

Pripremila: IVANA SABOL 

• < Prethodno
• Slijedeće >