ALZHEIMEROVA BOLEST

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 20 Rujan 2010 10:08

Hitovi: 6686

(Alzheimers Diseases) 

Dr.sc. Ninislav Mimica, predsjednik HUAB-a Mira Dajčić, potpredsjednica HUAB-a i voditeljica Savjetovališta za članove obitelji oboljelih

Alzheimerova demencija je sindrom koji se javlja kao posljedica Alzheimerove bolesti. Bolest počinje postepeno, a s napredovanjem bolesti dolazi do sve veće pojave poremećaja ponašanja bolesne osobe u svakodnevnom životu. Bolesna osoba nije svjesna svih tih promjena, ali okolina oboljele osobe uočava promjene u ponašanju i ukoliko se neke od slijedećih promjena uočavaju kod člana Vaše obitelji ili na radnom mjestu – potražite stručno mišljenje liječnika – neurologa i psihijatra koji se bave problematikom Alzheimerove bolesti.

Promjene u ponašanju koje mogu upućivati da se radi o Alzheimerovoj bolesti:

1.    Poremećaj pamćenja: razvija se postepeno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.

2.    Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari – ključeva, naočala i sl.

3.    Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama.

4.    Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može  se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.

5.    Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.

6.    Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.

7.    Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.

8.    Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje sa izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.

9.    Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.

10.  Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.

Prvi i najizrazitiji simptom je gubitak pamćenja, nastavlja se psihičko propadanje i uz dosta dugo zadržavanje dobrog fizičkog izgleda pod pojmom „očuvane fasade“ dolazi i do fizičkog propadanja, te nepokretnosti.Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okoline poboljšava kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati ovaj niz simptoma bolesti koji mogu ukazivati na početak bolesti, također je važno rano upućivanje liječniku kao i kontaktirati Savjetovalište za članove obitelji oboljele osobe od Alzheimerove bolesti.

Objavljeno: Hrvatski časopis za javno zdravstvo, br. 18 od 7.travnja 2009.g.

www.hcjz.hr 

LINK - http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=14033 

Aktivnosti Savjetovališta za članove obitelji oboljelih

Savjetovalište djeluje u sklopu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest u Zagrebu, Vlaška ulica 24, sa stalnim radnim vremenom srijedom od 14:00 do 16:00 sati, kao i prema dogovoru, a sve informacije u vezi bolesti mogu se dobiti na SOS telefon 091/ 569 16 60 ili se pitanja mogu poslati na adresu Udruge.

Njihovo istraživanje, koje je objavljeno u istom časopisu, pokazalo je da ljudi koji boluju od šećerne i od Alzheimerove bolesti pamćenje gube sporije nego ljudi koji boluju od demencije ali ne i od šećerne bolesti.

Za MojDoktor: Lovro Lamot, dr.med./09.11.2009.

http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx?page=43&article=4620  

ZNAMO LI ŠTO JEDEMO!?

Detalji

Objavljeno Utorak, 31 Kolovoz 2010 11:09

Hitovi: 4759

http://www.jutarnji.hr/biste-li-ih-jeli-da-znate-od-cega-su-/882180/

Biste li jeli hrenovke i paštete da znate od čega su?

ZAGREB - Hrenovke, mesni naresci i paštete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom. Ovlašteni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga najčešće otkriva povećana količina polifosfata i natrijevog nitrita - emulgatora koji uzrokuju rak i uništavaju kalcij u kostima, zbog čega su posebno ugrožene trudnice i djeca.

Nema hranjivu vrijednost

Znak da je proizvođačima cilj isključivo zarada je povećana količina masti i vode, pogotovo u hrenovkama, kobasicama i salamama. Osim što takva hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.- Zna se da meso koje se koristi za kobasice, paštete i druge mesne prerađevine staro do nekoliko godina i riječ je o ostacima iz klaonica.

Međutim, mnogo je veći problem nešto drugo: ti proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim učinkom. Osim toga, ti emulgatori izvlače kalcij iz kostiju što može dovesti do osteoporoze ili u slučaju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. Često se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto goveđeg mesa, nalazi i do 80 posto svinjskog mesa koje je jeftinije - tvrdi dipl. ing. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Najgore je, tvrdi, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.Starost mesa u mesnim prerađevinama je, kaže Lasić, također nemoguće utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija. Sudeći prema rezultatima laboratorijskih istraživanja, u hrenovke, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa. Takva hrana se, prema zakonu, mora vratiti proizvođaču ili se uništiti spaljivanjem.

Hrenovke u vrtiću

No, mesni ostaci ipak završe na tržištu jer inspekcije nisu usklađene i kontrola obuhvaća samo mali broj uzoraka.- Imali smo slučaj da je u jednoj vrsti hrenovki bilo samo 10 posto bjelančevina. To znači da je u njima mnogo više masti i vode nego što smije biti, ali i više polifosfata i drugih aditiva. Naš je zadatak da napismeno upozorimo Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva na prekršaj, što smo i učinili, a dalje je sve na njihovoj inspekciji. Uglavnom, opasno je jesti mnogo takve hrane - upozorava Lasić. Najgore je što mnoga istraživanja potvrđuju da paštete i hrenovke najčešće jedu upravo djeca, a do prije dvije godine takva je hrana bila najčešća upravo u vrtićima.

66 posto veći rizik od raka želudca

Istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je da česta konzumacija mesnih prerađevina poput salama ili hot-dogova povezana s većim rizikom obolijevanja od raka jajnika, želuca, crijeva i pluća, a sumnja se da i oštećuju DNK. Šansa za oboljenje od raka želuca svakodnevnom kozumacijom tih proizvoda povećava za 66, a raka pluća za 16 posto. Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer će u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko veći rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je veća za 30 posto jer aditivi uništavaju kalcij.

Opasnosti

1. Nedopušteno velika količina aditiva (pojačivača okusa i konzervansa), pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita: uzrokuju rak želuca i pluća, izvlače kalcij iz kostiju što dovodi do osteoporoze, fetusi zaostaju u rastu i nepravilno se formiraju, loše za djecu koja su u razvoju

2. Nedopušteno velika količina masti: povećavaju kolesterol što dovodi do kardiovaskularnih bolesti3. Nedopušteno velika količina vode (iznad 40% u hrenovkama): bakterije se brže i lakše razvijaju pa se hrana brže kvari.

‘Previše aditiva u 1 posto prerađevina’

U Ministarstvu zdravstva tvrde da podatke o kontrolama hrane životinjskog podrijetla može dati samo veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, jer sanitarna kontrolira samo maloprodaju. Tijekom 2010. je, tvrde u Ministarstvu zdravstva, u jedan posto mesnih prerađevina utvrđeno nepravilno korištenje aditiva dok je jedan posto bilo pokvareno. No, nisu pojasnili što znači “nepravilno korištenje aditiva”. Ministarstvo poljoprivrede nije nam odgovorilo na upit.

Uppt, 31.08.2010.

Vezane vijesti

Znate li što jedete? U dućanima se prodaje meso staro i 10 godina!

http://www.jutarnji.hr/znate-li-sto-jedete--u-ducanima-se-prodaje-meso-staro-i-do-10-godina-/881131/ 

Što jedemo: E 180 može izazvati proljev, a E 151 astmu

http://www.jutarnji.hr/boja-e-180-moze-izazvati-proljev--a-e-151-astmu/652624/ 

Biste li jeli hrenovke i paštete da znate od čega su?

http://www.jutarnji.hr/biste-li-ih-jeli-da-znate-od-cega-su-/882180/

BORBA PROTIV DEBLJINE: 'JUNK FOOD' SE IZBACUJE IZ ŠKOLA

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 02 Rujan 2010 14:05

Hitovi: 4299

Vladin akcijski plan 

Vlada u sklopu akcijskog plana protiv debljine pokreće akciju etiketiranja zdravih namirnica na policama trgovina, izbacivanjem "junk fooda" iz automata dostupnih mladima i sličnim mjerama koje bi trebale zaživjeti do 2012. godine, s naznakom koja bi ih institucija i u kojem roku trebala provesti. 

Globalna epidemija 21. stoljeća zakucala je i na naša vrata: čak 21% Hrvata je pretilo.  

Ministarstvo zdravstva reagiralo je Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine 2010. - 2012., koji je Vlada nedavno i prihvatila (28.07.2010.) piše Večernji list.  Na što plan upozorava? Povećana tjelesna težina, a osobito pretilost, pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, ponajprije razvoju šećerne bolesti, raka, bolesti srca i krvnih žila.

Vlada protiv te pošasti pokreće akciju etiketiranja zdravih namirnica na policama trgovina, izbacivanjem "junk fooda" iz automata dostupnih mladima i sličnim mjerama koje bi trebale zaživjeti do 2012. godine, s naznakom koja bi ih institucija i u kojem roku trebala provesti.  

Stoga se u sklopu tog akcijskog plana forsira promicanje zdrava načina života, podizanje svijesti o važnosti poželjne težine, sprečavanju štetnih navika i smanjenju težina kod onih koji su već preteški. Koliko je kalorija na dan preporučljivo, a koliko ih unosimo?  Potrebno nam je u prosjeku 2000 kilokalorija, no Hrvati ih u prosjeku unose 2700, dakle, čak 700 više, upozoravaju nutricionisti.

Akcijski plan stoga je utvrdio da su podjednako ugrožene sve skupine – od najmlađih do najstarijih te je za svaku od skupina propisao konkretne strategije.  

Govoreći o najmlađima, izradit će se standardi i normativi za prehranu predškolske i školske djece, donijeti smjernice o oglašavanju zdrave prehrane i pića.  

Također, poradit će se na izobrazbi osoblja u vrtićima i školama o promicanju zdrave prehrane, pokrenuti savjetovališta za prevenciju i liječenje mladih, utvrditi kriteriji za postavljanje hrane u automate na mjestima na koja zalaze mladi.  

Nisu zanemareni ni odrasli: uz pomoć liječnika obiteljske medicine valja unaprijediti praćenje stanja njihove uhranjenosti, ali i tjelesne aktivnosti. Mislilo se i na najstarije, pa će se u tu svrhu obučiti patronažne sestre i uključiti nutricioniste.

 Preostaje tek nada da provođenje plana neće ostati tek mrtvo slovo na papiru.  "Dobro je znati da se o tjelesnoj težini brine na nacionalnoj razini i da se radi na promjeni stava da je kultura prehrane potpuno zanemarena", ocijenila je za Večernjak nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić Bender. "Trend pretilosti posljedica je neredovitog unosa hrane: jedemo dva-tri obroka dnevno, i to prekomjernih, uzetih u nepravilnim razmacima“. To ima za posljedicu sporiji metabolizam, što je preduvjet za lakše nakupljanje kilograma.

No, na taj način ostavljamo jako loše naslijeđe generacijama koje dolaze: djeca su nam sve deblja jer se ne kreću i upijaju loše navike roditelja", zaključuje.

Objavljeno:

Nije šala: Vlada donijela akcijski plan za mršavljenje! (29.07.2010.)

EUROPSKA POVELJA O ZDRAVLJU SRCA

Detalji

Objavljeno Petak, 27 Kolovoz 2010 09:53

Hitovi: 6833

Predgovor Mortalitet i morbiditet

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u žena i muškaraca u Europi. Odgovorne su za gotovo pola svih smrti u Europi, uzrokujući preko 4.35 miliona smrti svake godine u 53 zemlje članice SZO europske regije i više od 1.9 miliona smrti svake godine u Europskoj Uniji.

Kardiovaskularne bolesti su također glavni uzrok disabiliteta i smanjene kvalitete života. Ipak, kardiovaskularne bolesti su velikim dijelom preventabilne. SZO procjenjuje da bi umjerena istovremena redukcija krvnog tlaka, obeziteta, kolesterola i uporabe duhana, na populacijskoj razini, za više od pola smanjila incidenciju kvb. 

Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, incidencija i letalitet opadaju u većini Sjevernih, Južnih i Zapadno Europskih zemalja, ali ne opadaju tako brzo ili rastu u zemljama Centralne i Istočne Europe.  Iako u EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj muškaraca i žena koji žive s tim bolestima. Ovaj paradoks je u vezi s dužim očekivanim trajanjem života i većom stopom preživljavanja ljudi s bolestima srca i krvnih žila.    

Kardiovaskularne bolesti ubiju više ljudi nego svi karcinomi, s većim postotkom kod žena (55% svih smrti) nego muškaraca (43% svih smrti), višim mortalitetom kod muškaraca i žena nižeg socio-ekonomskog stanja. 

Rizični čimbenici

Dobro poznati, glavni čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti su uporaba duhana,  povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol u krvi, čimbenici koji su izravno povezani s životnim stilom, prehrambenim navikama pojedinaca, kao i sa stupnjem tjelesne aktivnosti. Ostali čimbenici koji su povezani s kardiovaskularnim bolestima uključuju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, diabetes melitus, prekomjernu konzumaciju alkohola i psihosocijalni stres. 

Troškovi

Procjenjeno je da  su troškovi kardiovaskularnih bolesti u EU 169 milijardi Eur/godišnje. Ovo predstavlja veliki godišnji trošak per capita od 372 Eur. Troškovi per capita variraju više od deseterostruko između zemalja članica EU od manje od 50$ u Malti do preko 600$  per capita godišnje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.(4).

Osim toga, zemlje s višim stopama kardiovaskularnih bolesti imaju oslabljen ekonomski razvoj. Gubitci u proizvodnji zbog mortaliteta i morbiditeta koštaju EU preko 35 milijardi Eur, što predstavlja 21% ukupnog troška tih bolesti, sa oko 2/3 ovih troškova zbog smrti (24,4 milijardi Eur) i 1/3 zbog bolesti (10,8 milijardi Eur) radno aktivnog  stanovništva. 

Multisektorska suradnja i aktivnosti

EU dokumenti visoke razine, naročito zaključci Vijeća iz 2004. godine o promicanju kardiovaskularnog zdravlja naglašavaju važnost djelovanja i na populacijskoj i individualnoj razini, posebno identificiranjem osoba s visokim rizikom.Zaključak Vijeća EU, usvojen za vrijeme Irskog predsjedanja, poziva Europsku Komisiju kao i zemalje članice da osiguraju poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Luksemburška Deklaracija, usvojena  pod luksemburškim predsjedanjem, utemeljila je sporazum predstavnika nacionalnih Ministarstava zdravstva, europskih i nacionalnih  predstavnika kardioloških društava i „fondacija za srce“, prisutnih na sastanku u Luksemburgu, da energično traži uvođenje ili jačanje sveobuhvatnih planova/programa  prevencije kardiovaskularnih bolesti i da osigura da učinkovite mjere, politika i intervencije budu zastupljene u svim europskim zemljama.

Nekoliko rezolucija i povelja SZO usvojeno je s namjerom suzbijanja kardiovaskularnih bolesti i drugih glavnih nezaraznih bolesti.Štoviše, svrha zaštite zdravlja i poboljšanja kvalitete života europskog stanovništva smanjenjem učinka kardiovaskularnih bolesti, definirano je u potpunosti u EU sporazumu  i u ciljevima sastanka EU u Lisabonu, te izgledima za integraciju zdravlja u sve političke dokumente izrečene u zaključcima Vijeća europe od 30 studenog 2006. pod Finskim predsjedanjem. 

Uz podršku Europske Komisije i SZO, Europska mreža za srce i Europsko kardiološko društvo pozivaju zainteresirane europske i  međunarodne organizacije da:

·       Potpišu Europsku povelju o zdravlju srca

·       Prevencijom suzbiju prijevremene smrti i obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

·       Djeluju u skladu s Deklaracijom Sv. Valentina sa Winning Heart Konferencije od 14. veljače 2000. godine

„Svako dijete rođeno u novom mileniju ima pravo živjeti najmanje do dobi od 65 godina bez kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti“.  

U nastavku: 

EUROPSKA POVELJA O ZDRAVLJU SRCA;

Cilj Europske povelje o zdravlju srca je značajno smanjiti opterećenje kardiovaskularnim bolestima u EU i Europskoj regiji SZO, te smanjiti nejednakost i nepravednost u optrećenju bolestima unutar jedne zemlje i između zemalja. U ovom dokumentu termin „zdravlje srca“ podrazumijeva bolesti srca, moždani udar i druge vaskularne aterosklerotske bolesti.

BEČKA DEKLARACIJA - KOD ZDRAVLJA;

BOLESTI SRCA;

Izračun otkucaja;