UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Zdravlje
ALARMANTNO: HRVATI SU SVAKOG DANA SVE DEBLJI!
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 20 Rujan 2010 11:14
- Hitovi: 4311
Zagreb, 12.09.2010./ Danka Derifaj
Manje novca za pretile
Pompoznu najavu borbe protiv pretilosti, za koju se Milinović u srpnju žestoko zalagao, Vlada je, čini se, predala i prije bitke.
Svaki peti Hrvat je predebeo
Posljednjim rebalansom proračuna, sredstva za Akcijski plan borbe protiv pretilosti srezana su za 40%, s druge strane pretilost u Hrvata raste.
Svaki peti Hrvat je predebeo, pokazuju statistike, a liječnici upozoravaju da ne uložimo li dovoljno u sprečavanje pretilosti posljedice će biti strašne. Ne samo zdravstvene, već i financijske.
Vlada na ovom programu štedi. Obzirom na brojne bolesti koje su usko vezane s debljinom drastično rezanje sredstava za preventivu skupo će platiti građani.
‘Drugim riječima ako je ovim rebalansom oduzeto 200 000 kuna za taj program, to će u konačnici koštati 2 milijuna kuna, ako je oduzeto milijun kuna to će u konačnici koštati 10 milijuna kuna’, rekao je Ranko Ostojić iz Saborskog odbora za zdravstvo. ‘To su ogromni izdaci našeg zdravstva.
„Samo ako pomislimo da jedan zahvat izmjene kuka, košta oko 30-50 tisuća kuna’, objasnila je Sonja Njunjić iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine.
Broj pretilih dječaka je utrostručen
Alarmantni su i podaci školskih dispanzera. U 4 godine broj pretilih dječaka je utrostručen. ‘Apeliram na roditelje, da se više uključe u život svog djeteta, vode ga u sportske dvorane, da mu prilagode prehranu’, dodala je Sonja Njunjić.
‘Mi smo taj plan počeli provoditi tek prije ljeta, tako da smo vidjeli da se slobodno mogu skinuti ti novci, s tim da ćemo u idućem razdoblju 20011/12 u proračunu sigurno osigurati dosta novaca za to’, rekao je Vibor Delić, ravnatelj Uprave za medicinske poslove. To bi razdoblje trebalo doći što prije. Jer zbog loših životnih navika, od srčanih bolesti umire dvostruko više naših građana, nego u Europi, i upravo stoga, upozoravaju liječnici, naš građanin prosječno živi čak godinu dana bolesnije nego što živi građanin Europe.
SA SAMO 183 TISUĆE KUNA U BORBU PROTIV PRETILOSTI
http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/sa-samo-183-tisuce-kuna-u-borbu-protiv-pretilosti.html
Između ostalog, bez polovice predviđenih sredstava ostao je i Vladin akcijski plan za borbu protiv pretilosti. S obzirom na brojne druge bolesti koje uzrokuje debljina, odluku o smanjenju sredstava zdravstveni bi sustav na kraju mogao skupo platiti. Borbu protiv pretilosti Vlada je pompozno najavljivala, a krajem srpnja predstavljen je i akcijski plan kojim bi se ova sada već globalna bolest, u Hrvata stavila pod kontrolu.
'Prekomjerna tjelesna težina predstavlja rizični faktor za niz bolesti, i to postaje sve veći socijalno-ekonomski problem', kaže ministar zdravstva Darko Milinović. Nedavni rebalans najviše je oduzeo upravo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Vladine škare upola su srezale novac namijenjen prevenciji prekomjerne tjelesne težine, ostalo je samo 183 tisuće kuna.
Prema jednom istraživanju, čak 68 posto Hrvata i 58 posto Hrvatica ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, dok je svaka peta osoba u Hrvatskoj pretila. Okidač je to, upozoravaju stručnjaci, za niz drugih bolesti.
'U Hrvatskoj imamo tihu epidemiju i dijabetesa i pretilosti, zatim kronične kardiovaskularne bolesti, pa bolesti opterećenja lokomotornog sustava', ističe doktorica Ljiljana Lulić. Privremena ušteda tako bi dugoročno mogla značiti i daleko veći trošak za javno zdravstvo, slaže se i oporba.
Od bolesti krvožilnog sustava u Hrvatskoj svake godine umire više od 26 tisuća ljudi.
'Kvalitetni programi koji će smanjiti problem debljine u Hrvatskoj dugoročno donose ogromne uštede, jer smanjuju obolijevanja od srca, i drugih komplikacija debljine, produžuju radni i životni vijek', zaključuje Željko Jovanović iz SDP-a. Ovaj rez u zdravstvu porezni obveznici u budućnosti mogli bi skupo platiti. Jedna ugradnja srčanog stenta u prosjeku stoji 30-ak tisuća kuna.
(drHorvat Business Newsletter 106)
Izbor tekstova: Sonja Njunjić
Uppt, 19.09.2010.