Zdravlje

PROCJENOM METABOLIZMA DO BOLJEG ZDRAVLJA

Detalji

Objavljeno Subota, 09 Siječanj 2010 22:09

Hitovi: 4068

Iskorištavanje hranjivih sastojaka iz hrane ovisi o individualnom metabolizmu 

Razumijevanje prehrane i njezine važne uloge u zdravlju se sve više razvija i ističe. Prehrana se počinje prihvaćati kao zamršeni dio zdravlja, naročito među današnjim rastućim zdravstvenim zanimanjima. Prehrana se više ne bavi samo jednim nedostatkom nutrijenata, već s poremećajem metaboličkih funkcija, neravnotežom nutrijenata te prevencijom kroničnih i degenerativnih bolesti.

Znanstvenici procjenjuju da je prehrana uključena u 30% nastanka raka te više od 40% srčanih oboljenja. Međutim, nova otkrića na području prehrambenih znanosti se često sporo prihvaćaju. Problem je u tome što postoji mnogo konfuzije u području prehrane. Zapisi unosa hrane kod grupa s kroničnim bolestima izgledaju isto kao i unos hrane kod zdrave populacije. Dio, ako ne i cijela konfuzija proizlazi iz neprepoznavanja da postoji velika razlika između prehrane i ishrane.  

Prehrana se sastoji od onoga što konzumiramo, dok ishrana, koja je važnija, uključuje ono što se dobiva iz hrane te ono što se izlučuje neiskorišteno. Ishrana, posebno jer se odnosi na elemente u tragovima, uključuje više od samih namirnica iz osnovnih skupina namirnica.  

Mnogi faktori utječu na iskorištavanje hranjivih sastojaka:

•          individualni metabolički karakteri

•          neurološka aktivnost

•          endokrina funkcija

•          biodostupnost hranjivih sastojaka u namirnicama

•          specifična dinamična aktivnost namirnica

•          apsorpcija na crijevnoj razini

•          iskorištavanje na staničnoj razini

•          sinergizam i antagonizam između minerala i vitamina

•          zagađenost okoliša, ili ksenobiotici

•          stres 

Također naš emocionalni status utječe na prehrambene potrebe. Svjesnost i razumijevanje ovih faktora ističe razlike između nutricionista, dijetetičara te zdravstvenih djelatnika.

Dijetetičari sudjeluju u pripremanju dijeta za pacijente sa specifičnim bolestima, dok se nutricionisti bave prehrambenom biokemijom pojedinaca. Zdravlje čovjeka u cijelosti započinje na staničnoj razini. Da li nutrijenti dolaze do stanične razine, te koje su posljedice viška ili manjka određenih nutrijenata, najveća su problematika nutricionista današnjice.

 Dr. Ante Škaro

Poliklinika Leptir,

Datum objave: 21. 12. 2009.      

KAKO BITI IZVRSTAN U ONOME ŠTO RADITE!?

Detalji

Objavljeno Utorak, 29 Prosinac 2009 21:26

Hitovi: 4701

Kompetencije i doba novih tehnologija 

Danas u doba suvremenog poslovanja koje obuhvaća elektroničke i internet komunikacije, brze promjene u usvajanju novih i sofisticiranijih tehnologija, neke organizacijske tehnike i znanja koja primjenjuju današnje tajnice u organizaciji svakodnevnih poslova, spadaju u kategoriju višeg obrazovnog stupnja tj. stjecanje određenih znanja izvan osnovne osposobljenosti i stručne spreme za radno mjesto na kojemu radi i kojim rukovodi.

Baratanje vještinama kao što su znanje stranih jezika (u pismu i govoru), rad na računalu koji podrazumijeva odlično snalaženje u osnovnim programima spada u osobnu izvrsnost, ali i izazove koji se svaki dan pred nas postavljaju. 

Svakodnevni radn zadatak - upravljanje uredom, osnovni je naš pošao koji se u pravilu sastoji od niza različitih zadataka, čak ponekad i dijametralno suprotnih, i u pravilu najčešće zahtijevaju određenu hitnost uz istovremeno komunikaciju  i suradnju s velikim brojem ljudi. Za sve to, naša je sposobnost i mudrost primjena vlastitih komunikacijskih i organizacijskih vještina vještine, prilagodljivost situacijama, samopouzdanje, samokontrolu, snalažljivost i  u konačnici uspješno obavljen posao na kraju dana. 

Kako bi upravljanje uredom postavili na višu razinu, a time postigli puno veću organiziranost i uspješnost, dobro bi bilo primijeniti  načelo „biti u pravo vrijeme, na pravom mjestu i činiti prave stari!! To znači, u svakom momentu koristiti svoje iskustvo, znanje i vještine kako bismo postigli osnovna načela uspješnog ureda kao što su: jednostavnost, preglednost, ekspeditivnost, jednoobraznost, ekonomičnost i točnost.   

Naše kompetencije, kao što je znanje, vrijednosti, vještine, motive, uvjerenja i posebno kreativnost moramo usmjeriti ne samo na posao, već i na svakodnevne obiteljske, prijateljske i ostale obveze i okruženja u kojima radimo i živimo. Što ćemo koristiti u poslovnom, a što u privatnom životu, ovisi o nama samima i vrsti posla koji radimo. Sve to od nas zahtijeva izvrsnost u smislu kako i na koji način ćemo graditi stupanj svoje kompetencije. 

Što mislim reći! Naime prekrasna je ona misao Sun Tzua o mudrosti, koju bi mogli također upotrijebiti u opisu stvaranja i postizanja izvrsnosti, samo zamijenivši riječ mudrost sa pojmom izvrsnost i dobit ćemo prekrasnu misao, da je „izvrsnost kao putovanje niz planinu. Do izvrsnosti možemo doprijeti tek kad shvatimo da ono što se vidi s vrha planine nije jednako onome što vidimo s njezine sredine ili podnožja. Ova spoznaja ruši naše predrasude, otvara nam duh za usavršavanje i uči nas da poštujemo ono što u početku ne možemo sami vidjeti“. 

Osobni pristup poslu, kroz primarni oblik poštovanja i prikazivanje profesionalnosti u stvaranju poslovnih odnosa najvidljivije možemo prikazati svoju profesionalnost i visoku razinu poslovne kulture. 

Kako postići izvrsnost!?

Pored „putovanja niz planinu“ na osobnoj razini puno možemo postići stalnom edukacijom o poslovnim vještinama kroz tzv. «Long Life Learning“, što je danas imperativ svake od nas a i povećanje osobne konkurentnost za sve složenijim i odgovornijim poslovima u ovim tržišnim i poslovnim uvjetima. Danas, u vremenima opterećenja i vremenskog i poslovnog, obaveza obiteljskog života, opće žurnosti i svemoguće strke, teško je ponekad u sebi pronaći mir i „hladnokrvnost“ kako bismo ono što radimo napravili sigurno, dobro, na vrijeme i bez greške.

Teško je to ponekad, no iskustvo, ali i greške koje nam se u takvim situacijama dogode, moguće je ispraviti, jer na iskustvu i greškama učim…Najpoznatiji primjer je prekrasne Marie Cuirie koja je sve uspjehe upravo postigla na pokušajima i pogreškama i uvijek je govorila: „Ničega se ne treba bojati, već treba razumjeti. Vrijeme je da počnemo više shvaćati kako bi se što manje bojali“. To ne znači da moramo biti perfekcionisti, bojati se započeti s poslom ako mislimo i bojimo se da ga nećemo uspješno, ili bez greške, riješiti, ne mi samo moramo svoje kompetencije usmjeriti prema najboljem mogućem rješavanju svakodnevnih poslova i radnih obaveza i uspješnom završetku radnog dana!! 

Iz svega što volimo i radimo, iz svog slobodnog vremena, ukoliko ga pronađemo, ili aktivnostima u društvu kroz sudjelovanje u radu nekih od civilnih institucija, bavljenja sportom i sportskim aktivnostima, odlazak s prijateljicama na zajedničku kavicu, treba iznalaziti i crpsti snage i ideje kako da u životu svoju izvrsnost dopunjujemo i nadograđujemo, a svoju kreativnost razvijamo u svim pravcima.  

Edukacija, najvažniji pokretački alat

Europske integracije u svojim zahtjevima prilagođavanja traže i dosljednost u poštivanju poslovne kulture, koja je sastavni dio svakog poslovnog kodeksa, koji korespondira kroz sve situacije na radnom mjestu, u smislu jasno definirane i prilagođene primjerene komunikacije, a sve na razini poslovne izvrsnosti, što znači ovladavanje svim kategorijama koje tu izvrsnost čine! 

Današnje vrijeme, bez obzira na našu zauzetost (i poslovnu i privatnu i društvenu) nudi nam izvrsne mogućnosti različitih vrsta obrazovanja i doedukacija, kao najvažnijeg pokretačkog alata ka postizanju određenih ciljeva i napredovanja kroz sve naše kompetencije, kako osobne tako i okruženja u kojemu djelujemo.  

U konačnici, učinkovitost daljnjeg obrazovanja i nastavak usavršavanja na svim razinama , daje pozitivnu i najbolju kombinaciju zajedničkog poslovnog i osobnog uspjeha. No to ne znači da moramo biti „ludi genijalci“, ne, nego jednostavno uključiti nova znanja u kreiranju svakodnevnih poslova, kroz provjeru vlastitih potencijala i mogućnosti koje sami možemo dovesti do bolje efikasnosti i u konačnici do uspješnosti ili izvrsnosti. No, ponekad razmišljajući o Agati Christie, pomislim ipak su genijalci, genijalci, ali da bi bilo dobro „nestati na par tjedana“, a da nitko ne zna gdje sam, možda bi to bio genijalni potez, kao mali dodatak izvrsnosti! 

Pripremila: Uppt, Mirela Vidović, 23. prosinca 2009.   

BILJKE U SLUŽBI JAČANJA IMUNITETA

Detalji

Objavljeno Subota, 09 Siječanj 2010 20:12

Hitovi: 10210

Autor:  dr Slađana  Divković, dopredsjednica Udruge

Moć biljaka protiv viroza

U posljednje vrijeme svjedoci smo razorne moći virusa po naš imunološki sustav i organizam u cjelini. Danas znamo da su virusi najmanje jedinice organizirane žive tvari čije su osnovne jedinke mnogo manje od bakterija( primjerice virusi srednje veličine manji su po zapremini  od bakterija prosječne veličine i do 30 000 puta), a koji istodobno imaju sposobnost identične reprodukcije i mutacije. Jedna od najčešćih virusnih respiratornih infekcija je gripa.Virus gripe(influence) izuzetno je prilagodljiv ,nestabilan i premda imunološki razlikujemo 3 tipa: A, B i C,  virus influence tip A  je najučestaliji i najopasniji i pokazuje stalnu tendenciju mjenjanja u podtipove.

Pored humanih tipova virus influence tip A nađen je u svinja ,konja i peradi. Sposobnost mutacije čini ga dostupnim za više „domaćina“  istodobno kao kod virusa H1N1.Budući da se virus gripe se svake godine izmijeni i „ sakrije „ našem imunološkom sustavu jasno je da je nemoguće stvoriti trajni imunitet. Epidemije gripe javljaju se svake zime, a pandemije ciklično u određenim vremenskim razmacima. Budući da se virus širi kapljičnim putem, sluznice gornjih respiratornih puteva „prve su na udaru“. U svakoj varijanti bilo preventivno ili kad se bolest već pojavila potrebno je jačati imunološki sustav.

U vrijeme viroza gotovo da svatko ima svoj eliksir zdravlja iz domaće ljekarne.Skoro u svakoj osnovnoj recepturi neizostavni su :češnjak, limun, med i propolis, ali i razne kombinacije čajeva,biljnih kapi i ekstrakata te sirupa. No prije bilo kakve „pomoćne terapije“  potrebno je rehidrirati organizam i unositi što više tekućine najbolje toplih napitaka : čajeva, juha, mlake vode ili limunade.

Najstariji i ujedno lako dostupan „borac“ protiv upala i viroza je češnjak.Ljut i peckav okus češnjaka(Allium sativum) potječe od alil sulfida u osnovi kojih je makroelement sumpor. Okus ljutog(po čemu je češnjak prepoznatljiv) inače ima zagrijavajući učinak na organizam,popravlja prokrvljenost,ubrzava metabolizam, detoksicira,ima povoljan učinak na imunološki sustav.  Iz češnjaka je izoliran spoj allicin koji djeluje kao prirodni antibiotik.

Poznat je povoljan učinak češnjaka kod upala uzrokovanih ne samo bakterijama, nego i virusima, gljivicama i parazitima.Češnjak možemo koristiti na razne načine. Istješnjeni sok pomješan sa limunom i medom uz dodatak malo maslaca te izmiksan može biti odličan namaz za djecu, a ljut okus u ovoj kombinaciji potpuno se neutralizira.Možemo ga koristiti kao čaj, kao dodatak marinadama, varivima i juhama( ubaciti cijeli češanj  češnjaka u primjerice juhe ,koji smo na vrhu malo zarezali). Možemo ga dodati jabučnom octu uz drugo začinsko bilje i dobiti aromatizirani ocat, ili jednostavno sami napraviti tinkturu od češnjaka.

Za one kojima ljut i peckav okus smeta i koji su radno aktivni postoje uljne kapsule sa češnjakom koje se resorbiraju tek u želucu pa nema bojazni od širenja karakterističnog mirisa. 

Češnjak povoljno djeluje na bolesti krvožilnog sustava:sprječava ovapnjenje krvnih žila(snižava ukupni i LDL kolesterol), pomaže u snižavanju krvnog tlaka, sprječava nakupljanje krvnih pločica i stvaranje ugruška, te poboljšava izmokravanje(djeluje kao diuretik). Sadrži i supstance slične prirodnom inzulinu koje pomažu u regulaciji povišenog šećera u krvi.

Korijen đumbira(Zingiber officinale), engl.Ginger isto tako karakterizira blago ljuto peckav okus. Premda nije karakterističan za naše podneblje i nije domaća biljka, ima protuupalno i antivirusno djelovanje, pa nije na odmet uvrstiti ga bar kao začin u svakodnevnu prehranu. Na tržištu se može naći kao svjež korijen ili kao osušen i samljeven dodatak jelima. Nalazimo ga i u obliku čaja, a u nekim zemljama rade od njega tzv. đumbirov kruh i đumbirovo pivo, koje je posebno učinkovito nakon obilnih obroka.

Đumbir sadrži supstance slične probavnim enzimima. Djeluje umirujuće na glatku muskulaturu crijeva, ublažava grčeve, bolove i simptome dizenterije(vodenaste stolice). Ima povoljan učinak kod nadutosti i mučnine. Regenerira stanice jetre i pomaže jetra u procesima detoksikacije i jačanju imuniteta. Đumbir se može koristiti u kombinaciji i sa slanim i sa slatkim jelima.Najlakše ga je kao začin jednostavno posuti po prilozima, varivima,juhama, kompotima ili raznim namazima(za doručak), slično kao što koristimo papar.

Dakle sa količinom treba biti umjeren, puno važnije je redovitost u konzumiranju. Đumbir isto tako smanjuje povišeni krvni tlak, snižava kolesterol i ima povoljan učinak na elastičnost i tonus krvnih žila. Intenzivnije ljut okus pojedinih vrsta povrća znači i veću zastupljenost mineralnih soli sumpora pa sumpor u obliku anorganskih soli nalazimo : u svim vrstama luka,hrenu, gorušici, povrtnici, chilli papričici,kupusu,maslinama, cikli, šparogama, ali i u grožđanom soku i algama.

Sumpor je inače najviše zastupljen u proteinskim namirnicama: mesu , ribi i jajima koje su u prehrani i osnovni izvor ovog makroelementa.U prirodi sumpor je uglavnom rasprostranjen u obliku sulfida i sulfata.Glavni izvori sumpora za čovjeka su aminokiseline: metionin,cistein i cistin. Metionin kao esencijalnu aminokiselinu ne možemo proizvesti , nego ju unosimo prehranom kroz proteinske namirnice. Potsjetimo, aminokiseline ulaze u sastav proteina ili bjelančevina, a sva naša tkiva i organi su proteini.

U ljudskom organizmu sumpor se nalazi:

1)       u hrskavici( hondroitin sulfat i glukozamin sulfat), u vezivnom tkivu kože(kolagen), u strukturnim proteinima kose i noktiju(keratin), u topljivim proteinima krvne plazme(albumini, globulini) te u imunoglobulinima koji su nositelji humoralnog imuniteta (koji se zasniva na stvaranju antitijela);

2)       u sastavu vitamina B1(aneurina) i vitamina H(biotina);

3)       u polipeptidnim hormonima kao što su : inzulin i hormoni zadnjeg režnja hipofize: oksitocin i vazopresin;

4)       ugrađen je u molekulu heparina koji sudjeluje u procesima vezanim za grušanje krvi(koagulaciju);

5)       pojedini spojevi  koji u sebi sadrže sumpor(SH skupina) imaju važnu ulogu u metabolizmu ugljiko hidrata, masti i bjelančevina(acetil CoA); Lokalno na koži sumpor je keratolitik (odstranjuje zadebljali sloj kože), blagi antiseptik i blagi antimikotik.

U manjim koncentracijama djeluje keratoplastički (potiče stanice epidermisa na regeneraciju.Primjenjuje se u terapiji akni, prhuti, seboreji,alopeciji kod ekcema i sl.Sumporne termalne vode koriste se u terapiji kroničnog reumatizma, neuralgija, katara dišnih organa te oboljenja adneksa(jajnika i jajovoda).

Sumpor metabolički igra važnu ulogu u procesima detoksikacije, stimulacije imunološkog sustava i regulacije cirkulacije krvi.Vitamin H(biotin) u svojoj strukturi sadrži sumpor. Jedna od namirnica koje ga sadrže je zob i zobene pahuljice, ali ga sadrže i šljive, orasi, grašak i soja.

Vitamin H nužan je za pravilan metabolizam proteina i za stvaranje energije, a njegov nedostatak izaziva gubitak apetita,bolove u mišićima,bolesti kože, nesanicu i sl.Kaša od zobenih pahuljica savjetuje se svima, a poglavito starijim osobama.

Sumpor, rekli smo ulazi u sastav vitamina B1 koji utječe na metabolizam ugljikohidrata, održava tonus mišića, funkciju perifernih živaca, stimulira rad  probavnih organa, potreban je za metabolizam stanica srca. U stanjima stresa povećana je potreba za ovim vitaminom, a svaka upala ujedno je stres za organizam.

Jedna od biljaka sa najvećim sadržajem ovog vitamina u svojim plodovima je crna bazga(Sambucus nigra) .Naziva se još crna zova,apta ili bazgovina.Ova grmolika biljka blijedožutih cvijetova karakterističnog mirisa , zajedno sa kamilicom ubraja se  među najstarije ljekovito bilje. Svi dijelovi biljke imaju ljekovito djelovanje: listovi, cvjetovi, plod i kora.

Ponajviše se za izolaciju aktivnih sastojaka upotrebljavaju cvjetovi(Flores Sambuci) koji se sabiru po sunčanom i suhom vremenu, te listovi(Folia Sambuci)Zašto se u pojedinim skandinavskim zemljama primjerice u Danskoj sirup od cjetova bazge i čaj obilato koristi tijekom jeseni i zime i u vrijeme viroza?  Upravo zato što aktivne tvari imaju imunostimulirajuća svojstva. U cvjetovima ima eteričnog ulja, sluzi,holina, sambunigrina, smole,organskih kiselina: jabučne,vinske i valerijanske te saponina.

Cvjetovi bazge sadrže antocijanske flavonoide(rutin i kvercetin) koji imaju zaštitna svojstva prije svega na sluznice olakšavajući iskašljavanje i bronhalnu sekreciju, ali i ublažavajući simptome kod suhog, nadražajnog kašlja.Prvi učinak je poticanje znojenja za vrijeme povišene temperature, a padom tjelesne temperature postiže se „prvo olakšanje“ kada i drugi opći simptomi kao što su slabost, malaksalost, glavobolja i bolovi u mišićima postaju slabijeg intenziteta. Zbog toga se čaj od cvjetova bazge savjetuje kod  respiratornih infekcija praćenih  povišenom temperaturom: bronhitisa, gripe, početne upale pluća koje su najčešće praćene otežanim disanjem, kašljem i grloboljom.  Na tržištu se , pored čaja i soka od cvjetova bazge mogu naći i gotovi pripravci prije svega čisti ekstrakt, zatim sirup, pastile pa čak i gume za žvakanje.

Nedavno istraživanje provedeno u Oslu pokazalo je da ekstrakt sambucol izoliran iz crnog ploda bazge uspjelo ublažava simptome gripe. Znanstvenici su ustanovili da aktivne tvari izolirane iz  ploda sprječavaju stvaranje hemaglutinina pomoću kojeg se virusi vežu za zdrave stanice.

Listovi bazge koriste se u obliku čaja kao diuretik, kao pomoć pri regulaciji povišenog šećera u krvi, kao blagi purgativ.Lokalno, izvana na kožu kao oblozi(kataplasme) koriste se kod opeklina i reumatskih bolova. U listovima se nalazi  sambucin,trijeslovine, smole, kalijev nitrat i emulin. Listovi u čajnoj mješavini isto tako potiču na preznojavanje, ali znatno manje nego cvjetovi.

Sličan,ali blaži učinak na poticanje preznojavanja ima čaj od cvjetova lipe( Tilia parvifolia).Zrele bobice bazge  sadrže: jabučnu, taninsku i valerijansku kiselinu, eterično ulje, smole, vitamine : A, B1 B2   i C vitamin  kao i rijetki vitamin J  koji pomaže u sprječavanju upale pluća koja je, znamo jedna od težih komplikacija  virusnih respiratornih infekcija.

Zrele, sirove bobice nisu jestive nego se koriste u prerađenom obliku kao sirup od bazgovih boba, pekmez ili bazgovo vino. Vino se koristi i kod osjećaja iscrpljenosti, umora,umiruje trbušne grčeve, poziče apetit. U kombinaciji sa cimetom i klinčićem kao kuhano vino savjetuje se preventivno u vrijeme viroza. 

RECEPTI

Čaj od đumbira:

2 čajne žličice mljevenog đumbira ili naribanog svježeg korijena preliti sa 2 dl ključale vode i ostaviti 10 min, procijediti i piti u malim gutljajima.

Čaj od bazge(za znojenje):

10 g cvijeta bazge preliti sa 1 l ključale vode, poklopiti i nakon pola sata procijediti i piti svaka 2 sata po jednu šalicu o 2 dl. Može se zasladiti žličicom meda ili žličicom sirupa od maline ili višnje

Češnjakova tinktura:25 dkg češnjaka, 1 l alkohola ili jake rakije. Češnjak oguliti,zdrobiti, staviti u bocu i preliti alkoholom, dobro začepiti i držati na toplom 14 dana. Sadržaj boce protresti nekoliko puta tijekom dana, nakon tog vrtemena se procijedi. Uzimati 3 puta po 20-30 kapi sa malo vode ili mlijeka. 

Autor:  dr Slađana  Divković, dopredsjednica Udruge

ACU MEDIC CENTAR, akupunkture i nutricionizma
Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma
Slađana Divković, dr. med.
J. Šižgorića 19, Špansko, Zagreb; tel. 01 / 345 - 6974  

Uppt, siječanj 2010.                   
  

OTVOREN PRVI PRIVATNI CENTAR ZA LIJEČENJE DEBLJINE

Detalji

Objavljeno Utorak, 15 Prosinac 2009 07:50

Hitovi: 7032

LIJEČNIČKI TIM ZA SADA ČINE ČETIRI MEDICINSKA STRUČNJAKA RAZLIČITIH SPECIJALNOSTI  

Prvi privatni Interdisciplinarni centar za liječenje debljine otvoren je u srijedu u okviru zagrebačke poliklinike Interneuron.  U poliklinici su do sada djelovali odjeli neurologije, interne medicine i otorinolaringologije, kao i Centar za liječenje boli, a ukupno je u Interneuron investirano oko 200.000 eura.  

Uz državni Interdisciplinarni centar za debljinu koji djeluje u okviru KBC-a Zagreb, osobe s problemom pretilosti otvaranjem ovog centra dobile su još jedno mjesto na kojem će im u liječenju te kronične bolesti biti pružena sva adekvatna pomoć.

Metoda liječenja temeljit će se na sveobuhvatnom liječenju interdisciplinarnim pristupom, koji podrazumijeva suradnju liječnika različitih specijalnosti. Kako je na otvaranju istaknuo voditelj Poliklinike Krešimir Jergović, prema liječničkim procjenama u Hrvatskoj prekomjernu težinu ima oko 60 posto populacije. Broj pretilih osoba konstantno raste, dok se dobna granica oboljelih smanjuje. '

'Kao neurologu poznato mi je da je čak 60% oboljelih od moždanog udara bilo pretilo, a s obzirom da je moždani udar drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, postaje jasno koliko je važna redukcija tjelesne težine i liječenje u preventivnom smislu'', rekao je Jergović. Liječnički tim Interneurona za sada čine četiri stručnjaka različitih specijalnosti. Ovisno o pojedinom slučaju, surađivati će se i s većim brojem liječnika, no Jergović za sada nema potrebu povećavati broj zaposlenih.  

Otvaranje privatnog centra pozdravio je i Mirko Koršić, voditelj Centra za liječenje debljine pri KBC-u Zagreb, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu. Premda nije rekao koliko država izdvaja za liječenje pretilosti, Koršić smatra da su sredstva dovoljna. Napominjući kako, primjerice, troškovi liječenja bolesti povezanih s pretilošću godišnje iznose oko 135 milijardi dolara, Koršić je rekao kako je u Hrvatskoj najveći problem povećanje broja oboljelih, a istaknuo je i kako su liječnici na Rebru preopterećeni.  

''Prepoznali smo problem, ali moram reći da sam pesimist. Liječnici problem debljine ne mogu sami riješiti kada je to problem cijelog društva.'', zaključio je Koršić.  Na otvaranju nove poliklinike, ginekologinja Sanja Gršić-Burić izdvojila je podatak časopisa Nurses Health Study, koji navodi da je 23% svih smrti kod žena srednje dobi koje su nepušači povezano s nekom bolesti vezanih uz prekomjernu tjelesnu težinu.   

Odabrala: Udruga za prevenciju prekomjerne težine

(Poslovni dnevnik, 14. prosinca 2009.) 

Interesantni tekstovi na istoj stranici: 

Od pušenja umre pet milijuna ljudi godišnje;

Pomama za dijetom od 10.000 dolara;