Zdravlje

OD ČEGA UMIRU HRVATI?

Detalji

Objavljeno Petak, 06 Kolovoz 2010 08:23

Hitovi: 5383

Stanje nacije 

Koji su uzroci mortaliteta hrvatskih građana? Iscrpna analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o uzrocima smrtnosti u 2009. godini pokazala je zanimljive promjene u odnosu na prethodne godine.

Prvi uzrok mortaliteta su još uvijek cirkulacijske bolesti, od kojih je umrlo 25.976 osoba. Drugi uzrok, od kojeg je umrlo 13.496 osoba, ponajviše su zloćudne bolesti.  "Dakle, čak tri četvrtine svih uzroka smrti iz ovih je dviju skupina bolesti. To nije neobično. Ali, dobra je vijest što, poslije niza godina, u 2009. imamo lagano, ali ipak, smanjenje broja umrlih od bolesti cirkulacijskoga sustava, i to oko 400 ljudi. Postotak je s 50,3 u 2008. pao na 49,6 posto lani", kazala je epidemiologinja dr. Tanja Ćorić, voditeljica Odjela medicinske demografije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Večernji list.  

Iako nije riječ o frapantnoj brojci, trend pada umrlih od srčanih i drugih kardiovaskularnih bolesti može upućivati na to da građani malo-pomalo mijenjaju loše životne navike, ali i da je kardiološka zdravstvena zaštita kvalitetnija i dostupnija.  

S druge strane, statistika upozorava na to da zdravstvo u Hrvatskoj ima još mnogo posla s preventivom, ranom dijagnostikom i liječenjem malignih bolesti. Smrtnost od tih bolesti je porasla s 25,5 na 25,7 posto.

Statistički to nije velika razlika, ali čak i tako mala stopa rasta znači da je od malignih bolesti lani umrlo oko 200 ljudi više nego godinu prije. Umrlo više žena u dobi iznad 65 godina 

U odnosu na 2008., srčane i druge kardiovaskularne bolesti odnijele su 2009. godine tristotinjak života manje u skupini muškaraca (broj umrlih s 11.402 pao na 11.095), ali ih je umrlo stotinjak više od malignih bolesti, što je najvjerojatnije povezano s rakom bronha i pluća, tumači dr. Ćorić. U žena je stanje gotovo nepromijenjeno.

Od bolesti cirkulacijskog sustava lani je umrlo 56,4% žena (u 2008. 57,2), a od zloćudnih bolesti 21,5 posto ili 0,1 posto više nego godinu prije.  Kao posebnu zanimljivost statističkih podataka o mortalitetu u RH u 2009. dr. Ćorić izdvaja i to što u ukupnome mortalitetu prvi put imamo više žena nego muškaraca. Objašnjava da je lani umrlo 0,8 posto više žena nego muškaraca, odnosno 26.019 muškaraca i 26.395 žena.  

Razlika se pojavila stoga što je u dobnoj skupini od 65 i više godina umrlo više žena nego prijašnjih godina, ali ih je manje umrlo u skupini do 64.  Inače, bilten Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o uzrocima mortaliteta u Hrvatskoj bit će uskoro i službeni dokument, a cjelokupan hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2009. godinu s usporednim pokazateljima s drugim zemljama u Europi i u EU bit će završen u listopadu.

Zabrinjavajuće: Umrlo 40 beba više nego 2009. 

Dio koji će se posve sigurno posebno analizirati jest dojenačka smrtnost. Naime, prema dosadašnjim podacima, prošle je godine umrlo 235 djece u dobi do godinu dana, što je velik skok prema godini prije u kojoj je umrlo 195 djece do godinu dana, piše Večernjak.  

Također, u 2009. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2986 nasilnih smrti, a od toga je 2121 posljedica nesretnih slučajeva, zatim 790 samoubojstava, 58 ubojstava, četiri života odnijele su eksplozije nagaznih mina, a 13 je nasilnih smrti kojima je uzrok nepoznat i nerazjašnjen. Usporedna analiza s 2008. godinom pokazuje da je lani bilo pet samoubojstava i 20 ubojstava manje, a smanjio se i broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama – sa 707 u 2008. na 616 u 2009. godini.

Prethodni članci: U Hrvatskoj - moždani udar ubojica broj 1 (21.10.2009.)
Zbog stila života Hrvati bolesniji nego oni u EU (13.04.2010.)   

Objavljeno: 02.08.2010. http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/02/0058006.html 

(Izvor podataka: drHorvat Business Newsletter br. 103) 

Izbor tekstova: Sonja Njunjić, kolovoz 2010.     

• < Prethodno
• Slijedeće >