Zdravlje

BOLESTI BUBREGA – TIHA EPIDEMIJA

Detalji

Objavljeno Utorak, 02 Ožujak 2010 19:01

Hitovi: 7212

Danas u svijetu, ali i u Europi, postoji tiha epidemija kroničnih bolesti bubrega.

Povodom obilježavanja 13. ožujka  - Svjetskog dana bubrega, nikada nije dovoljno iznova naglasiti da je bolest bubrega česta i štetna, ali se može spriječiti i liječiti.

Svjetski dan bubrega je prigoda za obavještavanje i poduku nositelja zdravstvene politike, šire javnosti i osoba s najvećim rizikom obolijevanja od kronične bubrežne bolesti, o sve većoj proširenosti bolesti bubrega i njenoj povezanosti sa srčanim, žilnim i infektivnim bolestima.

Zbog povezanosti sa sve učestalijom šećernom bolešću i visokim krvnim tlakom, odnosno bolestima srca i krvnih žila, predviđa se da će do 2015. godine prijevremeno u svijetu umrijeti oko 36 milijuna ljudi.

Usprkos činjenici da se radi o opasnoj i podmukloj bolesti, čak ni u najrazvijenijim zemljama svijeta stanovnici nisu dovoljno obaviješteni o prirodi bolesti, a u nekim dijelovima svijeta i do 90% kroničnih bolesti bubrega ostaje neprepoznato ili se ona otkrije u vrlo uznapredovanom stadiju. To je moguće jer manje od 5% opće populacija zna anatomski smještaj i ulogu svojih bubrega!

Jedan od prvih koraka u razvijanju svijesti pojedinca i društva o važnosti bubrega je saznanje o njegovoj građi i funkciji, mehanizmima, načinima ranog prepoznavanja, sprječavanju i liječenju bolesti. Nema dvojbe da su kronične bolesti bubrega veliki javnozdravstveni problem. Problem velikih razmjera ne mogu samostalno riješiti profesionalna društva niti udruge bolesnika. Samo razvijena svijest pojedinaca i društva o teretu kojim kronične bolesti bubrega opterećuju zajednicu i zdravstveni proračun može taj problem staviti na dnevni red vlada i drugih institucija koje oblikuju zdravstvenu politiku.

Svjetski dan bubrega je prilika za pokretanje vrijednih inicijativa i traženje potpore od društvenih čimbenika koji mogu osigurati ostvarenje cilja, stavljanjem u središte pozornosti rano otkrivanje i primjereno zbrinjavanje kroničnih bubrežnih bolesti.

Zašto tiha?

• zato što se radi o podmuklim bolestima koje dugo vremena ne daju simptome i/ili znakove, tako da bolesna osoba ima privid zdravlja,
• zato što odgovorni subjekti u društvenoj zajednici ne obraćaju potrebnu pozornost problemu koji je dugi niz godina sve više prisutan,
• zato što se problemu kroničnih bolesti bubrega, i onda kada ih se prepozna, ne daje primjerena važnost.

Zašto epidemija?
• zato što približno 8% stanovništva Europe boluje od neke kronične bolesti bubrega,
• zato što postoji jasna uzročno-posljedična veza između kroničnih bolesti bubrega i drugih bolesti (npr. visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti, kroničnih bolesti srca), koje su već poprimile epidemijske razmjere.

Što treba poduzeti?

• provesti odlučnu akciju da se utvrde rasprostranjenost i težina bubrežnih bolesti,
• razraditi strategiju pomoću koje će se ne samo ukloniti posljedice, nego spriječiti nastanak bolesti u začetku.Kronične bubrežne bolesti mogu se otkriti na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog kreatinina (na temelju kojega je moguće izračunati glomerulsku filtraciju).

Ipak, razvijanje programa otkrivanja i zbrinjavanja kroničnih bubrežnih bolesti kojim bi se uz razumne troškove poboljšalo otkrivanje bolesti, a koji bi se provodio u općoj populaciji stanovništva, veliki je pothvat. Čini se da niti razvijene zemlje nemaju sredstva za provođenje programa probira cijele populacije.

Obzirom da se do danas takav program nije provodio, ne postoje ni dokazi financijske isplativosti. Zbog toga je potrebno postaviti ciljanu strategiju probira, koja bi se trebala sastojati od slijedećih koraka:

1. mjerenje serumskog kreatinina (kao i izračunavanje glomerulske filtracije) i proteinurije u osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti bubrega (npr. bolesnici sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom i osobe s bolestima srca i/ili krvnih žila),

2. redovito mjerenje krvnog tlaka, procjena glomerulske filtracije i proteinurije u osoba kod kojih je pronađena kronična bolest bubrega,

3. kontrola ciljanih vrijednosti krvnoga tlaka u pojedinaca s kroničnim bubrežnim bolestima, pomoću lijekova koji blokiraju sustav renin-angiotenzin,

4. prepoznavanje i usmjeravanje bolesnika s mogućom bolešću bubrega nefrologu.Istodobno, treba uspostaviti istraživačke projekte koji bi se bavili nerazjašnjenim pitanjima povezanim s kroničnim bubrežnim bolestima i testiranjem učinkovitosti novih zdravstvenih programa.

Cilj Svjetskog dana bubrega je osnažiti i ujediniti zdravstvene djelatnike, širu javnost i vladina tijela, sa svrhom unaprjeđivanja programa ranog otkrivanja kroničnih bubrežnih bolesti i boljeg liječenja milijuna ljudi.

• Radi se o visoko postavljenom, ali ostvarivom cilju.
• Radi ostvarenja toga cilja ustanovljen je Svjetski dan bubrega.
• Hrvatska, kao dio svjetske zajednice, dijeli njezine probleme i obveze.
• Naša je obveza pridržavati se svjetskih smjernica za otkrivanja, liječenja i prevenciju kroničnih bubrežnih bolesti.

I, ne zaboravite da nikada ne smijete posumnjati u to da i mala skupina brižnih i predanih građana može promijeniti svijet: dapače, to je jedino što ga je ikada i mijenjalo.

Napisao: Prof. dr. sc. Petar Kes, predsjednik
Hrvatskog društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju

Vezani tekst

13. ožujka – Svjetski dan bubrega 

Uppt, 02.03.2010. 

• < Prethodno
• Slijedeće >