Prehrana

MASTI

Detalji: Objavljeno Četvrtak, 08 Studeni 2007 22:27; Hitovi: 7015

Masti služe kao izvor energije i topline, a dijelimo ih na masti životinjskoga podrijetla (svinjska mast, maslac, loj, slanina, vrhnje) i biljnoga podrijetla (ulja soje, suncokreta, masline, kukuruza, palme, tikve, sezama).

MASTI

Hranom unosimo u organizam tri hranjiva, energetski vrijedna sastojka: ugljikohidrate, bjelančevine i masti.

Valja nastojati, zbog sadržaja nezasićenih i zasićenih masnih kiselina i kolesterola i njihova štetna djelovanja na krvožilni sustav, ograničiti unos masnoća prehranom.

Udio masnoća u dnevnom energetskom unosu ne bi trebao prelaziti 25%.Masti su važan izvor energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K.

Masti se prema kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti.

Izvori masti koje sadrže zasićene masne kiseline su punomasno mlijeko, sir, maslac i svinjska mast. Takve masti životinjskog porijekla nalaze se u krutom stanju.

Nezasićene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buće i dr.) i u tekućem su stanju - ulja.

Preporuča se ukupni dnevni unos masti ograničiti na 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a unos zasićenih masti dodatno se ograničava na 10% dnevnog unosa jer je dokazano da veći unos zasićenih masti putem hrane pridonosi razvoju kroničnih bolesti.

Preporučeni udio masnoća u ukupnom dnevnom energetskom unosu treba biti do 30% pri čemu udio namirnica bogatih zasićenim masnoćama treba biti manji od 10% a ostatak od 20% iz namirnica bogatih nezasićenim masnoćama (maslinovo ulje, sojino, ulje kukuruznih klica, bundevino ulje). Kolesterol u prehrani treba ograničiti na ukupno 250 do 300 mg/dan, a kod onih s povišenim LDL kolesterolom u krvi na manje od 200 mg/dan.

Energetska vrijednost 1 grama masnoće je 37,8 kJ ili 9 kcal.

Pazite na unos masti, posebno zasićenih masti. Čitajte deklaracije na namirnicama i radije izaberite namirnice s manjim sadržajem masti.

Ograničite unos kolača, slastica i mesnih proizvoda s većim sadržajem zasićenih masti.

Prilikom pripreme jela sjetite se i maslinovog ulja.

Po propisima Svetske zdravstvene organizacije masti u ishrani dece u vrtićima ne smiju preći 30% prehrane. Kod odraslih, posebno starijih taj postotak se smanjuje, radi smanjenih metaboličkih procesa i smanjene tjelesne aktivnosti. Hrana koja sadrži visok postotak masti je: putar, tvrdi sirevir, majoneza, pomfri, ulje, punomasno mlijeko i proizvodi (vrhnje, slatko vrhnje), drressinzi za salate, čokolada, sladoled, orašasti plodovi,slatkiši. Pored izbora namirnica važno je i kako se hrana priprema: umjesto prženja i pećenja u visokom masnoćama ššto više konzumirati kuhano, pirjano, polukuhano. Na taj način hrana neće izgubiti ništa od svoje vrijednosti i ukusa, nego loše pripremljena hrana je pitanje naših navika i odnosa prema hrani i vlastitom organizmu.

Važno je znati da : - masnoća na tanjuru ostaje 3 sekunde, - u ustima 30 sekundi, - u želucu 30 minuta, - u arterijama 30 godina.

Udruga, predavanje „Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u svakodnevnoj prehrani“, listopad, 2005.g.

Predavač K.Knezić, dipl.nutr.

Ostali izvori: www.diabetes.hr /Prehrana