UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
MASTI
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 08 Studeni 2007 22:27
- Hitovi: 7014
MASTI
Hranom unosimo u organizam tri hranjiva, energetski vrijedna sastojka: ugljikohidrate, bjelančevine i masti.
Masti služe kao izvor energije i topline, a dijelimo ih na masti životinjskoga podrijetla (svinjska mast, maslac, loj, slanina, vrhnje) i biljnoga podrijetla (ulja soje, suncokreta, masline, kukuruza, palme, tikve, sezama).
Valja nastojati, zbog sadržaja nezasićenih i zasićenih masnih kiselina i kolesterola i njihova štetna djelovanja na krvožilni sustav, ograničiti unos masnoća prehranom.
Udio masnoća u dnevnom energetskom unosu ne bi trebao prelaziti 25%.Masti su važan izvor energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K.
Masti se prema kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti.
Izvori masti koje sadrže zasićene masne kiseline su punomasno mlijeko, sir, maslac i svinjska mast. Takve masti životinjskog porijekla nalaze se u krutom stanju.
Nezasićene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buće i dr.) i u tekućem su stanju - ulja.
Preporuča se ukupni dnevni unos masti ograničiti na 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a unos zasićenih masti dodatno se ograničava na 10% dnevnog unosa jer je dokazano da veći unos zasićenih masti putem hrane pridonosi razvoju kroničnih bolesti.
Preporučeni udio masnoća u ukupnom dnevnom energetskom unosu treba biti do 30% pri čemu udio namirnica bogatih zasićenim masnoćama treba biti manji od 10% a ostatak od 20% iz namirnica bogatih nezasićenim masnoćama (maslinovo ulje, sojino, ulje kukuruznih klica, bundevino ulje). Kolesterol u prehrani treba ograničiti na ukupno 250 do 300 mg/dan, a kod onih s povišenim LDL kolesterolom u krvi na manje od 200 mg/dan.
Energetska vrijednost 1 grama masnoće je 37,8 kJ ili 9 kcal.
Pazite na unos masti, posebno zasićenih masti. Čitajte deklaracije na namirnicama i radije izaberite namirnice s manjim sadržajem masti.
Ograničite unos kolača, slastica i mesnih proizvoda s većim sadržajem zasićenih masti.
Prilikom pripreme jela sjetite se i maslinovog ulja.
Po propisima Svetske zdravstvene organizacije masti u ishrani dece u vrtićima ne smiju preći 30% prehrane. Kod odraslih, posebno starijih taj postotak se smanjuje, radi smanjenih metaboličkih procesa i smanjene tjelesne aktivnosti. Hrana koja sadrži visok postotak masti je: putar, tvrdi sirevir, majoneza, pomfri, ulje, punomasno mlijeko i proizvodi (vrhnje, slatko vrhnje), drressinzi za salate, čokolada, sladoled, orašasti plodovi,slatkiši. Pored izbora namirnica važno je i kako se hrana priprema: umjesto prženja i pećenja u visokom masnoćama ššto više konzumirati kuhano, pirjano, polukuhano. Na taj način hrana neće izgubiti ništa od svoje vrijednosti i ukusa, nego loše pripremljena hrana je pitanje naših navika i odnosa prema hrani i vlastitom organizmu.
Važno je znati da : - masnoća na tanjuru ostaje 3 sekunde, - u ustima 30 sekundi, - u želucu 30 minuta, - u arterijama 30 godina.
Udruga, predavanje „Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u svakodnevnoj prehrani“, listopad, 2005.g.
Predavač K.Knezić, dipl.nutr.
Ostali izvori: www.diabetes.hr /Prehrana
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 103 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.