Djeca

Koliko je alarmantno stanje u Hrvatskoj (vrijednosti indeksa težine za visinu) pokazuju podaci da povećanu tjelesnu masu ima 11% školske djece u dobi od 7 – 14 godina, a već sada je pretilo 5,2 % školske djece, dok će njih 80% biti debelo kad odrastu, sa svim popratnim komplikacijama od organskih, lokomotornih, kardiovaskularnih do psihofizičkih poteškoća (dijabetesa tipa 2, bolesti srca, krvnih žila, osteoporoze (posljedice u kasnijoj dobi) te anemija. *(podaci Odjela za fiziologiju, praćenje i unaprijeđenje prehrane – Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – objavljeni u hrvatskom izdanju Nacional geographica za mjesec kolovoz 2004.g. (str. 62)

Da je to doista tako, i da je broj pretile djece u laganom porastu, govori nedavna anketa (2006.g.) provedena među učenicima 7. i 8. razreda pokazala je da kod 45% učenika u prehrani prevladavaju sendviči, a ne kuhani obroci, te više od polovice učenika ima samo jedna obrok dnevno.

Čevapi, hamburgeri, prženi krumpirići, pizze, hot dog, slatkiši i zaslađeni napitci iz automata samo  su neki od nezdravih proizvoda na kojima se temelji školska prehrana ili dječji obroci tijekom dana. Upravo konzumacija takove loše hrane, u pravilu masne i slatke, upravo je razlog sve većeg broja pretile djece.

Vrlo važno je također napomenuti da učenici u školama piju mlijeko jednom tjedno ili čak u dva tjedna, a da polovica djece ništa ne jede prije odlaska u školu.  Ostatak tjedna namijenjem je brzoj hrani sendvičima, hot dog, pizza, hamburger ili burek. Hrana koju u školama konzumiraju hrvatski učenici sve je sličnija onoj iz fast fooda.

 Društvo je dužno poslušati mišljenja stručnjaka –naročito u odnosu na prehranu djece, s obzirom da se u posljednje vrijeme u medijima vrlo često govori o nužnosti kontrole reklamiranja nezdrave hrane.  U Americi, a i sve više i više u Europi,  jačaju civilne, građanske inicijative (posebno angažiranje roditelja)  u podupiranju i posredovanju pri izradi Zakona koji bi na primjer zabranjivao promidžbene poruke uz hranu i postavljanje automata na mjestima kao što su škole i vrtići.** podaci iz NG – hrvatsko izdanje – kolovoz 2004. (str. 70) 

Samo sustavnim promjenama u prehrani – kretanju – vježbanju mogu se poboljšati i potaknuti zdrave navike – koje su u odrastanju, srednjoj dobi i starosti od neprocijenjive vrijednosti. također, roditelji, nemojte zaboraviti da je igra nezaobilazan dio djetinjstva. zbog toga osigurajte svom školarcu prostor i vrijeme za igru. (* članak v.l. 23.8.04.)  

UPPT, 2006., (sažetak-podaci iz arhive)