Namirnice

SJEMENKE-RAZNE

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 12:03

Hitovi: 23632

SJEMENKE 

Ljudi imaju različite ideje o tome što se sve ubraja u međuobroke i kolika količina hrane može biti sadržana u jednom međuobroku.

Predlažemo da ovu jesen, umjesto ovih nezdravih, međuobroke zamijenite sjemenkama – razlog je jasan: daju energiju za hladnije dane, smanjuju razinu kolesterola, poboljšavaju mentalne i reproduktivne funkcije. 

Vidi dalje u tekstu: 

SEZAMOVE SJEMENKE, SUNCOKRET, SJEMENKE BUNDEVE, LANENE SJEMENKE, MAKOVE SJEMENKE, PINJOLI

SEZAMOVE SJEMENKE

 vidi NAMIRNICE/sezam

Potječu sa Srednjeg Istoka, gdje se koriste na mnogobrojne načine. Mnoga tradicionalna jela, kolači, slatkiši namazi, u tim krajevima uključuju u svom sastavu i sezam kao jedan od najvažnijih sastojaka.

Važno je prije uporabe sjemenke popržiti, zgnječiti ili samljeti, pošto će inače proći kroz probavni trakt neprobavljene.

Ukoliko se samelju tako dobro da iz njih počinje izlaziti ulje, dobije se namaz tahini bogat hranjivim sastojcima, a koristiti se umjesto maslaca.

Od sezama se može napraviti mlijeko koje je odlična zamjena za kravlje mlijeko, dodaje se raznim jelima, žitaricama, kruhu i pecivu, a njime se može napraviti i sladoled. Sezamove sjemenke su bogate bjelančevinama i sadrže sve esencijalne aminokiseline, a naročito su bogate metioninom.

Ulje unutar sjemenki predstavlja mješavinu estera glicerola sa oleinskom i linolenskom kiselinom (omega 6 masne kiseline). Sezam sadrži u sebi i tvari koji djeluju antioksidacijski i koje čuvaju njegove proizvode od brzog kvarenja.

Bogat je magnezijem, cinkom, kalcijem i željezom (koncentracija kalcija je 20 puta veća nego u mesnom odresku, a koncentracija željeza 3 puta veća). Korištenje sezamovih sjemenki preporuča se naročito ženama koje pate od osteopenije i osteoporoze, upravo radi toga što sezamove sjemenke sadrže visoke koncentracije kalcija neophodnog za održavanje zdravlja koštanog sustava.

SJEMENKE SUNCOKRETA

Sadrži sve esencijalne aminokiseline u znatnoj količini. Od masnoća koje se nalaze u suncokretovom sjemenu, 50% ih je mnogostruko nezasićenih, od kojih najveći postotak otpada na esencijalnu linolensku masnu kiselinu kao važnog preteču omega 6 masnih kiselina, za koje je poznato da snižavaju razinu kolesterola u krvi.

Oleinska kiselina je, kao važna jednostruko nezasićena masna kiselina, također zastupljena u znatnom postotku.

Suncokretovo sjemenje sadrži veću količinu vitamina E (50 mg/100gr), što je veoma važno zbog mnogostruko nezasićenih masnih kiselina, koje uz ovaj vitamin, koji je antioksidant, neće stvarati kancerogene slobodne radikale.  

Upravo zbog toga je najbolje upotrebljavati neophodne masnoće direktno iz sjemenja. Suncokretove sjemenke su veoma dobar izvor i raznih minerala, Ca, P, Mg, Na, K i Fe, kao i vitamina, naročito B kompleksa i vitamina A. Sve to zajedno s obiljem vitamina E čine ga izvrsnom namirnicom koju bi trebalo redovito koristiti. Sjemenke je najbolje koristiti popržene I samljevene te dodavati različitim jelima: žitaricama, varivima, umacima, može ga se koristiti i za doručak kao sastavni dio kaša. 

SJEMENKE BUNDEVE

- vidi NAMIRNICE/Buča-bundeva

Su odličan izvor primarnih bjelančevina a bogate su i mnogim vitaminima i mineralima. Sadrže visok postotak bjelančevina i u nekim vrstama doseže čak 31%, a sve esencijalne amino kiseline zastupljene su u odličnom omjeru.

Šaka bučinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba prosječne osobe za aminokiselinama, a uspoređujući bjelančevine u tom sjemenju s bjelančevinama u mesnom odresku, može se zaključiti da je količina esencijalnih aminokiselina u golicama veća nego u mesu. Osim toga, one su odličan izvor mnogih vitamina i minerala, naročito cinka i željeza kojeg golice imaju triput više nego meso. 

Bučine sjemenke su u biljnom svijetu, uz laneno sjeme, najbolji izvori esencijalne masne kiseline omega 3, za koju se zna da je u našem tijelu preteča prostaglandina tipa 3 koji su neophodni za mnoge tjelesne funkcije - vid, sposobnost učenja, koordinaciju, raspoloženje. Bučino ulje se stoljećima koristilo u istočnoj Evropi, Indiji i Americi. Proizvodi se iz sjemenki posebne vrste uljene buče. Osim u proizvodnji ulja, one se u prehrani koriste neprerađene kao bogat izvor omega masnih kiselina, vitamina i minerala. 

LANENE SJEMENKE

- vidi NAMIRNICE/Lan

Ova se kultura uzgaja preko 5000 godina u umjerenim i tropskim područjima, upotrebljavajući se u mnogobrojne svrhe. Stari Egipćani su od lanenog vlakna proizvodili posebne omotače u kojima su mumificirali svoje vladare. Stari Grci i stari Rimljani su ga koristili u prehrani, miješajući lan sa kukuruznim brašnom prilikom pripreme kruha, te također kao lijek za probavne smetnje.U prehrani se lan može koristiti na nekoliko različitih načina.

Sjemenke lana nazivaju najpopularnijom zdravom namirnicom našeg vremena. Brojna istraživanja su pokazala kako se povećanom konzumacijom hrane obogaćene lanenim sjemenjem stvara prevencija nastanku mnogih bolesti: rak dojke, ateroskleroza, povišen kolesterol, povišen krvni tlak.  

Povoljno utječu na probavu i pomažu lijenim crijevima, što je prava i prirodna pomoć suvremenom čovjeku čije su probavne smetnje posljedica premalo kretanja i jelovnika siromašnog vlaknima. Sjemenke lana  sadrže lignani, te zauzimaju važno mjesto na popisu antikancerogenih   namirnica.Iznimno je važno uvrstiti lan u svakodnevnu prehranu zbog esencijalne omega 3 masne kiseline koja je dosta rijetka u našoj hrani, a lan je namirnica koja daleko nadmašuje sve ostale po količini omega 3 masne kiseline koju sadrži.

Naime, lan u sebi sadrži najmanje 7 puta više tih masnih kiselina, nego ostale biljke, kao što su soja, orasi, špinat, bademi, banane i druge biljke. Omega 3 masne kiseline su važne za mnoge funkcije u našem tijelu: za pravilan rast i razvoj djeteta, imaju zaštitnu ulogu protiv srčanog infarkta i moždanog udara, smanjuju sklonost infekcijama jačajući imunitet, pružaju određenu zaštitu protiv autoimunih bolesti, smanjuju rizik za određene vrste raka.

MAKOVE SJEMENKE

Sazrijevaju u posebnoj vrsti makova koji potječu iz Grčke i sa Dalekog Istoka. Ljudi često izbjegavaju koristiti tu korisnu i ukusnu sjemenku za prehranu, bojeći se narkotičnog djelovanja. Istina je da se iz iste biljke dobiva medicinski poznati opijat koji se koristi za ublažavanje bolova, te kao dodatak u sklopu drugih lijekova. No takva svojstva pokazuju samo nezrele glavice maka i sa sazrijevanjem se ona u potpunosti gube.

Sjemenke maka u svom sastavu sadrže preko 40% ulja i odličan su izvor linolne i oleinske masne kiseline. Osim toga, naročito su dobar izvor različitih, nama potrebnih minerala, među kojima se, posebno ističu kalcij, fosfor, željezo i cink.Nama poznate crno-plavičaste makove sjemenke sa svojim orašastim okusom koriste se kao ukras na kruhu, pecivima i slično, mogu se koristiti kao dodatak raznim salatama, te kao začin u jelima. 

PINJOLI

Su jestive sjemenke ne samo našeg Mediteranskog bora, već i Koreanskog bora te sjevernoameričkog Pinon bora. Sjemenke pinjola rastu zaštićene u šišarka i teško je doći do njih, što se odražava i na nešto većoj cijeni, s obzirom da ih je vrlo teško izvaditi iz šišarki!

Od svih orašastih plodova pinjoli imaju najveći postotak bjelančevina u svome sastavu, čak 31%. Pinjoli se mogu jesti sirovi ili lagano prepečeni, slani ili neslani kao i kikiriki. Idealni su za različite salate i neophodni za poznati preljev "pesto". Posebna se pažnja mora posvetiti čuvanju pinjola jer će sačuvati svoju prirodnu aromu jedino ukoliko ih držimo u hladnjaku, budući da veoma lako užegu. Pinjoli su inače zaštitni znak naše istarske kuhinje!  

Izvor: stranice Biovega/ web zdravlje I ljepota/2005..

Obrada -Udruga/ listopad 2006./stiječanj 2009.

• < Prethodno
• Slijedeće >