Dijete

STRES

Detalji

Kategorija: Psihologija prehrane

Objavljeno Subota, 12 Siječanj 2008 19:11

Hitovi: 5309

Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečega što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita. Međutim, naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire.

STRES

Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečega što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita. Međutim, naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire.

Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Stres (engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori ("udarači"). Pojam stresa u užem smislu označuje reakciju organizma na djelovanje vanjskog stresora.

Kad se stres nagomila, čovjek se razbolijeva: može se osjećati kronično umornim ili iscrpljenim, može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom, može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu, može ga dohvatiti depresija, anksioznost, napadaji plača i panike, opsjednutost ili fobija.

Stres započinje već s mislima ili emocijama.

Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenima kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano izlučivanje adrenalina. Samo nekoliko sekundi poslije srčani ritam, kao i ritam disanja snažno se ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, proizvodnje inzulina i glukagona kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

Ako je organizam izložen prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zagušeni neugodnim porukama koje prenose hormoni stresa te nastaje manjak neurotransmitera serotonina, noraderenalina i dopamina, koji su odgovorni za naše dobro opće osjećanje.

Sedam od deset ljudi smatra svoj život stresnim, a ulaskom u novi milenij izgleda da se životni tempo još više ubrzava. Ljudi sve lošije spavaju, bude se uznemireni, dolaze na posao umorni, uzrujavaju se na poslu, vraćaju se kući iživcirani prometom.

Za razliku od naših predaka, čiji je stres prije svega bio tjelesne prirode, stres 21. stoljeća uglavnom je mentalni i emocionalni.

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Burn out sindrom označuje stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranoga i uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Jedan od najčešćih uzroka stresa na radnom mjestu ipak su međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobbing, koji označuje psihoteror na radnom mjestu koji zaposlenici provode prema svojim kolegama. U osnovi je najčešće riječ o nekom sukobu, nakon kojega počinju spletke, podmetanja, ponižavanja i izolacija. U strahu za radno mjesto "krivac" može razviti «burn out «sindrom i kronične zdravstvene poteškoće.

Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sedativi te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi djeluju tako da potiču izlučivanje neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja.

Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka. Mnogi svakodnevno uzimaju velike količine kave, cigareta, alkohola, čokolade ili svega zajedno. Sve to ne smanjuje stres već stvara ovisnost razbijajući prirodne antistresne mehanizme.

Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni bi čovjek trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje dnevnih obveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovita tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.

Nekoliko metoda za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih štetnih učinaka:

Naučite tehnike opuštanja

Neravnoteža između odmora i aktivnosti otežava naše opažanje života. To znači da je u svakom trenutku budnog stanja naša pozornost u polju aktivnosti. Naše iskustvo obuhvaća osjetilno opažanje: mi mislimo, osjećamo i uspostavljamo odnose s drugim ljudima. Uvijek smo aktivni. Ako tu aktivnost prenesemo u polje tišine, tada energiziramo duh i živčani sustav, što ima posebno okrepljujući učinak. To postižemo meditacijom. Maharishijeva Ayurveda upućuje nas na transcendentalnu meditaciju jer je znanstveno dokazano da baš ta tehnika meditacije daje odlične rezultate u poboljšanju zdravlja, ublaživanju uznemirenosti i drugih stresom izazvanih stanja.

Ugodna dnevna rutina

Pokušajte otići na spavanje i sljedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22:00 sata, te ustati što bliže svitanju. Naš mozak, a osobito epifiza vole Sunčevo svjetlo, čak i kada je oblačno. Jutarnja izloženost svjetlu normalizira proizvodnju i izlučivanje hormona epifize - melatonina, "hormona sna" koji iduće večeri uzrokuje pospanost. Što ste dulje izloženi stresu, vjerojatno ćete imati više problema sa spavanjem, kako s usnivanjem tako i s buđenjem, te s osjećajem umora nakon sna. Biološki se sat ne može vratiti na normalu preko noći, prisjetite se samo ljudi koji mijenjaju vremenske zone i kojima katkad treba i po desetak dana da bi se priviknuli na novu vremensku zonu. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna trebali biste postići željene rezultate.

Izbacite stimulanse i sedative

Stimulansi poput slatkiša, kofeina, nikotina i alkohola potiču ovisnost, a kako bi se održala odgovarajuća razina energije, trebamo ih sve više. U početku čak možda pomažu da se izgubi koji kilogram na težini, ali poslije djeluju poput šećera. Podižu razinu glukoze i inzulina te se višak glukoze pretvara u masti. Jedini način kojim se možemo obraniti od brzoga i stresnog načina života je poticanje vitalnosti i prirodne energije.

Dnevnu dozu šećera osigurajte iz voća, povrća, složenih ugljikohidrata (integralna riža i tjestenina, žitarice, krumpir). Složeni ugljikohidrati sadržavaju i triptofan iz kojeg se u mozgu sintetizira serotonin, pravi prirodni antidepresiv.

Nemojte unositi velike količine namirnica u jednom obroku, radije jedite više manjih obroka tijekom dana. Odlučite se za pravilnu prehranu, izbacite masnu, prženu i općenito "brzu" hranu. Smanjite potrošnju sredstava za smirenje i spavanje.

Počnite s tjelovježbom

Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba potiče izlučivanje tvari koje djeluju kao prirodni antidepresivi i anksiolitici - noradrenalina, endorfina i enkefalina. Redovita vježba snizuje koncentraciju estrogena, što sprečava nastanak i rast estrogenski ovisnih tumora, čiji su tipični primjeri miomi, endometrioza i rak dojke.

Smanjite obveze

Napetost i tjeskoba često su rezultat prevelikog broja obveza, bilo da je riječ o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obvezama kao što su to "dobrovoljni" tečajevi. Sve obveze zasigurno ne možete odbaciti i odgoditi, ali ako se osjećate loše ili se razbolite, od vas nitko neće imati koristi, niti ćete moći išta raditi. Razmislite o svojim obvezama i iz dnevnog rasporeda izbacite sve što možete. Stoga zamijenite veću štetu manjom - gubitkom nekih obveza.

Izbjegavajte izvore stresa

Ako je ikako moguće, izbjegavajte situacije i osobe koje vam štete, s kojima ste u sukobu, u čijem se društvu loše osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono što od njih tražite i obratno. Loši međuljudski odnosi veliki su izvor stresa. Nemojte se upuštati u žučne diskusije i rasprave, polemike, dokazivanja i slično. Neka vam bude važnije da se osjećate dobro, nego da budete u pravu.

Odgodite veće promjene

Ako se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve bitnije promjene u svom životu, osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, čak i ona nabolja, stres je za organizam.

Priredila: dr. sc. Vesna Harni, dr. med., spec. za ženske bolesti i porode

www.poliklinika - harni.h

Objavljeno u obiteljskom časopisu o zdravlju Zdrav život, br. 47/2007.

Odabir teksta i prilagodba za  web Udruge: Sonja Njunjić, siječanj 2008.

• < Prethodno
• Slijedeće >