Aktivnosti

16. listopad - Svjetski dan hrane (IM)

Detalji

Kategorija: Zdravstvena kultura

Objavljeno Utorak, 13 Listopad 2009 19:56

Hitovi: 5939

16. listpada obilježava se Svjetski dan hrane!

Pogledajte o čemu se govorilo proteklih godina.

http://www.alfa-portal.com/magazin/prica-se/sretan-vam-ili-nesretan-svjetski-dan-hrane

16 Listopad 2011 

Na dan se u svijetu baci preko 12 tona hrane, a istovremeno svake minute od gladi  umre preko 25 ljudi. 16. listopada svake godine, održava se Svjetski dan hrane, koji je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO). Nažalost, ovim se danom obilježava velika glad u svijetu i  pri tome se misli na one koji umiru od gladi . Takvih je sve više, a siromaštvo u svijetu uzima sve više maha.U svijetu je više od 800 milijuna gladnih, a velika se zabrinutost odnosi i na ugroženu poljoprivredu te hoće li ona, sa svojim zdravim tlom moći prehraniti silne ljude. Dvije su organizacije, FAO (Food and agriculture organization)-organizacija za hranu i poljoprivredu te WHO -o rganizacija za zdravlje, održale sastanak vezan za zdravlje na kojem se raspravljalo upravo o ova dva problema, gladi u svijetu te daljnjem razvitku poljoprivrede. 

1979.godine, kada je ovaj svjetski dan proglašen, osnovana je i organizacija FAO, kojoj je u čast ovaj dan i posvećen. Šokantan je podatak da od gladi svake minute umre čak 25 ljudi, a glad u svijetu sve je veća i sve je više onih koji će u sljedećih nekoliko godina to postati. Također, prevelik broj ljudi boluje upravo od pothranjenosti, što zbog određenih zakona prirode, a što zbog namjerne ljudske nebrige. 

Cijela svrha ovoga dana je zapravo veliki apel cijelome svijetu da se probudi i pomogne ljudima koji umiru od gladi, a sve kako bi se suzbila ogromna količina gladnih ljudi koji čekaju nečiju pomoć. Teži se pronalaženju efikasnih riješenja za poljoprivredu kako bi se pomoću državnih poticaja proizvodilo više hrane za siromašne, ali i one koji je uopće ne mogu platiti.

Naravno, to je težak zadatak zbog mnogoljudnosti u siromašnim dijelovima svijeta, što traži izgradnju novih naselja, a pritom uništavajući plantaže i druge prostore namijenjene za proizvodnju hrane. Nadalje, do teške situacije vode i golema poskupljenja hrane u čitavom svijetu, što su uzrokovale loše klimatske promjene opet najviše pogodivši najsiromašnije krajeve.

Tako su stradala ionako siromašna mjesta – nedavne su poplave, suše i uragani siromašnima uništili domove i ono malo što su imali. FAO naglašava kako je jako bitno potaknuti “moćnike” da ulažu u velike projekte koji se bore protiv gladi u svijetu i doniraju novac za hranu za siromašne. Kako su 2008. godine obećali za siromašne zemlje isplatiti velik novac, to obećanje nisu ispunili te su od cjelokupnog iznosa isplatili samo malih 10%. Ono na što svjetske organizacije protiv gladi upozoravaju je da bi se do 2050.godine moralo proizvoditi dodatnih 70% više hrane kako bi se nahranilo novih 2,3 milijarde ljudi.

S druge strane gledano, u svijetu se trenutno proizvodi 10% više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi svijeta. Tragičan podatak za ionako presiromašan svijet u kojem je gladnih i siromašnih sve više, kao i prebogatih, dok srednji sloj polagano nestaje. Stanje u svijetu na rub egzistencije dovodi sve više ljudi, a ono što će svakoga ostaviti bez riječi je da svake godine bez dovoljno hrane ostaje preko 70 milijuna ljudi. Alarmantno. Globalna stvarnost sadašnjice upravo je bijeda, a dok sve bogate države smišljaju način kako suzbiti glad, mrtvih od pothranjenosti je sve više i više. Oni vape za pomoć, no sudeći po dosad postignutoj pomoći, neko efikasno riješenje neće stići tako brzo.

Kada god se smisli neka potencijalno dobra ideja za suzbijanje gladi, nađe se netko koga ta ideja ugrožava i dovodi ga u nezahvalan položaj zbog kojeg je na nekoj vrsti gubitka.Papa Benedikt XVI. osuđuje svakodnevnu utrku za materijalnim dobrima te govori kako su glavni problemi gladi u svijetu nedostatak političke volje da se pomogne, korupcija u pojedinim državama, a kao glavni razlog naveo je mijenjanje prioriteta ljudskih vrijednosti.

 Kako god, dok ljudi međusobno ne postignu složnost, sve će ostati isto.

Bijedno i siromašno.

I dok sami malo možemo pomoći, ostaje nam nada da će oni “moćni” čuti vapaje onih koji umiru dok oni smišljaju način godinu za godinom, malo mareći za djecu koja mala izgube roditelje zbog gladi, zbog onih koji kopaju po smeću koje smo bacili mi, Vi, oni…. 

Za web Uppt pripremila Ines Marinac, studentica FPZ,

Novinarstvo, 2. godina;

Svjetski dan hrane, 16. listopad

ALARMANTNI PODATAK SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE: U SVIJETU JE GLADNO PREKO 850 MILIJUNA LJUDI  

Svjetski dan hrane, proglašen  je 1979. godine u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a  - Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima na dan 16. listopada 1945. godine. 

VIDEO - World Food Day, 2011.;

Unatoč naporima WHO-a i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a ipak je gladno preko 850 milijuna ljudi.

What Do We Eat in a Week!?

Pogledajte kako se potrebe za hranom razlikuju od obitelji do obitelji i od kontinenta do kontinenta!

Ukoliko se hitno ne poduzmu određene mjere, situacija bi se mogla pogoršati, a najcrnje su prognoze za sljedećih par desetljeća!!!

O tome govori i ovogodišnji izvještaj Svjetske organizacije za hranu (FAO) koja je izvijestila da će do  2050.g. svijet će morati proizvoditi 70% više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će tada, prema UN-ovim predviđanjima, biti ukupno 9,2 milijarde!!

World Food Day- Africa.mp4

Every Child Deserves Good Food - World Food Day Commemoration 2011

Razlozi za sve veću glad u svijetu 

Bez obzira što FAO svake godine povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su npr. izazovi klimatskih promjena i bioenergija, mobilizacija različitih sredstava za mikro projekte poticanja proizvodnje hrane, sigurnost hrane u svijetu, poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz državne poticaje i slično, «glad» za hranom je sve veća,  jer potražnja za hranom raste brže nego ponuda, kao posljedica sveopće povećanje svjetske populacije (najviše mnogoljudne i siromašne zemlje) s jedne strane, a s druge ekonomski napredak novonastalih i bogatijih država i njihovo traženje novih izvora energije na uštrb uzgoju poljoprivrednih kultura za  prehranu. 

U zadnjih deseta godina ovog stoljeća cjelokupna svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju, tako da se stalno crpe svjetske zalihe žita koje su prije dvije godine bile najniže u zadnjih 34 godine!! Trend se nastavlja, tako da  je prognoza Svjetske organizacije za hranu  o stanju do 2050. godine više nego alarmantna – to je tako blizu!!! 

Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju  raznim uzrocima kao što su:  

1)      Globalizacijski procesi – nova tržišta - rastuća svjetska populacija, potražnja za hranom u inače najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemljama svijeta, što povlači nagli rast novih gradova i naselja na uštrb velikih poljoprivrednih površina (napuštanja farmi, isušivanja rižinih polja, uništavanjem plantaža) s jedne strane, a s druge velika potražnja za pitkom vodom i vodom za pokretanje energije u novim tehnološkim procesima. Iz tog razloga  poljoprivredna proizvodnja  će morati podržavati proizvodnju veće količine hrane s mnogo manje raspoložive vode , a to opet dugoročno zahtijeva razvoj novih usvjeva otpornih za sušu. A za sve to je potrebno opet sve više financijskih ulaganja, koje siromašne zemlje nemaju!

2)      Klimatske promjene (razorne poplave, velike suše, razorni uragani i tajfuni) uragani) na raznim dijelovima svijeta i kao da «traže»  i osiromašuju ionako siromašna područja! Npr. 2007. godina bila je godina velikih suša u Australiji i Novom Zelandu, a tuče i  suše pogodile su npr. 10% svih poljoprivrednih površina u Austriji;

3)      Zabrinjavajući trend poskupljenje hrane diljem svijeta (kao lančana reakcija na globalnu svjetsku situaciju) bez obzira na stupanj razvoja pojedinih zemalja, donio je val nezadovoljstva i još teže ekonomske situacije stanovništva tih zemalja ali i svih ostalih. Npr. val poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda od brašna (tjestenine)  u cijeloj Europi za 20-25% , cijeli Meksiko se «digao» na noge radi dvostrukih cijena njihovog nacionalnog jela tortilla, Egipat je «zapljusnuo» val porasta troškova za hranu više od 50%, Novi Zeland je velikim povećanjem cijena hrane «platio» sušno razdoblje.  Trend se i ovdje nastavlja zbog jačanja novih tržišta i potražnje sve kvalitetnije hrane (npr. potražnja za hranom u Kini, Indiji, Južnoj Americi) što dovodi do povećanog izvoza europskih i ostalih svjetskih proizvođača hrane na uštrb domaćeg stanovništva. 

4)      Novi pristup pogonskim (alternativnim) energijama, tj. radi sve manjih i ograničenih količina nafte, i političke «trgovine», traže se i preusmjeravaju  ka novim energentima kao što je sada najpoznatija proizvodnja bio-dizela kojemu je osnovni sastojak etanol, a koji se opet dobiva od poljoprivrednih kultura kao što su neke žitarice (najviše kukuruz), uljena repica, šećerna trska itd. Udio biogoriva u ukupnoj količini pogonskih goriva raste međutim iz godine u godinu, a Austrija unutar Europske unije prednjači proizvodnji goriva iz poljoprivrednih kultura!! 

5)      Radi potražnje za etanolom države subvencioniraju velike proizvođače tih izvora energije, za usmjeravanje proizvodnje određenih kultura za potrebe bio-energije. Subvencioniranje tih izvora energije motivira proizvođače da svoje proizvode usmjeravaju na to tržište umjesto u proizvodnju hrane. Iz tog razloga velika područja poljoprivrednih kultura radi proizvodnje hrane prenamjenjuju se za kulture izvore bio energije, i na taj način se prirodno smanjuje proizvodnja kultura za potrebe prehrane; 

6)      Npr. za 50 litara etanola potrebno je cca 230 kg kukuruza što je ekvivalent godišnje potrebe hrane za jedno dijete npr. u Zambiji ili Meksiku! Prije par godina jedan predstavnik u UN-u (g. Ziegler), govoreći o gladi u svijetu rekao je doslovno da je «bio dizel – zločin protiv čovječnosti»! 

Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi da se u cijelom svijetu (pogotovo razvijenijim zemljama) kroz razne humanitarne aktivnosti prenose poruke kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu. Cilj kampanje je da se poveća svijest i da se mobiliziraju svjetska financijska sredstva, potakne «moćne» da ulažu u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane, a najviše u smislu angažiranja stanovništva na njenoj proizvodnji, u smislu «daj ribaru mrežu da lovi ribu» tj. pomoći siromašnim poljoprivrednicima da uzgoje više hrane, da je uspješno plasiraju na tržište, a time i da stvore dovoljnu dobit za sebe i svoju obitelj.

Prije 13-tak godina na Summitu  «Satanak o hrani» u Rimu, saastali su se prestavnici iz 194 zemlje (šefovi država i vlada), kako bi bi pronašli rješenje za osiguranje dostatne količine hrane, a istovremeno sačuvati čisti zrak i okoliš. Na tom povijesnom Summitu zaključeno je da  je to posljednja prilika čovječanstva za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta – OSIGURATI HRANU ZA SVE.

I danas nakon tog povijesnog Summita, obilježavanje Svjetskog dana hrane ponovno je važno i dramatično aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnom problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama, kao i radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Konstanta i činjenica ovih zadnjih 10-tak godina je što je proizvodnja hrane u siromašnim zemljama sve manja i lošija, a taj trend će se nastaviti, a još crnje prognoze su, da će se pogoršati u slijedećim desetljećima.  

Zato, svi zajedno također moramo razmisliti  koliko trošimo na hranu i u kojim količinama je konzumiramo. Dakako, svi smo mi u ovo vrijeme recesije «stegnuli remen» i svatko od nas zna koliko može smanjiti potrošnju namirnica koje nam nisu od životne važnosti, jer broj gladnih u svijetu ne poznaje statistike niti recesije.  

Koliko hrane troše pojedine obitelji diljem svijeta pogledajte u sljedećem linku, ali pogledajte do kraja i vidjet ćete kako različito pojmimo «potrebe za hranom» za tjedan dana.    

Za web Udruge, pripremila Mirela Vidović, 2009.

Up dated 2011.
 

• < Prethodno
• Slijedeće >