Zdravlje

KILOGRAM MANJE – ZDRAVLJA VIŠE

Detalji: Objavljeno Srijeda, 07 Studeni 2007 20:34; Napisao/la Super User; Hitovi: 7890

“Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna težina postala veliki svjetski problem koji je poprimio epidemiološke proporcije. Shvaćanje pojma debljine se jako promijenilo u proteklih desetak godina i ljudi napokon postaju svjesni da pretilost osim estetskih može imati itekako ozbiljne zdravstvene posljedice" (dr. Mirko Koršić)

KILOGRAM MANJE – ZDRAVLJA VIŠE

Još samo prije petnaestak, dvadeset godina pojam zdrave hrane i zdravog života bilo je nešto o čemu se nije razmišljalo, «jer to se sve podrazumijevalo» u svakodnevnom životu. Svi smo, kao, «živjeli zdravo». !!!

Zemlja se i dalje okretala, budućnost se činila «savršenom», jer svi smo mislili i nadali se da ćemo «ostati zdravi, mladi i vitki». Nutricionizam, nutricionisti – bile su pojmovi poznati samo stručnjacima, učenim ljudima i «odabranim» ljudima – entuzijastima, koji su predvidjeli nadolazeću naplatu nagloj industrijalizaciji i našoj udobnosti, - prijetnju što se zove DEBLJINA.

Normalna tjelesna težina je osnova za optimalno psihofizičko zdravlje od djetinjstva do duboke starosti. Svi znamo da su prekomjerni kologrami pogubni za zdravlje, pa ipak je sve više debelih osoba, jer očito je da je tjelesnu težinu sve teže i teže držati pod kontrolom.

Međutim, nastala prekomjerna tjelesna težine ili dijagnosticirana pretilost, nije više samo estetski problem, već je i zdravstveni problem koji treba pravodobno dijagnosticirati i primjereno liječiti.

“Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna težina postala veliki svjetski problem koji je poprimio epidemiološke proporcije. U modernoj civilizaciji taj problem progresivno raste, a kako je debljina itekako povezana s ozbiljnim zdravstvenim liječenje debljine postaju imperativ. Na sreću polako prolaze vremena kada se debljina doživljavala, u prvom redu kao estetski problem. Shvaćanje pojma debljine se jako promijenilo u proteklih desetak godina i ljudi napokon postaju svjesni da pretilost osim estetskih može imati itekako ozbiljne zdravstvene posljedice“.

„Prije 20 godina rada u endokrinologiji skoro nikada nije susreo mladu osobu debelu i sa diabetesom tipa 2, a sada je to nažalost vrlo česta pojava.“ kaže dr. Mirko Koršić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

ITM (indeks tjelesne mase) koji osobu svrstava u kategoriju pretilih može ukazivati na povećani rizik obolijevanja od teških bolesti kao što su šećerna bolest, srčane bolesti, povišeni krvni tlak pa čak i prerana smrt. Važno je da osobe koje se smatraju "punijima" izračunaju svoj ITM kako bi utvrdile nisu li zapravo već pretile.

Pojam debljine često se neprecizno određuje, dok je ITM točan pokazatelj prekomjerne tjelesne težine ili debljine.

Potaknuti svim ovim problemima koji su sve više i više javnozdravstveni, Udruga je organizirala Okrugli stol (veljača 2007.) na temu „Kako liječiti debljinu“ uz podršku Hrvatskog društva za debljinu, KUZ-a, Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i MZSS-a. Između ostalih, sudjelovao je i dr. Željko Metelko, diabetolog i ravnatelj sveučilišne klinike 'Vuk Vrhovac', koji je jasno kazao da će debljina u skoroj budućnosti dovesti do ozbiljnog porasta diabetesa tipa 2 i ako se ozbiljno ne počne liječiti, broj oboljelih od diabetesa u svijetu mogao bi dosegnuti pola milijarde.

Zastrašujuće je da bi to moglo dovesti do toga da će roditelji pokapati vlastitu djecu.

ITM oboljelih od šećerne bolesti tipa II izgleda ovako:

80% oboljelih od te bolesti ima ITM između 25-30, a sa ITM od 30-35 je od tog broja ukupno 25% osoba).

Najveći zdravstveni rizik debljine je „smrtonosni kvartet“ koji sačinjavaju : dijabetes - 90% nastanka dijabetesa tipa 2 može se pripisati porastu tjelesne težinre; kardiovaskularne bolesti - hipertenizja, hiperlipidemija).

Trbušna pretilost je u porastu, a to je čvrsta veza između viška kilograma i srčanih oboljenja. Dr. Davor Miličić, kardiolog na KBC-u Zagreb, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, Istaknuo je da debljina uvećva rizik od infarkta miokarda, kardiovaskularne i opće smrtnosti 4.5 puta.

U svijetu od srčanog i moždanog udara godišnje umire 12 milijuna ljudi, a još 4 milijuna od povišenog krvnog tlaka i bolesti srca. U Hrvatskoj je svaka druga smrt tijekom godine posljedica bolesti srca i krvnih žila (2004.godine u Hrvatskoj je od infarkta umrlo gotovo 25.000 osoba od bolesti srca i krvnih žila!! Trend je u porastu!!!!).

Rizici prekomjerne težine su i gastroenterološke bolesti, a najčešća komplikacija je masna jetra po dr. Hrvoju Ivekoviću, gastroenterologu na KBC-u Zagreb, koji upozorava također na porast komplikacija probavnog trakta, porast malignih oboljenja.

Smatra da bi debljinu trebalo liječiti pri prvim njenim pojavama i spriječiti nastanak komplikacija. Samo liječenje komplikacija je vrlo skupo, a u Hrvatskoj imamo dva lijeka (Sibutramin i Orlistat) kojima bi trebali liječiti uzrok a ne poslijedice. S time se slaže i dr. Miroslav Bekavac-Bešlin, kirurg i predsjednik laparaskopskog društva KB Sestre Milosrdnice, koji se osvrnuo na liječenje morbidne debljine. Sve veći broj ljudi u kategoriji ekstremne ili morbidne pretilosti (u Hrvatskoj je registrirano preko 60.000 osoba sa ITM iznad 40) kod kojih je liječenje putem ljekova (orlistat i sibutramin) uz strogu liječnčku kontrolu, te kirurško liječenje definitivno jedini i prihvaćen način tretmana lječenja, gdje je život takove osobe dramatično ugrožen. Od kirurškog oblika liječenja, danas su najaktualnije ugradnja balona i umetanje švedske podesive želučane vrpce /lap-banding i sleeve-resection.

Sva tri zahvata mogu se raditi klasičnim pristupom i laparoskopski. Prema riječima dr. Bekavca Bešlina je prestrašno da se još uvijek u našoj državi ne priznaju od HZZO-a troškovi kirurškog liječenja debljine i svrstavaju se u estetske zahvate. Dr. Bekavac-Bešlin smatra da se to mora najhitnije izmijeniti jer tom metodom često se vrati kvaliteta življenja i samopouzdanje vrlo teško ugroženim bolesnicima. Te skupine morbidno debelih spada u najteže psihološke poremećaje. Po riječima dr. Veljka Đorđevića, psihijatra na KBC-u Zagreb, kod debelih osoba javlja se niz komplikacija psihološkog karaktera, anksiozno depresivnog poremećaja, samoizolacija i čak suicidalnog ponašanja. Dodao je da također debljinu treba liječiti pri prvim pojavama ukoliko osobe nisu vlastitim promjenama prehrane i pojačanom fizičkom aktivnošću uspjele reducirati težinu. Po dr. Đorđeviću, debljinu bi trebalo početi liječiti kad osoba ima samo 5 kilograma viška, jer malo pomalo, gubi se osobna percepcija debljine, počinje se tradicionalno opravdavati, „Sad sam starija, mogu biti debela, a muškarci također prihvaćaju svoj izgled sa velikim trbusima kao normalnu pojavu u srednjoj i kasnijoj dobi“.

Prema riječima dr. Sanje Musić-Milanović, epidemiologinje HZJZ-a, dobna granica debljine je rapidno spuštena, tako da je sve više debelih i muškaraca u dobi od 25-34 godine, ali isto tako povećan je broj debele djece. Po debljini, svrstavamo se među najdeblje u Europi, te je 2006. u studenome održana Ministarska konferencija Svjetske zdravstvene organizacije te je naše Ministarstvo usvojilo Europsku povelju o suzbijanju debljine.

Dr. Sanja Predavec, članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije pri MZSS izvjestila je skup da će se strategija provoditi od 2007. do 2011. U provedbu iste uključit će se cijelo društvo sa Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom obrazovanja, prehrambenom industrijom, nutricionistima, HZZO-om, HZJZ-om, te svima koji mogu doprinjeti kvalitetnoj provedbi strategije. Provodit će se kroz vrtiće, škole, studentsku dob, radnu dob i stariju populaciju. Prema riječima dr. Koršića, a i dr. Metelka, činjenica je da jednostavno previše jedemo, malo se krećemo, i, s čime su se složili svi prisutni, mediji bi također trebali promovirati borbu protiv debljine sa pravilnim izvještavanjem o tome što je debljina i kako je ispravno liječiti. Nakon izuzetno korisne diskusije kineziologija, nutricionista, patronažnih sestara, fizijatara, predstavnika tvrtki, psihologa u školama i drugih,

ZAKLJUČAK je da kroz svaki od nabrojenih načina možemo kontrolirati svoju težinu te održavati poželjnu. Kao što smo naveli debljina povećava rizik obolijevanja od niza raznih bolesti, te znatno narušava kvalitetu života i konačno dovodi do prerane smrti.

Važno je naglasiti, kako i mnogo puta ističe dr. Mirko Koršić “Kod debljine dodatni problem stvara činjenica da ljudi smatraju kako je riječ o prolaznoj stvari, a ne shvaćaju da je riječ o kroničnoj bolesti koja se ne može izliječiti nego se mora kontinuirano i zapravo doživotno liječiti. Tu se ni na trenutak ne smije pomisliti da je problem zauvijek riješen. Jedno je mršavjeti, a drugo je ostati mršav. Dok god je čovjek spreman na odricanje i poštivanje pravila da mora potrošiti više kalorija negoli ih unese u organizam, mršavljenje će biti uspješno”.

No, takvih načela treba se držati stalno, kako se kilogrami ne bi nekontrolirano vratili. Zdrav način života trebao bi postati zapravo naš životni stil. Treba sve više poticati fizičku aktivnost, poboljšati prehrambene navike od najranije mladosti, ponuditi građanima Hrvatske sve pozitivne modele kvalitetnog življenja, ali isto tako, ukoliko neke osobe ne uspiju reducirati prekomjernu težinu, primijeniti lijekove priznate u Hrvatskoj, a preko HZZO-a učiniti ih pristupačnim bolesnicima.

Agresivno reklamiranje kojekakvih čudotvornih proizvoda koji 'garantiraju' brzo i učinkovito mršavljenje trebalo bi kontrolirati, jer prema iskustvima Udruge, to je podcjenjivanje pameti kupaca, ali isto tako i medicinske znanosti. Iskustva koja je Udruga stekla kroz svoj četri i pol godišnji rad potvrđuje da su nanesene silne zdravstvene štete rizičnoj skupini, to znači ljudima koji su debeli. Narušili su se metabolički procesi tijela, obolili su od drugih popratnih bolesti, sada se događa da i sa lijekovima uz liječničku kontrolu teže mršave, jer su iscrpili organizam sa kojekakvim rigoroznim dijetama, travama, reklamiranim proizvodima za brzo i uspješno mršavljenje.

I mi, kao civilna inicijativa, smo potakli pismo HZZO-u da se što prije omogući korištenje lijekova (orlistat i sibutramin) preko zdravstvene zaštite i da na taj način se preveniraju vrlo opasne i smrtonosne bolesti, a isto tako i pojačani izdaci zdravstva za liječenje komplikacija uzrokovanih debljinom.

Pripremila: Za Okrugli stol, veljača 2007.Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Tekst objavljen u Narodnom zdravstvenom listu, svibanj-lipanj 2007.