Zdravlje

POREMEĆAJ TEŽINE I RAD ŠTITNE ŽLIJEZDE

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 18 Ožujak 2010 18:00

Hitovi: 30808

Piše: dr. med Slađana Divković, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine  

Štitna žlijezda 

Među mogućim endokrinim uzrocima prekomjerne tjelesne težine i debljine, ali i gubljenja kilograma i mršavljenja svakako je poremećaj u funkciji štitne žlijezde, važnog endokrinog organa koji svojim hormonima sudjeluje u regulaciji metabolizma.  Stoga je važno prije svake terapije poremećaja tjelesne težine provjeriti hormonalni status štitne žlijezde. 

Štitna žlijezda je smještena na vratu, ispred dušnika, a ispod grkljana i u prosjeku je teška 20-35 g. Građena je od 2 režnja, međusobno povezana istmusom, tako da izgledom potsjeća na leptir. Režnjevi su sastavljeni od folikula obloženih kockastim epitelom i ispunjenim koloidom u kome se nalaze hormoni. 

Štitna žlijezda luči 3 hormona: 

1) T3-trijodtironin;

2) T4-tiroksin;

3) TCT-tireokalcitonin ili kalcitonin;  

Važnu ulogu u regulaciji aktivnosti štitnjače ima mineral jod .Za normalno stvaranje hormona štitnjače potreban je dnevni unos joda od 0,1-0,25mg. Jod se u organizmu apsorbira kao jodid , a 2 glavna izvora joda u organizmu su :-jod iz unijete hrane i vode;-jod koji nastaje razgradnjom hormona i neorganskih spojeva joda;  Odnos  jodida u štitnoj žlijezdi i krvnom serumu je 20:1, pa možemo reći da štitna žlijezda ima veliku sposobnost akumulacije joda. 

Tiroksin(T4) je hormon koji štitnjača luči u većim količinama i ujedno se duže zadržava u krvi.

Trijodtironin (T3) ima 4 puta intenzivniji učinak, ali se kraće zadržava u krvi gdje je nazočan u manjim količinama. Mogli bismo reći da od cjelokupnog hormonskog učinka na tkiva, oko 2/3 otpada na  tiroksin, a 1/3 na trijodtironin. Glavni učinak ova 2 hormona je utjecaj na metaboličke aktivnosti većine tkiva u tijelu.

Tireokalcitonin(TCT) stvaraju parafolikularne stanice, a glavna fiziološka uloga mu je da smanjuje koncentraciju iona kalcija u plazmi, te na taj način sprječava hiperkalciemiju koju bi mogao izazvati parathormon doštitne žlijezde. Drugim riječima ovaj hormon  djeluje na metabolizam kalcija na taj način što sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvnoj plazmi. 

Mehanizam lučenja hormona 

Lučenje hormona je pod kontrolom hipofize i hipotalamusa. Pad razine hormona štitnjače stimulira hipofizu na lučenje TSH (koji utječe da štitnjača proizvodi veće količine hormona i obrnuto (mehanizam povratne sprege). U mehanizam povratne sprege uključeni su dakle: hipotalamus,hipofiza,štitnjača i koncentracija slobodnog T3 i T4 u cirkulaciji.

Sama hipofiza je pod kontrolom hipotalamusa( dijela mozga) i  skupa kontroliraju rad svih endokrinih žlijezda pa možemo reći da Između živčane i hormonske aktivnosti postoje bliski odnosi. 

Štitna  žlijezda  kao  regulator metabolizma 

Sama riječ metabolizam je grčkog podrijetla i zanači „promjena“. U užem smislu stanični metabolizam označava skup svih kemijskih reakcija unutar citoplazme stanica  radi stvaranja energije potrebne za rad i obnovu stanica. Intenzitet metabolizma izražava se količinom topline koja se oslobodi tijekom kemijskih reakcija.

Budući da je metabolizam temelj postojanja živih organizama, svakako je od bitnog značaja za određivanje tjelesne težine. Metabolizam se može uporediti sa jezičkom vage, čije je normalno stanje stalna labilna ravnoteža. S jedne strane imamo unos hranjivih tvari i kisika,  s druge strane dolazi do  stvaranja energije na razini stanice, oslobađanja raspadnih produkata metabolizma, stvaranja CO2 i tzv. endogene vode.

Podsjetimo, svaka kemijska reakcija u organizmu ujedno znači bilo utrošak, bilo oslobađanje energije. Kad se luče velike količine hormona štitne žlijezde, bazalni se metabolizam može povećati iznad 60% iznad normalnih vrijednosti.Tijekom metaboličkih procesa hranjive tvari uz pomoć kisika (oksidacija), razgradnjom daju energiju  potrebnu za rad svih stanica našeg organizma.

Osnovne prehrambene tvari : proteini, ugljiko hidrati i mastio imaju specifičnu i konstantnu kalorijsku vrijednost: 

a) 1 g  proteina - daje 4,1  kcal;

b) 1 g  masti – daje 9,3 kcal;

c) 1 g ugljiko hidrata  - daje 4,1 kcal; 

Energija potrebna za održavanje svakog organizma može se podijeliti u 3 kategorije: 

1.      energija koja se koristi za održavanje životnih funkcija kada se organizam nalazi u stanju potpunog mirovanja što označavamo kao bazalni metabolizam;

2.      energija koja se koristi za obavljanje svakodnevnih minimalnih aktivno(oblačenje, hodanje);

3.      energija koja se troši na mehanički rad; 

Uloga hormona u organizmu  

Hormoni štitne žlijezde kontroliraju metaboličku aktivnost svih stanica na taj način što:            

1) povećavaju apsorpciju glukoze u probavnom sustavu i njenu razgradnju u stanicama;  

2) dovode do smanjenja rezervi ugljikohidrata u jetri (glikogena) i  uzrokuju pojačano lučenje inzulina;

3) ubrzavaju oksidaciju masnih kiselina u stanicama (iz masnih se stanica oslobađaju lipidi).

Povećano lučenje hormona dovodi do smanjenja tjelesne težine, ali i do porasta apetita, dok smanjeno lučenje dovodi do porasta tjelesne težine i usporenog metabolizma;

4) utječu na katabolizam i anabolizam proteina(kod djece stimuliraju rast i razvoj);

5)  utječu na frekvenciju i dubinu disanja;

6) utječu na minutni volumen srca , te na snagu i brzinu otkucaja srca(brže trošenje kisika ;

7) dovodi do vazodilatacije i povećanog protoka krvi kroz skoro sva tkiva;

8) hormoni reguliraju lučenje probavnih sokova i pokretljivost crijeva (povećano lučene dovodi do povećanog motiliteta i čestih vodenastih stolica, a smanjeno lučenje do začepa;

9) utječu na živčanu aktivnost(kod pojačanog lučenja dolazi do pojačane neuroze, napetosti ,uznemirenosti, tjeskobe, zabrinutosti;

10) reguliraju mišićni tonus. Ako je žlijezda hiperaktivna javlja se tremor ili drhtanje ruku(koji se razlikuje od grubog tremora kod Parkinsonove bolesti);

11) hormoni reguliraju san(povišeni  hormoni dovode do osjećaja umora i lošeg i isprekidanog sna, a sniženi do pospanosti i tromosti i stalnog osjećaja neispavanosti; 

Stanje normalne funkcije štitnjače označavamo kao eutireoza. Ako dođe do povećanja ili smanjenja funkcije, ti se poremećaji odražavaju na cijeli organizam. 

Pojačana funkcija štitne žlijezde (hipertireoza)  

Najčešćim uzrokom hipertireoze smatra se Graves Basedowljeva bolest. To je autoimuni poremećaj pri kojem imunološki sustav „pogrešno prepozna“normalno ,zdravo tkivo štitnjače, pa na vlastito tkivo stvara antitijela.Hipertireozu bolest prati povećano lučenje hormona, povišeni bazalni metabolizam i u pravilu gubitak tjelesne težine koje može biti naglo i brzo.

Najčešći simptomi koji se javljaju su: nemir,razdražljivost,umor, obilno znojenje,tremor, povišen krvni tlak. Mogu se javiti pojačan osjećaj žeđi, obilnije mokrenje,prolivi i više stolica tijekom dana, osjećaj“lupanja srca u miru“ ili pri najmanjem naporu, vlažni dlanovi i stopala te „nepodnošenje topline“.

Često se javljaju jače opadanje kose, nokti postaju krhki, tanji i jače lomljivi, a kod nekih osoba vidljive su izbočene očne jabučice(egzoftalmus) i lokalno povećanje žlijezde(zadebljanje vrata). Bazedowljeva bolest  može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a pogađa žene češće nego muškarce.Hipertireoza također uzrokuje osteoporozu, jer dolazi do poremećaja u normalnoj izmjeni kalcija i minerala u stanicama kostiju.

Drugi najčešći mogući uzrok hipertireoze je tzv. nodozna toksična guša(struma) kada u štitnjači postoji čvor koji pojačano proizvodi hormone. Prolaznu hipertireozu mogu uzrokovati i upale štitnjače koje se najčešće javljaju nakon preboljele viroze , a prati ih  jača bol u vratu, otežano gutanje,  povećanje limfnih čvorova, povišena temperatura i sedimentacija eritrocita.  

Smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza) 

Kada žlijezda smanjeno luči hormone javlja se hipotireoza. Budući da je za stvaranje dovoljnih količina hormona potreban jod, nedostatak joda u hrani (što je posebno vezano za neke krajeve) može dovesti di endemske guše ili strume. Sam pojam struma označava jako povećanu štitnjaču. Zbog nedostatka joda, žlijezda ne može stvarati hormone, što je signal hipofizi  da počne lučiti  veće količine TSH , pa takva povećana stimulacija rezultira sve većim porastom žlijezde(hiperplazijom).

U konačnici žlijezda je jako uvećana ali lučenje hormona je smanjeno sa svim simptomima hipotireoze.Stoga se preventivno jod dodaje kuhinjskoj soli, pa je i kod nas obvezno jodiranje soli. Povećana štitnjača može se javiti i sporadično,kod osoba koje su prehrano dobivale dostatnu količinu joda(tzv.idiopatska koloidna struma). Najčešće je posljedica duže, jednolične prehrane povrćem, ali može biti posljedica određene terapije lijekovima(jatrogena). 

Smanjeno lučenje hormona, po „principu povratne sprege“  stimulira hipofizu na pojačano lučenje TSH, a povišene razine ovog hormona često su prvi znak hipotireoze. Kada je smanjena funkcija štitne žlijezde , dolazi do sniženja bazalnog metabolizma i porasta tjelesne težine.

Najčešći simptomi koji prate hipotireozu su : usporenost, tromost, pospanost, zaboravnost, zimogrižljivost, a u ekstremnim slučajevima cijelo tijelo poprimi edematozan izgled što označavamo kao miksedem (podbulost lica).Smanjenje lučenja  hormona štitne žlijezde  dovodi do porasta lipoproteina (kolesterola) u krvi, što je ponekad prvi znak hipotireoze. 

Nedovoljna aktivnost štitne žlijezde i pad lučenja hormona može nastati  i uslijed: 

a) operacija( nakon odstranjenja štitne žlijezde  ili tireoidektomije);

b) nakon djelomične resekcije žlijezde( odstranjenja cista ili adenoma);

c) zračenja u području vrata;

d) upalnih procesa;

e) nakon terapije hipertireoze radioaktivnim jodom;

f)  nakon terapije lijekovima : PAS,butazolidin;

g) nedostatak jodida i sl; 

Najčešći uzrok hipotireoze je kronična upala štitnjače (Hashimotov tireoiditis) koja se ubraja u autoimune bolesti. Dolazi do stvaranja  antitijela na tkivo štitne žlijezde što u konačnici dovodi do  promjena funkcionalnog tkiva žlijezde i do oštećenja njenih stanica, što postupno uzrokuje nepovratno oštećenje štitnjače i slabljenja njezine funkcije.

Nakon određenog vremena vezivno tkivo postaje dominantno i „zamjenjuje“ funkcionalno žljezdano tkivo, pa  se u uvjetima kada se sumnja na Hashimotov tireoiditis savjetuje odrediti koncentraciju antitijela na štitnjaču.

Za nastanak hipertireoze ili hipotireoze(koja nije uvjetovana nedostatnim unosom joda)najčešće  postoji neurogeni čimbenik, odnosno snažan emocionalni šok , pa se gotovo svi procesi vezani za  poremećaj u lučenju hormona često označavaju i kao psihosomatske bolesti. 

Štitna žlijezda“barometar“ stresa 

U stresnim situacijama se količina hormona u krvi višestruko povećava, i sama nervna vlakna mogu osloboditi hormone u krv. Hipotalamus koji kontrolira hipofizu je između ostalog centar naših emocija pa su one snažan stimulans za lučenje aktivnih supstanci koje sliče na prave hormone i utječu na rad gotovo svih članova endokrinog sustava.

I po Tradicionalnoj kineskoj medicini snažne emocionalne reakcije , zatomljavanje emocija i dugotrajne negativne emocije mogu utjecati na poremećaj lučenja hormona i samu funkciju žlijezde. Stoga se potrebno „držati emocije pod kontrolom“. 

Za vraćanje i uspostavljanje hormonalne ravnoteže uz redovitu terapiju savjetuje se:  

a) smanjiti količinu stresa u svakodnevnom životu;

b) savjetuje se izbjegavanje kofeina, alkohola i prestanak pušenja;

c) potreban je dostatan unos vitamina B skupine  koji se uključuju u metabolizam sva 3 glavna makronutrijenta;

d) osigurati unos  A, C  i E i F vitamina  te selena i cinka  kao glavnih antioksidativnih vitamina i minerala koji jačaju imunološki sustav;

e) savjetuju se pelud i matična mliječ sadrže aktivne tvari (bioflavonoide-rutin)  koji jačaju mikrocirkulaciju i dovode do hormonalne ravnoteže;

f)  savjetuje se kadulja i polifenoli iz zelenog čaja (sadrži polifenol katehin);

g) žitarice (pšenične klice i heljda) i sjemenke buče, suncokreta i lana, kao prirodni izvori        vitamina B i cinka  te lan kao jedan od biljnih izvora omega 3 masnih kiselina;

h) riba i plodovi mora te alge koji sadrže prirodni jod i  mineral selen koji pomaže kod hormonalne ravnoteže. 

Kod svake promjene i poremećaja u lučenju hormona štitne žlijezde potrebna je redovita terapija uz kontrole kod endokrinologa. 

Savjetuje se učiniti i vitaminsko mineralni test kako bi   se unos suplemenata uskladio sa potrebama organizma .Kod regulacije  poremećaja tjelesne težine i održavanja postignute optimalne težine  potreban je individualni  pristup, pa potražite savjet stručne osobe. 

Piše: dr. med Slađana Divković, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine

Acu Medic centar Zagreb, J.Šižgorića 19

Tel: 01 34 56 974;

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.