Prehrana

"STUDENTSKA HRANA"- ORAŠASTI PLODOVI I SUHO VOĆE

Detalji: Objavljeno Ponedjeljak, 26 Svibanj 2008 14:54; Hitovi: 6090

Piše: Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Sušeno voće i orašaste plodove možemo kombinirati sa žitnim pahuljicama, posijama i klicama žitarica. Mogu zamijeniti omiljene slatkiše, a od njih se mogu praviti i brze nepečene slastice. Budući da je ova kombinacija dostupna tijekom cijele godine, a sadrži visokovrijednu kombinaciju hranjivih tvari, dajmo im prednost u svakodnevnom odabiru i iskoristimo njihov pozitivan učinak na zdravlje.

"STUDENTSKA HRANA"- ORAŠASTI PLODOVI I SUHO VOĆE

Piše: Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Današnji način života, ubrzan životni tempo, osobito u urbanim sredinama, doslovce iscrpljuje. Od pojedinca se u svakom trenutku očekuje maksimum kako na radnom mjestu, školi ili fakultetu, tako i u obitelji. Mnogima malo vremena ostaje za pripremanje obroka, a sve je veća ponuda "brze", tzv. fast food hrane.

Ipak važno je ne samo brzo zatomiti osjećaj gladi nego i opskrbiti organizam funkcionalno važnim tvarima. Podsjetimo se što nam nudi priroda. Plodovi oraha, badema i lješnjaka pravi su izvori visokovrijednih tvari: nezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, vitamina i minerala. Sušeno voće, primjerice smokve, grožđice ili marelice mogu biti zamjena za jedan obrok. Posebna vrijednost tih plodova je u sadržaju minerala (mikroelemenata) ili elemenata u tragovima kao što su željezo, cink i bakar, a koji se najčešće nedovoljno unose svakodnevnom prehranom. Budući da su to energetski visokovrijedne namirnice, treba ih konzumirati u manjim količinama.

Sušeno voće dobar je izvor jednostavnih šećera (monosaharida) kakav je fruktoza, šećer koji zadovoljava želju za slatkim, a da pritom ne dolazi do velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi. Uz to nadoknađuje izgubljenu energiju, osjećaj sitosti dulje traje, a glukoza se bolje iskoristi kao energija na razini stanice. U odnosu na svježe voće, suho je postupkom dehidriranja samo "izgubilo vodu" i nešto vitamina C, dok je zadržalo minerale, određene vitamine, vlakna i korisne flavonoide koji su koncentrirani u osušenim plodovima i baš zbog toga su intenzivnije boje, ali i okusa u usporedbi sa svježim plodom.

Sušeno voće prava je riznica minerala kalija, magnezija, kalcija, cinka i željeza te vitamina A, B i C. Među vitaminima B kompleksa izdvajaju se B1, B2, B3 i B6 vitamini. Grožđice, sušene smokve i suhe šljive sadrže i bakar, mikroelement važan za stvaranje eritrocita (crvenih krvnih stanica) i sintezu krvnog pigmenta hemoglobina. Savjetuju se kod slabokrvnosti i umora. Datulje, koje nisu domaća vrsta voća, imaju specifičan okus pa ih vole i djeca i odrasli. Sadrže B5 vitamin koji pospješuje vitalnost i sposobnost koncentracije zbog čega su datulje primjeren zalogaj za vrijeme ispita. Sadrže i triptofan, aminokiselinu važnu u funkcioniranju imunološkog sustava, ali i za mirniji san. Suhi orah, badem, rogač i sušene smokve prednjače kada je u pitanju količina magnezija u 100 grama ploda.

Magnezij je poslije kalija najvažniji elektrolit staničnog prostora, ujedno je jedan od tri glavna elementa kostiju, uz kalcij i fosfor. Magnezij je vitalno važan za organizam, budući da aktivira više od 300 enzimskih sustava. Cjelokupna količina magnezija u organizmu iznosi oko 25 g.

Magnezij je u organizmu potreban:

za stvaranje energije unutar stanice (prelazak glukoze u ATP, što se odvija u staničnim energetskim centralama koje nazivamo mitohondrijima)
za sintezu bjelančevina u stanici
nužan je za prijenos živčanih impulsa
regulira metabolizam kalcija preko hormona do štitne žlijezde
zajedno sa kalijem djeluje protuupalno
važan je za normalnu funkciju žučnjaka
pomaže kod funkcionalnih poremećaja debelog crijeva
magnezij je antioksidant (sudjeluje u borbi protiv slobodnih radikala) i jedan je od čuvara imuniteta.

Prporučljiva dnevna doza magnezija: 300 mg.

Orašasti plodovi i sušeno voće sadrže sve potrebno za optimalnu funkciju moždanih stanica, dakle vrlo su učinkoviti kod intelektualnih napora primjerice kad se uči i polažu ispiti pa se sama kombinacija popularno naziva "studentska hrana".

Primjerice jednostavni šećeri jedini su energetski izvor za mozak, dok su nezasićene masne kiseline, kojima su bogati orašasti plodovi, potrebne za mijelinske ovojnice živaca. Upravo zbog toga ova kombinacija je odlična u situacijama kada je potrebna veća psihofizička izdržljivost i budnost, ali se isto tako savjetuje:

kod astenije i slabokrvnosti
djeci i mladima (tijekom rasta i razvoja)
osobama s neredovitom prehranom
kod oslabljenog imuniteta
kod stresa
aktivnim sportašima
preventivno za očuvanje zdravlja i vitalnosti.

Orasi, lješnjaci i bademi sadrže dosta bjelančevina i masnoća, vitamine skupine B, vitamin E, a od minerala kalcij, magnezij, željezo, fosfor i cink. Veći dio masnoća čine nezasićene masne kiseline koje ne štete organizmu. Osobito mladi orasi imaju dosta vitamina C, a njihova kombinacija s medom najbolji je način konzerviranja tog vitamina.

Bogatstvo vitamina i minerala iz ovih plodova, uz učinak nezasićenih masnih kiselina i biljnih vlakana djeluje protuoksidacijski pa sprječava i usporava razvoj ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila). Pritom je važno spriječiti oksidaciju lošeg LDL kolesterola, ključnog za razvoj ateroskleroze. Nedavna su epidemiološka istraživanja pokazala da postoji izrazita obrnuta povezanost između konzumiranja različitih vrsta koštičavog, orašastog voća i rizika od koronarne bolesti. Oni koji jedu takvo voće 1do 3 puta na dan imali su 22% manji rizik od obolijevanja od infarkta miokarda i moždanog udara od onih koji ga jedu rjeđe od jedanput u tjedan dana. Pritom treba naglasiti da je dovoljno samo nekoliko jezgri oraha, badema ili lješnjaka u jednom obroku, primjerice 3 do 4 oraha ili 5 do 6 badema. Savjetuju se dakle svakodnevno, ali u manjoj količini.

ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma,

Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma,

Vitaminsko-mineralna dijagnostika,

J.Šižgorića 19, Zagreb, tel.: 01 34 56 974

Objavljeno u obiteljskom časopisu o zdravlju zdrav život br. 55/2008.