Prehrana
ŠALICA KAVE - UŽITAK ZA DUŠU
- Detalji
- Objavljeno Subota, 13 Listopad 2012 17:08
- Napisao/la Mirela Vidovic
- Hitovi: 3614
Pripremila: Mirela Vidović, Udruga za prevenciju prekomjerne težine
Početak dana bez šalice crnoga, mirisnog napitka - kave, većini je nas nezamisliv. Crna kava - jutarnji stimulans, radna kava, popodnevna kavica s prijateljicom, kratki espresso, macchiato, turska kava, kava sa šlagom... sveprisutna i nezamjenjiva, "divan dar sveopće globalizacijske svekulture crnog užitka" i najpoznatiji "međunarodni ljubimac" među napicima! Milijuni ljudi dijele zajedničku tradiciju i naviku pijenja kave prilagođujući je svojim navikama, običajima i potrebama.
Povijest kave
Kava se spominje kao piće prije više od 3 000 godina, a podrijetlo imena kava vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka. Etiopsko pleme u provinciji Kaffa miješalo je plod kave sa životinjskom mašću i konzumiralo ga prije odlaska u plemenske bitke. Takvi obroci održavali su im snagu prilikom dugih pješačenja. Neki spominju da naziv kava dolazi od arapske riječi ghahweh, što znači vino, s obzirom na to da je vrlo rano otkriveno kako se plodovi kave mogu fermentirati i od njih načiniti napitak - vino.S prostora afričke visoravni kava je, zahvaljujući pomorcima, do 9. stoljeća prešla Crveno more i udomaćila se u Arabiji na području Jemena, a središte trgovine kavom postao je grad Mocha, prema kojem se naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave Caffe Mocca. Prve kavane otvorene su u Istambulu polovinom 16. stoljeća. Stara turska poslovica kaže: "Ako te netko ponudi kavom, zbog tog dara poštuj, časti i sjećaj ga se 40 godina!"
U Europu su kavu, na jug kontinenta dopremili mletački trgovci. Polovinom 17. stoljeća otvorena je u Veneciji prva kavana, a nakon toga su pred kavom "pokleknuli" Milano, Torino, Genova i ostali talijanski gradovi. Već potkraj 18. stoljeća u Veneciji je postojalo više od 200 kavana. Nije čudo da je o kavi veliki državnik Talleyrand rekao: "Crna k'o vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav", što je bilo kao "ulje na vatru" kršćanskoj Europi, koja je kavu smatrala "vražjim napitkom" jer je odvraćala vjernike iz crkava u kavane. Zbog toga su se biskupi obratili tadašnjem papi Klementu IX., zahtijevajući od njega da izopći kavu. Međutim, on je zaključio da bi bilo najbolje krstiti kavu. I tako je kava postala prvo kršćansko piće uz sam Papin blagoslov.
Veliki turski pohod na Beč omogućio je srednjoj Europi da se upozna s kavom. Nakon svršetka turske bitke pronađene su velike količine vreća s kavom pa je već 1683. godine otvorena prva kavana u Beču, te se nakon toga otvaranje kavana proširilo na Pariz, London i dalje, da bi u Ameriku kava kao napitak stigla 1776. godine. Nakon što je stigla i u Latinsku Ameriku, kava je na visoravnima ovog kontinenta naišla na podneblje slično onome u njezinoj pradomovini - istočnom dijelu Afrike. Zbog toga će uzgoj kave upravo na prostoru Latinske Amerike doživjeti svoj najveći uzlet. Posljednji kontinent koji je usvojio uzgoj kave bila je Afrika, kontinent s kojeg je ova biljka i krenula na pohod po svijetu. Potkraj 19. st. prve plantaže kave zasađene su u Tanzaniji i Keniji. Iz središnje Afrike uzgoj se ubrzo proširio na zapadnu Afriku, Angolu i Madagaskar. Tako je kava postala prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala u cijelome svijetu.