Prehrana

Prednosti i nedostaci različitih stilova prehrane, 20.02.2012.

Detalji

Objavljeno Srijeda, 22 Veljača 2012 19:08

Napisao/la Super User

Hitovi: 4688

OKRUGLI STOL NA TEMU:''PREDNOSTI I NEDOSTACI RAZLIČITIH STILOVA PREHRANE''

Ponedjeljak, 20. veljače 2012.g. od 13.00 do 15.00 sati

TRIBINA GRADA ZAGREBA, Kaptol 27 

 SAŽETAK ZA WEB STRANICU I MEDIJE  

PREHRANA LJUDI davno je prestala biti samo ispunjavanje fiziološke potrebe za održavanjem života te nesumnjivo sadrži psihološke i socijalne elemente. 

Ona je rezultat  djelovanja geografskih, kulturoloških, vjerskih, bioloških  i drugih čimbenika a i sama postaje obilježjem nekog podneblja, kulture, vjere, socijalnih prilika. Pravilna prehrana preduvjet je dobrog i kvalitetnog života, a uspostavljanje prehrambenih sklonosti i navika proces je koji počinje od najranije dobi. Stoga još u najranijoj dobi treba posvetiti puno pažnje prehrani jer će samo pravilna i raznolika prehrana osigurati  rast djeteta te njegov kognitivni i fizički razvoj. Ne treba zaboraviti kako prehrana u najranijoj dobi ima dalekosežne učinke na zdravlje,  kako preventivno tako može djelovati i provokativno kad je u pitanju nastanak nekih bolesti (ateroskleroza, kardiovaskularne bolesti, dijabetes).

Važno je naglasiti i da postoje brojne preporuke vezane za pravilnu prehranu u najranijoj dobi kao što su Preporuke: Američkog udruženja za srce iz 2005., Europske Unije iz 2006., te  Američkog društva za pedijatriju i Europskog udruženja za gastroenterologiju i prehranu. Sve navedene preporuke naglašavaju nužnost i važnost izbjegavanja svih ograničenja i restrikcija  u prehrani  te primjenu raznolikih namirnica. Kod nekih stilova prehrane koji su restriktivni postoji mogućnost  nedostatka pojedinih  mikronutrijenata. Stoga treba ispitati opravdanost provođenja restriktivnih oblika prehrane u dječjoj dobi  kako izbjegavanje tj., isključivanje pojedinih namirnica iz prehrane ne bi dovelo do određenih zdravstvenih problema. 

Mr. sci. dr. Mirjana Percl zastupa važnosti adekvatne prehrane djece u razvoju, informira, koji su stavovi Hrvatskog pedijatrijskog društva glede vegetarijanske i veganske prehrane udječjoj dobi i razloge za takve stavove. 

Gospođa Jadranka Boban-Pejić govori o makrobiotici kao stilu življenja koji veliku pozornost posvećuje prehrani. Organski i cjeloviti proizvodi trebaju biti osnova prehrane. Pri tome hrana nije samo skup i izvor hranjivih tvari. Ona je izvor vitalnosti koji je neophodan za našu vlastitu vitalnost. Umijeće kuhanja ima centralno mjesto, jer znati skuhati namirnice na pravi način znači iskoristiti maksimum njihovog potencijala - i nutritivnog i vitalnog. Individualno prilagođavanje je neophodno kao i svijest da je prehranjivanje intiman proces koji je potpuno pod našom kontrolom. 

Kroz svoje izlaganje gospodin Luka Oman zastupa veganstvo i vegeterijanstvo.U svijetu nezaustavljivo raste broj vegetarijanaca i vegana, a u SAD-u je broj vegana veći od broja vegetarijanaca. U Hrvatskoj je također svakim danom sve više vegetarijanca i vegana - prema zadnjem istraživanju, ima ih više od 150 tisuća. Smatra da se  populacija treba  objektivno educirati o pravilnom načinu veganske i vegeterijanske  prehrane. Stručnjaci za prehranu trebaju informirati o  eventualnim nedostatacima nutrijenata kod vegetarijanaca i vegana. Tako bi se izbjeglo da se građani  sami  educiraju ( često puta nedovoljno i nekvalitetno) o najboljem načinu kombiniranja namirnica biljnog podrijetla, kako bi zadovoljili sve nutritivne potrebe sebe i svoje djece. 

Dr. Diana Mihok pojašnjava  što su uzroci i razlozi odabira različitih stilova prehrane. Na odabire raznih stilova prehrane utječu naše naslijeđene i stečene navike uz velik utjecaj medija i aktualnih trendova, koji mogu biti znanstveno ili iskustveno utemeljeni ili neki „pomodni hit“. Jako je važno osluškivati i poštivati svoje individualne potrebe, koje su određene našim zdravstvenim stanjem, dobi, genetskim i metaboličkim individualnim specifičnostima, kao i moralnim i duhovnim opredjeljenjima. Trebamo se čuvati ekstrema, fanatizma i isključivosti.  Hrana životinjskog i biljnog porijekla ima svoje nepobitne prednosti i nedostatke. Na primjer, konzumacija mesa u velikim količinama može preopteretiti rad jetre i bubrega, obiluje zasićenim mastima, koje mogu povećati rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, karcinoma debelog crijeva i želuca. Nasuprot toga biljna hrana, smanjuje te sve rizike, ali zato  je siromašna cinkom,  kalcijem, vitaminima A, B12 i D te omega-3 masnim kiselinama.  Manjak vitamina B12, B6, folne kiseline, omega-3 masnih kiselina povezan je s manjom razinom dobrog kolesterola (HDL-a) te povišenom razinom aminokiseline homocistein, koja je opet s druge stane, povezana s višim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka, ateroskleroze te bolesti srca. Stoga treba paziti da prehrana  bude raznovrsna, balansirana,  umjerena, s tendencijom da se konzumira neprocesuirana, svježa, živa hrana, po mogućnosti iz biološkog uzgoja. 

Dr. Martina Miklić Bublić smatra kako zdravstvene institucije imaju moć educirati o zdravoj prehrani, no tu moć ne koriste dovoljno, tj. educiraju tek kad nastupi određeni zdravstveni problem, no svakako ne educiraju o različitim načinima prehrane, još uvijek postoji  doza nepovjerenja prema vegetarijanskoj, a pogotovo veganskoj prehrani, i ne potiču dovoljno prevenciju kroz promociju zdravijeg načina prehrane. Prvenstveno se to odnosi na izborkvalitete namirnica. Činjenica je da što ranije djecu educiramo o zdravijem izboru, organskom uzgoju i eko namirnicama, to je to veće ulaganje u njegovo zdravlje i svijest društva općenito.  

Ivana Petrušić, savjetnica za ayurvedsku prehranu , konstatira, kako ''hrana kao lijek' ima određene kvalitete, a to su primarni okus, predigestivni i postdigestivni okus, i energija hrane – grije li ili hladi. Određeni okus hrane može djelovati na biološku došu tako da je agravira ili smiri. Sa tim saznanjima pristupamo i poremećaju i koristimo hranu koja će uravnotežiti određeni disbalans. Hranu ne prilagođavamo samo konstituciji, nego i godišnjem dobu i uklapamo sva saznanja o prehrani u ''uravnotežen način života''. 

Izlaganje mr. sc. Irene Švende objašnjava znanstvene činjenice koje su bazirane da čovjek u odnosu na svoje zdravlje, aktivnosti, vjerska i kulturološka uvjerenja, treba dobre edukacije i shodno tome primjenjivati prehranu, koja garantira balans psihičkog, fizičkog i duševnog stanja ali da vodi računa i o ekonomskoj mogućnosti, gdje društvo mora osigurati primjenu pravilne prehrane ". 

Mr. sc. Ivanka Tanja Franjević-Petrović informira skup o  temeljnim načelima dinamičko biološke prehrane te upućuje i odgovara na pitanja kakvo značenje ima sagledavanje prehrane s antropozofski orijentirane duhovne znanosti za čovjeka, što čovjeku govori najviše načelo (zlatno pravilo) biološko dinamičke prehrane, što još novoga unosi dinamičko biološka prehrana u čovjekov život. 

S poštovanjem,  

Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine;

Koordinatorica Okruglog stola;

Uppt, 20. veljače 2012.g.