Prehrana

Svako jelo traži svoje vino

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 03 Siječanj 2011 00:21

Hitovi: 4345

Vino: nezaobilazni dio blagdanskog stola  

Plava riba mora »plivati« u laganom crnom vinu ili opolu. Uz meso peradi i druga bijela mesa najbolje odgovaraju laganija bijela vina poput onih koje pijemo uz predjela, dok se za mesa priređena na razne načine piju također lagana crna i ružičasta vina.

Vino je  jedno od  najplemenitijih i najzdravijih pića, dakako, ako ga pijemo u umjerenim količinama. No nije samo količina popijenog vina bitna, već je važna i vrsta i kvaliteta  vina te  način kako ga pijemo želimo li osjetiti svu draž ovog prirodnog napitka. 

Stoga vino koje  pijemo ili nudimo svojim gostima u ove božićne, novogodišnje i druge velike blagdane  moramo poznavati, ali znati i uz koja jela ponuditi koje vino  jer tek tada će užitak  biti potpun. Prije svega  moramo znati kakvih sve vina u nas ima i za kakvo  bismo se vino mogli opredijeliti. Hoćemo li nabaviti  obično stolno vino, stolno vino s geografskim porijeklom, kvalitetno vino  s oznakom geografskog porijekla, čuveno, odnosno vrhunsko vino također s oznakom geografskog porijekla,  neko od specijalnih vrsta vina ili  možda pjenušac, ovisit će o vašem ukusu, ali  prije svega i o tome kakva jela pripremate za blagdanski stol. 

Kod nas obično prije jela kao aperitiv popijemo neko od žestokih pića. No to ne mora biti tako. Naime, u mnogim vinorodnim zemljama  uobičajeno je da se kao aperitiv nude jaka, potpuno provrela ili slabo slatka bijela vina tipa suhog vermuta. Stoga bismo i mi  barem u pojedinim prigodama, mogli malo promijeniti svoje navike i  kao aperitiv  ponuditi, recimo, naš dobar domaći polusuhi prošek.

Pritom valja znati da takva vina prije posluživanja moraju biti ohlađena na 10 stupnjeva  jer tada se najbolje mogu osjetiti sve njihove dobre karakteristike. Uz predjela kao što su pršut, jako začinjene  kobasice ili salame piju se obično potpuno provrela bijela vina kao što su istarska malvazija, pinot bijeli, šipon ili graševina .

Za razliku od toga,  tvrdi i polutvrdi sir poslužuje se s  crnim vinima. Uz bijelu ribu i školjke poslužuju se  punija,  prvenstveno dalmatinska bijela vina. Pritom valja napomenuti da  se uz sirove oštrige obično ne nudi vino jer zbog oštrog okusa ovih školjaka  miris i aroma vina ne mogu doći do svog punog izražaja.   

Plava riba mora »plivati« u  laganom crnom vinu ili opolu. Uz meso peradi i druga bijela mesa  najbolje  odgovaraju  laganija bijela vina  poput onih koje  pijemo uz predjela, dok se za mesa priređena  na razne načine  piju  također lagana crna  i ružičasta vina  kao što su teran, sušćan, fankovka, portugizac i dalmatinski opoli. Izuzetak su pečena mesa i meso divljači  uz koje valja ponuditi najbolja crna vina: dingač, cabernet, plavac. 

Nakon kolača ili sladoleda dobro će nam »sjesti« malo  dobrog slatkog vina, na primjer muškata, slatke malvazije ili prošeka, a  i poluslatki ili slatki pjenušac neće biti na odmet.

I napokon, uz kavu valja ponuditi  liker, vinjak ili slična jaka alkoholna pića. Vino se nikad i nikako ne može skladištiti u plastičnim bocama.

 A kada već govorimo o kulturi pijenja, treba naglasiti da se  dobra vina ne mogu nuditi u bocama od mineralne vode već moraju biti i u odgovarajućim bocama,  a također ih treba posluživati u odgovarajućim čašama. Bijelim vinima najviše odgovaraju zelenkaste boce, visoke i vitke, duga grla. Crna se vina najčešće pune u zelene boce s udubljenjem na dnu.

Desertna vina  najčešće su u bezbojnim  ili zelenkastim bocama,  a pjenušci u bocama od debela stakla  s vrlo jakim udubljenjem na dnu.  

U pojedinim krajevima upotrebljavaju se i boce karakteristične za pojedino vino, kao što je na primjer sangrija iz Katalonije, po čemu je takvo vino prepoznatljivo na  tržištu. 

Autor: Mirta Blažević, dipl.inž , Objavljeno: 21. prosinca 2010.  Preuzeto,

Uppt, 02.01.2011.