Prehrana
VITAMINI
- Detalji
- Objavljeno Petak, 09 Studeni 2007 00:16
- Hitovi: 7103
VITAMINI
Najvećim dijelom u našem organizmu vitamini se ne mogu sintetizirati, a neophodni su i nezamjenjivi za normalno odvijanje izmjene tvari u našem tijelu. Zahvaljujući njima i velikim molekulama koje nazivamo enzimima, a čiji su vitamini "pomoćnici", naš organizam funkcionira u ovakvom životnom obliku kakav mi danas poznajemo.
Spoznaje o vitaminima, koje su uvjetovale promjene prehrambenih navika i preventivno uzimanje tih tvari, značajno su smanjile učestalost pojave hipovitaminoza, bolesti koje se javljaju kao posljedica nedostatnog unosa jednog ili više vrsta vitamina.
Potrebno je naglasiti i da pretjerana upotreba nekih sintetskih vitaminskih preparata u količinama koje višestruko premašuju dnevne potrebe, može uzrokovati poremećaje zdravlja i pojavu toksičnih stanja.
Koji su najvažniji i koliko ih trebamo?Trinaest je vitamina prijeko potrebno za zdravlje: devet njih topivo je u vodi, a četiri su topivi u ulju ili mastima.
Vitamini topivi u vodi predstavljeni su vitaminima B skupine i vitaminom C. U organizmu se uglavnom ne mogu značajno uskladištiti, brzo se izlučuju i rok trajanja im je kraći, pa je stoga vrlo značajna njihova stalna prisutnost u svakodnevnim obrocima. Mogućnost nastanka hipervitaminoza je relativno mala, budući da se eventualni suvišak lako izlučuje iz organizma putem mokraće.
Vitamini topivi u ulju (A, D, E, K) dobro se resorbiraju - unose preko crijeva u organizam, no taj se prijenos može znatno poremetiti usljed bolesti probavnog sustava, bolesti žući i bolesti gušterače. Ti se vitamini jako dobro mogu uskladištiti u našem organizmu i to najčešće u jetri i u masnom tkivu, a njihov se suvišak odražava se kao hipervitaminoza i može kao posljedicu imati narušavanje ravnoteže organizma i pojavu bolesti.
Kad promatramo dnevno potrebne količine vitamina, moramo imati na umu da su određena stanja povezana i sa većim potrebama za vitaminima, a to su u prvom redu rast, rekonvalescencija, trudnoća, laktacija i stres. U tim slučajevima moramo uvođenjem u svakodnevne obroke većih količina namirnica u kojima se pojedini vitamini nalaze ili pak upotrebom specijalnih dijetetskih preparata, zadovoljiti te povećane potrebe organizma za pojedinim vitaminima.
A VITAMIN
A vitamin čine različiti oblici jednog kemijskog spoja kojeg nazivamo retinoičnom kiselinom, pa je točnije ako pod pojmom A vitamina zapravo podrazumjevamo skupinu A vitamina. Naša jetra je glavno "skladište" tog vitamina. Naime, u jetri je pohranjeno 90% svih rezervi vitamina A u organizmu.
Vitamin A važan je u formiranju i održavanju procesa vida. Dobro je poznato da njegovim nedostatkom dolazi do pojave tzv. noćnog ili kokošjeg sljepila, odnosno nemogućnosti prilagodbe oka u uvjetima smanjene svjetlosti. Nadalje, taj vitamin je važan za zdravlje i ljepotu kože, za stvaranje obrambenog sustava organizma, štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka i slobodnih radikala (agresivne čestice koje uništavaju stanične i vanstanične strukture). Nedostatak vitamina Ovaj se vitamin dobro zadržava u tijelu jer nije topiv u vodi.
Značajniji su prehrambeni izvori vitamina A jaja, mlijeko i mlječni proizvodi, dok žute i lisnate zelene biljke poput mrkve, bundeve, špinata, marelica, osiguravaju velike količine jednog narančastog pigmenta - "beta-karotena" iz kojeg u organizmu nastaje vitamina A bez opasnosti da nastupi "predoziranost", zato uživajte u sirovoj mrkvi i dobar tek!
B SKUPINA
B1 vitamin nazivamo još i tiamin. Važan je u iskorištavanju ugljikohidrata odnosno šećera, a osigurava i normalnu provodljivost živaca.Nedostatni unos ovog vitamina dovodi do pojave bolesti koja je u svom klasičnom obliku poznata pod nazivom beriberi. Očituje se u grčenju i trnjenju ruku i nogu, smetnjama u radu srca, zadržavanju vode, a katkada i u poremećaju rada mozga.
Moramo jesti pivski kvasac, pšenične klice, šunku, orahe, jaja, grašak kako bi ga u dovoljnim količinama imali na raspolaganju u organizmu.
B2 vitamin ili riboflavin sudjeluje u najvažnijem procesu u našoj stanici: izgaranju hranjivih tvari do vode i ugljičnog dioksida, odnosno u procesu staničnog disanja.
Kada ga nema dovoljno u organizmu dolazi do iritacije očiju koje se naročito očituju smetnjama na svjetlu. Javljaju se teškoće u zarastanju rana, alergijske reakcije i upalne promjene na koži u obliku osipa i ljuštenja kože. Riboflavin je široko rasprostranjen u hrani, a najviše ga ima u mliječnim proizvodima, svježem povrću, jetri i neoljuštenim žitaricama.
B3 vitamin naći ćemo još pod nazivom niacin. Sigurno ste čuli za bolest pelagru. Ona se očituje proljevom, promjenama na koži i zaboravljivošću, a javlja se kad nedostaje taj vitamin u tijelu. U nekim žitaricima npr. kukuruzu B3 prisutan je u vezanom obliku, pa se ne može "upiti" u krv preko crijeva. Stoga se pelagra pojavljuje s neočekivanom učestalošću među pučanstvom čija se prehrana osniva uglavnom na kukuruzu.
Bogati izvor slobodnog B3 vitamina su jetra, meso, kikiriki, mahunarke i žitarice, ali imajmo na umu ono sa kukuruzom!
B6 vitamin ili pirodoksin potreban je za dobro iskorištavanje bjelančevina ili proteina, pa dnevno potrebna količina tog vitamina ovisi o dnevnom unosu bjelančevina. Ima važnu ulogu i u metabolizmu masti ili lipida. Nedostatak se očituje ljuštenjem kože, promjenama na sluznici, upalnim promjenama i žarenjem jezika, grčevima u rukama i nogama.
Najviše ga ima u jetri, kvascu, mahunarkama, žitnim klicama i u mlijeku.
B12 vitamin - cianokobalamin, svojim nazivom podsjeća na jedan otrov (ciankalij), a radi se zapravo o visokovrijednom spoju koji osigurava pravilno iskorištavanje željeza i pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Nužan je za normalan rast i prehranu svih stanica.
U našem se tijelu pohranjuje u jetri i tu stoji u pričuvi. Ako je funkcija žuči sačuvana rezerve ovog vitamina djelotvorno se čuvaju i obnavljaju. Nedostatak vitamina B12 nazivamo megaloblastičnom anemijom koju opisujemo pojavljivanjem velikih (nezrelih) crvenih krvnih stanica u krvotoku. Javljaju se: gastritis kojeg prati atrofija ili "usahnuće" sluznice želuca, upalne promjene sluznice jezika i neurološke promjene.
Namirnice bogate vitaminom B12 su: pivski kvasac, žutanjak, tvrdi sirevi, vrhnje, junetina.
C VITAMIN
C vitamin - askorbinska kiselina sudjeluje u stvaranju kolagena, povećava iskorištenje željeza iz gastroinestinalnog trakta, osigurava pravilnu obranu organizma jačajući imunološki sustav, djeluje u otklanjanju štetnih učinaka slobodnih radikala...
Nedostatak vitamina C naziva se skorbut. Očituje se lomljivošću kostiju, oteklinom zglobova, klimavošću zubi i krvarenjima.
Izvori askorbinske kiseline su voće i zeleno povrće. Osobito je mnogo ima u paprici, peršinu, šipku, limunu, naranči, trešnji, rajčici, kupusu.
D VITAMIN
D vitamin je topiv u ulju i ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, oko 80% tjelesnih potreba može se proizvesti u organizmu. Preostali dio može se pribaviti iz prehrambenih izvora kao što su ribe i žitarice. Zdrava jetra i zdravi bubrezi neophodni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našem organizmu.
Osnovna je uloga vitamina D poticanje iskorištavanja kalcija i fosfata iz hrane putem probavnog trakta. Nedostatak vitamina D u djece očituje se rahitisom. U odraslih se poremećaj očituje bolešću poznatom pod nazivom osteomelacija.
E VITAMIN
E vitamin predstavljaju spojevi koje zovemo tokoferoli. Ova bitna hranjiva tvar jedna je iz skupine antioksidansa koji služe tome da počiste slobodne radikale. Živčani sustav i eritrociti posebna su meta deficita vitamina E. Obilan je u više vrsta hrane, tako da nije vjerojatno da bi vitamin E nedostajao u hrani koja je dostatna da održi život. No, ovaj vitamin je toliko važan u održavanju osnovnih životnih vrijednosti: reprodukcije i mladosti, stoga zavrijeđuje posebnu pozornost.
K VITAMIN
K vitamin u zdravoj jetri se učinkovito "reciklira", a zdrava crijevna bakterijska flora ga lako sintetizira, stoga je dnevna potreba uzimanja tog vitamina hranom mala. Vitamin K prijeko je potreban za stvaranje bjelančevina koje sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi.
Glavna posljedica deficita vitamina K jest razvoj sklonosti ka krvarenju. Deficit se obično javlja kod loše resorpcije (upijanja) putem crijevne sluznice, kod uništenja crijevne bakterijske flore, u novorođenačkoj dobi te u jetrenim bolestima. Ljekovi koje uzimamo da bi spriječili nastajanje raznih tromboza spriječavaju djelovanje ovog vitamina.
Izvor: plivazdravlje/objavljeno: 26.09.2001./autor:dr.sc.Donatella Verbanac
Preuzeto i obrađeno za potrebe UPPT/ listopad 2005