Bjelančevine su prijeko potrebit građevni materijal za sve stanice u tijelu i značajne su za rad mnogih enzimskih sustava, hormona i cijelog organizma
BJELANČEVINE (proteini)
Bjelančevine su prijeko potrebit građevni materijal za sve stanice u tijelu i značajne su za rad mnogih enzimskih sustava, hormona i cijelog organizma.
Snažno pridonose i povećanju otpornosti (imunosti) organizma prema bolestima.
Bjelančevine se nalaze u svim vrstama mesa, ribi, mlijeku, siru,jajima, manje u žitaricama, a posebice ih dosta sadrže soja, grah i bob, tako da ih djelimo na bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla. Bjelančevine su neophodne za rast i obnavljanje tkiva, a imaju i još neke specifične funkcije. Građene su od lanca aminokiselina od kojih se neke sintetiziraju u organizmu, a druge moraju u organizam unijeti hranom.
Preporučeno je da bjelančevine zadovoljavaju 10-15% ukupnog energetskog dnevnog unosa, odnosno za mladež se preporuča 1-1,5 gram proteina po kilogramu tjelesne težine.
Potreba za bjelančevinama zadovoljava se namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Od namirnica životinjskog porijekla vrijedni izvori proteina su meso, mlijeko, mliječni proizvodi, riba i jaja, a među namirnicama biljnog porijekla važni izvori su mahunarke, žitarice i sjemenke.
Bjelančevine životinjskog porijekla imaju veću biološku vrijednost jer im je aminokiselinski sastav sličniji sastavu ljudskog organizma pa je njihova iskoristljivost u organizmu veća. Zato vegetarijanci moraju dodatno paziti na dostatan unos proteina i osigurati organizmu zadovoljavajući unos aminokiselina.
Udruga,
Predavanje „Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u svakodnevnoj prehrani“, listopad, 2005.g.
Predavač K.Knezić, dipl.nutr.