Prehrana
NAJKALORIČNIJI SENDVIČ NA SVIJETU
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 28 Lipanj 2010 20:36
- Hitovi: 5803
DOKAZ DA FAST FOOD STVARA OVISNOST
Dok američke i britanske vlasti apeliraju na što zdraviju prehranu u školama jer se broj pretile djece vrtoglavo penje, američki fast food lanac Friendly’s tržištu je ponudio najkaloričniji sendvič na svijetu.
Ta kalorijska bomba između dvije polovice peciva sadrži dva komada goveđeg mesa, punomasni topljeni sir, punomasni mliječni umak te povrće u tragovima.
To su osudili svi nutricionisti, no pisanjem su sendviču upravo oni priskrbili neviđenu reklamu pa sada svi hrle kušati tu masnu poslasticu. Vraćaju se po još – Naš je sendvič vrlo ukusan i svi koji su ga kušali vraćaju se po još – kažu u prozvanom Friendly’su.
Nutricionisti pak govore kako je taj sendvič najbolji dokaze teze da fast food stvara ovisnost. Osim toga, kaže Brian Atkins iz Američkog društva nutricionista, pogreška je u jednome obroku. S tom se tvrdnjom slaže i domaća nutricionistica Sanja Poklepović koju iznenađuje takvo pretjerivanje: – 1500 kalorija zadovoljava dnevne energetske potrebe odrasle žene od 50-ak kilograma koja radi neki sjedilački posao. Pojede li sve u jednom obroku, recimo ručku, sigurno će do večeri ogladnjeti. Hranjenje ovakvim namirnicama vodi ravno u pretilost.
Najkaloričniji sendvič u nas je kebab, a McDonald’sov Big Mac sadrži čak tri puta manje kalorija od Friendly’sove inačice.
Natjecanje u kalorijama
Ipak, zabrinjavajući je trend natjecanje fast food lanaca u smišljanju najkaloričnijih namirnica. Podsjetimo, prije nekoliko tjedana svijet je šokirao najkaloričniji napitak – shake koji u tri decilitra sadrži čak 2000 kalorija. Objavljeno: www.dalje.com/ 22. lipnja 2010. 18:05h
Uppt, 28.06.2010.
NEKVALITETNA BRZA HRANA GODIŠNJE UBIJE DO 40 TISUĆA LJUDI!
Objavljeno: www.dalje.com
Nekvalitetna brza hrana ubije do 40 tisuća ljudi godišnje u Velikoj Britaniji, upozoravaju znanstvenici. Zbog toga bi država trebala plaćati proizvođačima hrane da proizvode zdrave namirnice i na taj način bi se, smatraju, spasilo tisuće života.
Supermarketi bi mogli dobiti porezne olakšice za prodavanje zdrave hrane po pristupačnim cijenama.
Britanski National Institute for Clinical Excellence (NICE) smatra da bi 40 tisuća života godišnje bilo spašeno kad bi proizvođači smanjili količinu soli i zasićenih masnoća u svojoj hrani.
U svom vodiču za smanjivanje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti također su pozvali tvrtke i javne institucije, poput bolnica i sveučilišta, da ohrabre ljude kako bi na posao dolazili biciklima ili pješke.Prehrambena industrija ovaj je vodič već napala ocijenivši ga nepraktičnim.
NICE pak smatra da bi se redukcijama prosječni unos soli po odrasloj osobi u Velikoj Britaniji smanjio na šest grama do 2015. godine, a unos zasićenih masnoća bi se smanjio na onu mjeru kakvu unose Talijani i Japanci.
Preporuča se i da se proizvode sa manje soli i zasićenih masnoća prodaju jeftinije nego nezdravije varijante, jer je trenutačno situacija obrnuta.
Britanci žele slijediti primjer Finske, koja je 70-ih godina prošlog stoljeća imala najviše srčanih udara od svih zapadnih zemaljama, a sada su jedni od najzdravijih. To su djelomice postigli tako što su poljoprivrednicima plaćali da preusmjere svoju proizvodnju na zdravije produkte.
POSLJEDNJI BURGER U REYKJAVIKU
ODLAZAK BRZE HRANE
Piše: Marko Fančović, Večernji list30.10.2009.
Islanđani su napravili nezapamćenu gužvu u sva tri lokalna McDonalds'a, ejr su htjeli pojesti posljednji Big mac prije nego što najpoznatiji lanac brze hrane napusti njihovu ekonomskom krizom pogođenu zemlju.
Otkad je Jon Ogmundsson, koji drži sva tri McDonaldsova restorana an Islandu, objavio da njegovi lokali od 31. listopada 2009.g. neće više biti dio McDonalsovog lanca, promet mu je nezapamćeno porastao. U petak je njegovo osoblje moralo neprekidno raditi da bi uslužilo sve mušterije koji su se od multinacionalnog lanca željeli oprostiti zadnjim burgerima, krumpirićima i šejkovima, a u četvrtak mu je čak u jednom trenutku ponestalo Big Macova.
To ne znači da su Islanđani pretjerani ljubitelji brze hrane – nekima čak nije ni palo na pamet ući u McDonald's, a većina ih je htjela samo iskoristiti priliku za zadnji obrok u restoranu u koji bi ponekad zašli. No, takvih je bilo dovoljno da se dnevno proda 10.000 hamburgera.Neki ekonomski nanalitičari kažu da McDonald's, koji u Europi nije prisutan samo u Albaniji, Bosni i Armeniji, ne napušta Island zbog slabe ekonomije, već upravo suprotno – njegov odlazak je znak da se ekonomija oporavlja, i da je islandska kruna dovoljno ojačala da se McDonaldsu više ne isplati uvozitti sastojke za hamburgere iz Njemačke.
Da lokalnoj brzoj hrani koja se ne uvozi ne ide toliko loše govori i činjenica da Ogmundsson svoje restorane ne namjerava zatvoriti, već nastaviti posao ali ne više po američkoj recepturi nego s domaćim sendvičima, poput samloka od govedine.