Namirnice
Heljda
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 26 Listopad 2010 18:14
- Napisao/la Mirela Vidovic
- Hitovi: 17624
(Lat. Fagopyrum esculentum), eng. buckwheat;
"Medonosno bilje"
"Saracensko žito"
Ostali nazivi: ajda, eljda, hajda, helda, jeljda;
Heljda je sjeme biljke Fagopyrum esculentum. Ime je dobila po grčkoj riječi fagus što u prijevodu znači bukva, te riječi pyros - pšenica. Iako se često pogrešno svrstava u žitarice (zbog sličnosti u pripremi i nutritivnih vrijednosti), ubraja se u jednogodišnje zeljaste biljke iz porodice dvornjača (Polygonaceae).
Zrno heljde je vrlo bogato hranjivim sastojcima, a po vitaminskom sastavu sliči žitaricama (dakle, bogato je vitaminima B skupine).
Heljda je u Europu prenesena iz Azije u vrijeme križarskih ratova u 15. stoljeću, pa se primjerice u Francuskoj, heljda i danas naziva «saracensko žito».
Danas se najviše uzgajau stepskim predjelima Rusije, gdje je omiljena osnovna namirnica. Čak 905% svjetske proizvodnje čini proizvodnja u Rusiji. Inače usprkos svom robusnom vanjskom izgledu, heljda je vrlo osjetljiva tako da uopće ne podnosi nikakve kemikalije, te može uspijevati samo na gotovo potpuno nezagađenom tlu. Iz tog razloga i polja zasijana heljdom donose relativno nizak prinos (u prosjeku oko 6mtc po hektaru) pa je i to jedan od razloga stalanog deficita ove tražene žitarice i namirnice!
Na našimm područjima uzgaja se u Sloveniji i Međimurju (gdje se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom i priprema po posebnim receptima), Bosni, a nešto manje u istočnim krajevima Srbije i Makedonije.
Djelotvorne tvari
Heljda ima jednu vrlo zanimljivu osobinu koju nema ni jedna druga žitarica. Na zeljastoj stabljici razvija se i do 2000 krupnih mirisnih, bijelih, ružičastih i crvenih cvjetova složenih u grozdaste cvatove vrlo bogate nektarom. Cvjetovi se razvijaju neujednačeno tako da vrijeme cvatnje traje i do 30-tak dana. Stoga poljoprivrednici koriste tu prirodnu simbiozu pčela i heljde dvojako: dovoze košnice pčela u cvatuću heljdu, pa istodobno dobivaju izvrstan med i povećavaju prinos heljde maksimalnom oplodnjom, koja može biti i do 50% veća od one bez pomoći pčela!
Zrno heljde vrlo je bogato hranjivim sastojcima (na 100 grama ima cca 350 kcal!), mineralnim solima i vitaminima. Najbogatija je ugljikihidratima /72,9%), bjelančevinama (11,7%), te biljnjim uljem (2,4%). Od mineralnih sastojaka najbogatija je kalijem (448 mg%) i fosforom (282 mg%) te kalcijem (114 mg%), te sadrži rutin, biljni flavonoid.
Rutin
Niti jedna druga žitarica nije bogata rutinom kao heljda (nalazi se u zeljastoj stabljici). Ovaj flavonoid aktivira zaštitni mehanizam u stanicama krvotoka u našem organizmu. Bez rutina (biljna zaštitna tvar) sitne kapilare u vezivnim tkivima postaju porozne, šire se, a krvna plazma prodire u okolna tkiva. Flavonoid rutin mora biti nataložen u stanicama kako bi mogao «štititi» vitamin C od oksidacije (slobodnih radikala). Rutin pored toga ima i ljekovita svojstva u čitavoj prirodi, od najmanjeg kukca do ljudi, jer flavonoidi poput rutina zaštitna su sredstva protiv bakterija!
Ljekovitost heljde
Zbog tog svog specifičnog sastava heljda je namirnica koja se preporučuje kod:
a) bolesti vena, proširenih žila i pucanja potkožnih kapilara;
b) pomaže kod krvarenja desni i krvarenja iz nosa;
c) jača vezivna tkiva i ublažava hemeroide;
d) štiteći srce i krvne žile također sudjeluje u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola;
e) pospješuje prokrvljenost tkiva;
f) posebno je preporučljiva djeci jer spriječava probavne tegobe i smetnje (lako probavljiva);
g) spriječava reumatska oboljenja i artritis;
h) jača imunitet;
i) kompletno regulira krvotok;
Heljda u kulinarstvu
Mnogi heljdu zbog gastronomskih osobitosti više cijene od riže i koriste je pri pripremi namirnica kojima je osnovni sastav ili dodatak riža (sarma, punjena paprika, razna rižota, pudinzi i slično).
Zrno koje se koristi za ljudsku prehranu je trokutastog oblika, može se kuhati kao riža, oguliti i onda pripremiti u obliku heljdine kaše (za juhe i popečke), ili se može samljeti i na taj se način dobije kvalitetno brašno za pripremanje palente ili vrlo ukusnog kruha i peciva (kao dodatak brašnu drugih žitarica).
Također radi svoje lake probavljivosti preporučuje se djeci, starijim osobama i osobama koje imaju problema s probavom. Iz toga razloga preporučujemo za doručak Musli od heljde!!
Savjet: kada se pšeničnom brašnu dodaje heljdino, tijesto postaje nježnije kao da je u njemu dosta maslaca.
Zaista je prava šteta što se ova vrijedna i zanimljiva žitarica zapostavlja i zapravo još dan danas nije potpuno prepoznata. Nadamo se da će ljubitelji heljde (osobno sam ja jedan od tih, umjeto riže najčešće koristim heljdu a isto tako kao dodatak raznim salatama!!), kulinari i gastronomi te svi poklonici zdrave prehrane promovirati ovu hvalevrijednu i kvalitetnu namirnicu!
Uppt, 26.10.2010./Mirela
Na našim stranicama u rubrici Recepti preporučujemo Vam neke od recepata:
Heljda u umaku od maslina s mentom;
Hamburgeri» od heljde;
Napomena: Također se ovaj recept može primijeniti i na povrće s heljdom. Također vrlo ukusno jelo!
Osobna preporuka (Mirela): heljdu upotrebljavam obavezno u kombinaciji s povrćem i dodatak raznim salatama, te također kod različitih jela gdje se dodaje riža (sarma, punjene paprike, ćufte, punjene tikvice i sl.) a također i heljdu dodajem u juhe umjesto tjestenine!
Izvori podataka:
Knjiga: «Ljekovitost voća i povrća – Hrana koja liječi», K. Oberbeil i dr. C. Lentz, Zagreb, Veble Commerce, 2004.
Knjiga: «Vegetarijanska kuhinja», Ljubomir i Marija Grubor, Zagreb, SNL. 1989.